Приказивање постова са ознаком budžeta. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком budžeta. Прикажи све постове

четвртак, 6. март 2014.

Krstić: Rebalans budžeta odmah posle izbora

Krstić: Rebalans budžeta odmah posle izbora


Kopaonik - Ugovor o prvih milijardu dolara kredita Ujedinjenih Arapskih Emirata biće potpisan danas, najavio je juče ministar finansija Lazar Krstić na marginama Kopaonik biznis foruma. Uz ovaj kredit, Krstić će u Emiratima, u koje je, prema planu, trebalo da otputuje sinoć, potpisati i ugovor o zajmu od 100 miliona dolara za navodnjavanje.

Ministar je objasnio da ovih milijardu dolara dolazi sa desetogodišnjim rokom otplate i kamatom od dva odsto, ali bez grejs perioda. Nakon proteka deset godina, kredit će moći da se obnovi. Ministar nije precizirao šta je sa preostale dve milijarde dolara tog kredita, budući da je ranije najavljivano da će Srbija od Emirata dobiti zajam od tri milijarde dolara.

- Pre nego što krenemo da gledamo u zube ovom kreditu, treba da znamo da kada gledamo koliko ovo vredi, ovo vredi 290 miliona dolara u današnjem novcu. To je kao da nam je neko poklonio 290 miliona dolara - rekao je Krstić, govoreći o razlici u kamati koju bi Srbija platila da je ovaj kredit uzimala na regularnom finansijskom tržištu. Ministar je rekao da će novac biti spreman čim skupština koja bude formirana posle izbora ratifikuje ovaj ugovor.

Govoreći u zvaničnom delu programa, Krstić je podsetio da deficit mora da se smanji na dva do tri odsto bruto domaćeg proizvoda do 2017. godine. On je napomenuo da u tom cilju nema mesta povećavanju poreza i doprinosa, „ali je zato potrebno beskompromisno kažnjavati“ one koji ne plaćaju svoje obaveze.

Po Krstiću, potrebno je ispuniti četiri uslova da bi Srbija mogla da ostvari rast i stabilnost. Među njima je uspostavljanje jedinstvene politike Vlade, koja će se sprovoditi bez obzira na političku pripadnost, zatim angažovanje stručnjaka koji će graditi čvrst i usaglašen sistem, zatim „radikalna dekolektivizacija odgovornosti“, pošto, kako je rekao, nije uvek država kriva za nešto, već pojedinci koji ne poštuju zakon, i na kraju „neophodno je odlučno sprečiti one koji bi da preko državnih funkcija ostvaruju sopstvene interese“.

- Zbog političke konstelacije, prvi put u 25 godina imamo klimu da se ovo ostvari - tvrdi Krstić, koji je mišljenja da nam uz to ni geopolitičke okolnosti nikad nisu bile naklonjenije. Ministar je zbog toga ocenio da će se iz onoga što će nova vlada uraditi posle 16. marta pokazati da li je država spremna da raskrsti sa svim ovim smetnjama.

Krstić je najavio rebalans budžeta za ovu godinu posle izbora. On je napomenuo da banke koje su odobravale subvencionisane kredite 2011. i 2012. godine od države nisu dobile osam do devet milijardi dinara subvencija za te odobrene kredite. Jednu do dve milijarde dinara za tu namenu država ima u Fondu za razvoj i taj novac će uskoro biti isplaćen bankama, dok će ostatak duga biti planiran rebalansom budžeta.

- Zato pregovori sa Međunarodnim monetarnim fondom i traju ovako dugo, jer smo mi (u prošlosti) da bi cifre bolje izgledale, neke dugove jednostavno odlučili da izostavimo, što ćemo ove godine ispraviti - precizirao je ministar.

Šta će nam toliko državnih banaka?

