Imovina dobrovoljnih penzionih fondova 19 milijardi dinara

Imovina dobrovoljnih penzionih fondova 19 milijardi dinara

Imovina dobrovoljnih penzionih fondova u Srbiji na kraju septembra 2013. bila je 19 miljardi dinara (oko 165 miliona evra), objavila je danas Narodna banka Srbije.

Kako se navodi na sajtu NBS, imovina dobrovoljnih penzionih fondova je na kraju trećeg kvartala 2013. bila za 4,4 odsto (oko 800 miliona dinara) veća nego u prethodnom tromesečju, dok rast u poslednjih godinu dana iznosi 26 odsto.

Prema izveštaju o poslovanju fondova, u trećem tromesečju 2013. na individualne račune članova uplaćeno je 674,5 miliona dinara, što je najviše uticalo na rast neto imovine fondova, dok je prinos od ulaganja iznosio 342,5 miliona dinara.

"Članovi su po osnovu isplata u toku trećeg tromesečja povukli 317,3 miliona dinara, što znači da su neto uplate veće od isplata za 457,2 miliona dinara", navodi se u izveštaju.

Ukupan broj korisnika dobrovoljnih penzionih fondova koji uplaćuju doprinose na kraju septembra 2013. bio je 183.547. Oni ukupno imaju 244.306 sklopljenih ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzionom fondu. Tokom trećeg kvartala broj korisnika povećan je za 2.878.

Istovremeno 167 korisnika sa 194 ugovora o članstvu prima isplate iz fondova. Učešće korisnika usluga dobrovoljnih penzionih usluga u ukupnom broju stanovnika u Srbiji iznosi 2,5 odsto, a svaki deseti zaposlenih je član nekog fonda.

Prosečan iznos akumuliranih sredstava na računima članova koji su bar jednom uplatili doprinos iznosi 121.494 dinara i u stalnom je porastu, navodi se u izveštaju.

Na kraju trećeg tromesečja 2013. godine broj korisnika koji su članovi dva ili vise fondova iznosi 34.796 ili oko 19 odsto ukupnog broja.

Prema podacima NBS, na kraju septembra na tržištu dobrovoljnih penzionih fondova poslovalo je pet društava za upravljanje koja upravljaju imovinom osam dobrovoljnih penzionih fondova, tri kastodi banke, kao i četiri banke posrednika.

Na kraju trećeg kvartala 2013, ukupan broj zaposlenih u društvima za upravljanje bio je 151, što je za osam manje nego na kraju juna.

Prodati zapisi vredni oko 5,67 milijardi dinara

Prodati zapisi vredni oko 5,67 milijardi dinara

Uprava za javni dug je saopštila da je na jučerašnjoj aukciji prodala 567.476 komada državnih zapisa, ukupne nominalne vrednosti 5,67 milijardi dinara.

Prema podacima Uprave, na aukciji je prodato 56,75 odsto ukupnog obima emisije ovih pedesettronedeljnih hartija od vrednosti.

Državni zapisi su, kako se navodi, prodati po stopi prinosa od 8,98 odsto na godišnjem nivou, a na naplatu dospevaju 9. aprila 2015. godine.

Na aukciji je ponuđena emisija u iznosu od 10 milijardi dinara. Ukupan obim tražnje iznosio je 7,97 milijardi, odnosno 79,75 odsto obima emisije, saopštila je Uprava za javni dug.

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara

Bankarski sektor u Srbiji je prošle godine prema preliminarnim podacima knjizio dobit od 14 milijardi dinara, rekao je danas Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

Dugalić je upozorio da je kreditna aktivnost banaka i dalje u blagom padu, kao i da raste broj onih koji ne mogu na vreme da izmire svoje kreditne obaveze.

Kada je reč o nenaplativim kreditima na kraju februara kod pravnih lica ona su izniosila 29,1 odsto, preduzetnika 21,5 odsto, a kod građana 8,8 odsto.

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Japanska "Toyota" platiće 1,2 milijardi dolara u okviru dogovora o zatvaranju krivične istrage povodom prigovora potrošača na bezbjednost njenih automobila, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.

"Toyota" je priznala da je obmanula američke potrošače prikrivanjem informacija u svojim saopštenjima u vezi sa dva bezbednosna problema, koji su izazivali nekontrolisano ubrzavanje automobila.

Ovim dogovorom zatvorena je četvorogodišnja istraga koju su vodile američke vlasti.

Protiv "Toyote" je podignuto nekoliko stotina tužbi zbog problema sa ubrzavnjem automobila, posle pogibije jednog člana saobraćajne patrole na autoputu u Kaliforniji i tri člana njegove porodice.

Oni su nastradali u modelu kompanije "Lexus", koja posluje u sastavu "Toyote".

"Toyota" je zbog ovog tehničkog problema povukla sa tržišta nekoliko miliona vozila od 2009. godine.

Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

LONDON - Samo tri mjeseca nakon što je Kina proklamirala investicijski prodor u regiju Srednje i Istočne Europe, više od 19 milijardi dolara ušlo je u regiju, što kroz kredite što kroz investicijske projekte, pokazuju podaci Grison Peaka.

Tih 19 milijardi predstavlja najveći dio od ukupno 22,2 milijarde dolara koliko je kroz kredite i investicije ušlo u regiju u cijeloj 2013. godini, piše Financial Times.

Ipak, revolucija u Ukrajini kineskim je investitorima pomalo pokvarila planove. Kina je, naime, nedavno sklopila "strateško partnerstvo" s Vladom svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča.

Ukrajina je bila ključna točka za kineske investicije u CEE regiji. Od 19 milijardi dolara koje su u regiju ušle od studenoga prošle godine, na Ukrajinu otpada čak 8 milijardi. Za Rumunjsku je predviđeno 10,9 milijardi dolara vrijednih kineskih kredita i investicija, 783 milijuna za Makedoniju, 507 milijuna za Mađarsku i 306 milijuna dolara za Srbiju.

Ukrajina je ključna za Kinu iz nekoliko razloga. Logistički, to je most za kineska tržišta u zapadnoj Europi. Njezina poljoprivreda već je dio velike leasing sheme s Kinom i mogla bi osigurati kineski uvoz žitarica. Jake vojne veze uključuju ukrajinsku pomoć pri gradnji motora za kineske borbene avione, a tu je i suradnja na drugim područjima.

Iz svih je ovih razloga Kina produžila oko 10 milijardi dolara u zajmovima za Ukrajinu. Sad se postavlja pitanje kako će revolucija i nestabilnost u Ukrajini utjecati na planove Pekinga.

- Ne mislim da će ovakav razvoj događaja promijeniti kinesku investicijsku politiku. Kina nema ideoloških tema s Ukrajinom kao, primjerice, Rusija, smatra Rana Mitter, profesor povijesti i politike suvremene Kine na Sveučilištu Oxford.

- Glavna kineska tema jest ohrabriti ove države da se prilagode njezinim sigurnosnim i trgovinskim interesima i ne pridaje mnogo važnosti njihovim vladama, dodaje Mitter.

Kineska preokupacija je zaštita ekonomskih interesa u Ukrajini, kaže Bill Bishop, autor Sinocism China Newslettera. No, izbjegavat će otvoreni sukob s Rusijom koja Ukrajinu vidi kao sferu svojega interesa, dodaje Bishop.

- Pretpostavljam da Peking ne želi svađu s Putinom o ovoj temi ili da želi pobjedu Zapada, jasan je Bishop.

Sporazumi potpisani tijekom Janukovičeva posjeta Kini u prosincu odnosili su se na investicije u energetiku, infrastrukturu, luke, zrakpolovstvo i hranu. Najveći je onaj s kineskim poduzetnikom Wang Yingom, koji je potpoisao sporazum vrijedan 3 milijarde dolara koji se odnosi na gradnbju luke na Krimu. Jasno je da događaji na Krimu i moguće otcjepljenje ovog poluotoka od Rusije predstavljaju prijetnju realizaciji ovog projekta. Dosta će toga ovisiti o novim vladarima Ukrajine.

U ostalim dijelovima Srednje i Istočne Europe Kina napreduje dobrim ritmom. Kineski premijer Li Keqiang i mađarski predsjednik Viktor Orban dogovorili su strateško partnerstvo u modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta, koja će biti financirana kineskim kreditom. Orban je najavio kako ima ambicije i za dodatnim kineskim investicijama u infrastrukturu u državama Srednje i Istočne Europe.