Upitan da li još nekoj banci preti gašenje, ministar finansija Lazar Krstić je rekao da u Srbiji ima puno banaka, među kojima je „šest, sedam državnih“. „Ja naginjem konsolidaciji državnog udela u bankarskom sektoru. Ne treba nam toliko državnih banaka i još nekoliko institucija sa kreditnim funkcijama“, rekao je on dodajući da u zemljama okruženja uglavnom postoji po jedna ili dve državne banke i institucija za kreditno finansiranje.

Grupe

Lazar Krstić je rekao da je sistem objedinjene naplate poreza elektronskim putem počeo da funkcioniše ovog ponedeljka i da su problemi koji su se pojavili prvog dana primene sistema, rešeni. „Poreska uprava je jedan od osnovnih elemenata moći države. Krenuli smo sa reformama. Formirali smo grupu za borbu protiv sive ekonomije, na šta ćemo se rigorozno fokusirati, a imamo i grupu za reformu Poreske uprave“, rekao je Krstić.

Obradović: Korporatizacija će EPS-u uštedeti 36 miliona evra godišnje

Kopaonik - Direktor Elektroprivrede Srbije Aleksandar Obradović izjavio je juče na Kopaonik biznis forumu da zbog nedostatka korporatizacije EPS gubi 36 miliona evra godišnje, da sistem nije optimizovan, da ima preglomaznu administraciju i da je rešavanje tih problema sledeći veliki zadatak.

- Tektonska promena je to što EPS više nije monopolista. Liberalizacija tržišta električne energije se sastoji od tri faze, od kojih smo mi do sada sproveli dve, pa sada kupci na visokom i srednjem naponu mogu da biraju svog snabdevača. Od jula, a najkasnije do kraja godine i građani će moći da biraju snabdevača. To znači da nama više niko neće moći da garantuje kupca, naročito dobrog. Kad drugi snabdevači dođu, koncentrisaće se na najbolje kupce, a ne na male i neredovne platiše - upozorio je Obradović. On je podsetio da je EPS i posle uvođenja liberalizacije uspeo da zadrži 97 odsto tržišnog udela na visokom naponu i 95 odsto na srednjem. EPS je, kako je rekao, prošle godine ostvario izvanredne finansijske rezultate, između ostalog i zahvaljujući liberalizaciji.

понедељак, 3. март 2014.

Kad rebalans budžeta izostane

Kad rebalans budžeta izostane


Kada se dese odstupanja od usvojenog budžeta, Zakon nalaže obavezan rebalans, koji je ovog puta izostao, iako je i na prihodnoj i na rashodnoj strani izvršenje manje za oko 60 milijardi dinara (vidi tabelu). S druge strane, pojedine stavke proračuna, mislim pre svega na ostale budžetske rashode (2,3 milijarde) i neto budžetske pozajmice (465 miliona), značajno su probijene. Ovakvo ponašanje predstavnika vlasti čudi, s obzirom na to da su rebalansi na kraju godine gotovo rutinska stvar, i Državna revizorska institucija bi morala da reaguje. Podsetiću da se takozvanim završnim rebalansom planske vrednosti usklađuju sa stvarnim stanjem, odnosno daje se zakonska osnova knjigovodstvenom stanju budžetskih stavki na kraju godine. S druge strane, podaci ukazuju i na to da je budžet za 2014. godinu na prihodnoj strani precenjen, a da postoje rezerve (uštede) na rashodnoj strani. Kao osnova za izradu ovogodišnjeg proračuna korišćen je rebalans iz jula prošle godine koji je „podbacio“ za sedam procenata.

Takođe, mogu se uočiti i značajne promene trendova u makroekonomskim agregatima. Prihodi budžeta, poreski i neporeski, ukazuju na izraženo usporavanje rasta od polovine prošle godine. Istovremeno izdaci za plate i troškove poslovanja korisnika državne blagajne, kao i izdaci za kapitalna ulaganja i subvencije, beleže pad. Ministarstvo finansija procenilo je rast BDP-a za 2013. na dva odsto, ali ako se isključi pozitivan uticaj poljoprivrede (rodna godina) i rast proizvodnje koju je ostvarila kompanija Fijat automobili Srbija, onda dobijamo negativnu stopu rasta. A kada opada privredna aktivnost, smanjuju se poreski prihodi. Ako u takvoj situaciji država dodatno smanji javnu potrošnju i kapitalna ulaganja, privatni sektor će pretrpeti negativne posledice. Upravo to se dešava u Srbiji. Teorijski (ispravni) postulati o pozitivnom uticaju smanjenja javne potrošnje u praksi se ne mogu sprovoditi brzo i bez posledica. Jer ako se u kratkom roku od recimo godinu dana drastično smanje javni izdaci, privatni sektor će reagovati otpuštanjem radnika. S druge strane, naivne su pretpostavke da će se smanjenjem poreza i doprinosa povećati stopa zaposlenosti. Sva istraživanja ukazuju na to da niski porezi nisu recept za održivi razvoj. Iluzorne su i tvrdnje da će strani kapital da počne da pristiže u većoj meri ako nadnice spustimo na nivo vijetnamskih. Naprotiv, to će pre odvesti u socijalni haos. Jedina uspešna mera koja podstiče rast zaposlenosti u privatnim preduzećima jeste rast tražnje za proizvodima i uslugama tog sektora. Ako izostane povećana potražnja, smanjenje poreza i doprinosa će biti poklon kapitalistima koji će oni strpati u svoj džep. Zato bi, umesto politike štednja po svaku cenu, kao efikasniju meru trebalo primeniti racionalizaciju rashoda.

Ispravna je i politika ukidanja direktnih subvencija privatnim firmama, ali bi trebalo ukinuti i subvencionisane kredite privredi (osim izvoznicima), od kojih koristi imaju samo banke jer se i tu vrši preraspodela javnog novca u korist kapitala. Novac koji bi se uštedeo ukidanjem tih subvencija trebalo bi preusmeriti u podizanje nivoa tražnje za proizvodima i uslugama privatnog sektora. U uslovima zabrane zapošljavanja u javnim službama i zamrzavanja plata, realno je da masa zarada koja se finansira iz državne kase u 2014. godini neznatno premaši nominalnu masu iz 2013, dok su izdaci za kupovinu roba i usluga u prošloj godini niži za 25 odsto u odnosu na planirane. Već kod ove dve stavke budžeta realni kapaciteti preraspodele na troškovnoj strani su više desetina milijardi dinara. To je još jedan od argumenata koji govori u prilog tome da je nužan rebalans budžeta kojim bi se prihodi realno planirali, uz istovremenu preraspodelu na rashodnoj strani. I sve to nam govore podaci o izvršenju budžeta za 2013, a da li ćemo znati da ih pravilno tumačimo - saznaćemo posle izbora.

понедељак, 17. фебруар 2014.

Povećanje poljoprivrednog budžeta

Povećanje poljoprivrednog budžeta


Treba obezbediti bespovratna sredstva za investicije poljoprivrednicima, kako bi mogli da kupuju savremenu mehanizaciju, plastenike i sisteme za navodnjavanje, kaže lider URS-a Mlađan Dinkić.

Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić založio se danas za povećanje poljoprivrednog budžeta za 25 odsto, napominjući da treba štedeti na birokratiji, a ne na poljoprivredi.

Dinkić je u Iđošu rekao da poljoprivrednicima treba obezbediti bespovratna sredstva za investicije, kako bi mogli da kupuju savremenu mehanizaciju, plastenike i sisteme za navodnjavanje, navodi se u saopštenju.

U Kikindi i okolnim mestima URS je promovisao Platformu za razvoj poljoprivrede, koja pored povećanja budžeta i većih ulaganja, podrazumeva direktnu finansijsku pomoć od 60.000 dinara po članu za staračka domaćinstva i veće subvencije za gazdinstva manja od pet hektara i komercijalna gazdinstva koje vode muškarci do 40 godina ili žene.