Приказивање постова са ознаком gasa. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком gasa. Прикажи све постове

четвртак, 13. март 2014.

Neće biti poskupljenja gasa u 2014.

Neće biti poskupljenja gasa u 2014.


Dušan Bajatović izjavio je na otvaranju nove distributivne gasne mreže srednjeg i niskog pritiska u Pančevu, da neće biti poskupljenja gasa u toku ove godine.

Otvaranjem gasne mreže u pančevačkoj Vojlovici juče je zvanično završena gasifikacija u tom naselju, kao i Strelištu i Topoli u Pančevu, a ukupna vrednost te investicije je 1,25 miliona evra.

Govoreći o posledicama krize u Ukrajini po snabdevanje gasom, Bajatović je rekao da je skladište gasa Banatski Dvor u punoj funkciji, odnosno da je puno gasa i da potrošači prirodnog gasa ne treba da strahuju. Bajatović je kazao da će u narednom periodu stalno dopunjavati to skladiste, kako bi se obezbedila energetska stabilnost.

Generalni direktor Srbijagasa je naveo da bi na cenu gasa u toku ove godine mogle samo da utiču kursne razlike, ali da bi to bile manje oscilacije. Bajatović je rekao da bi, takođe, na cenu mogle da utiču i eventualne krize na naftnim tržištima na Bliskom istoku ili, ako bi se nešto ozbiljnije dogodilo u Ukrajini. On je izrazio očekivanje da se to ipak neće dogoditi.

"Ni Evropi, ni Ukrajini i Rusiji, nije u interesu da se u ovom momentu tako nešto desi u Ukrajini", rekao je Bajatović. On je poručio svim potrosačima gasa u Srbiji, da će imati stabilne isporuke. Govoreci o novoj gasnoj mreži u Pančevu, on je naglasio da se gasifikacija tog grada odvija prema planiranoj dinamici.

Bajatović je rekao, da je Srbijagas u prethodnih pet godina uložio u distributivne mreže i gasifikaciju u Srbiji, nešto manje od 300 miliona evra.

Izvršni direktor za investicije u Srbijagasu Jovica Budimir, je rekao da je Pančevo danas dobilo novu gasnu mrezu dužine 60 kilometara i koja pokriva oko 2000 domaćinstava. On je rekao, da je reč o prvoj fazi a da će druga početi na proleće, čime će biti završena gasifikacija celog grada.

Dugujemo milijardu,a potražujemo 950 miliona evra

Srbijagas duguje oko milijardu evra, jer to preduzeće radi sa nerealno niskim cenama, izjavio je Bajatović, ističući da Srbijagas isto tako na ime dugova potražuje 950 evra.

"Mi jesmo dužni milijardu evra bankama, ali su i nama dužni 950 miliona evra", rekao je Bajatović novinarima u Pančevu.

"Šta će se desiti školama, bolnicama i drugima, ako se mi budemo držali samo ekonomskog modela", naglasio je generalni direktor Srbijagasa.

Prema njegovim rečima, pančevačka Petrohemija duguje Srbijagasu više od 200 miliona evra, a NIS - u oko 100 miliona evra.

Bajatović je rekao da je Srbijagas vratio Petrohemiji puno snabdevanje gasom i da ta kompanija sada normalno radi, iako gas ne plaća, za razliku od pančevačke Azotare.

On je rekao da bi država mogla da konvertuje te dugove Petrohemije u vlasnički udeo Srbijagasu i NIS - u.

"Malo je preskup taj socijalni program, država je najveći poverilac i mislim da rešenje treba tražiti u tome da država izađe sa svojim sredstvima, kroz dokapitalizaciju Srbijagasa tako što će napraviti neku vrstu otpusta. Treba da konvertujemo potraživanja NIS - a i Srbijagasa", rekao je on dodajući da bi zatim trebalo napraviti profesionalni menadžment.

Bajatović kaže da bi, bez obzira na trenutnu situaciju, trebalo završiti investicije u Petrohemiji, uz garancije NIS - a i Srbijagasa.

Kako je rekao, to bi sve olakšalo pronalaženje strateškog partnera za Petrohemiju.

Pančevačka Petrohemija ima godišnji izovoz od 240 milina evra i u okviru radne grupe se vode aktivnosti za nalaženje investitora.

Govoreći o Metanolsko-sirćetnom kompleksu (MSK) u Kikindi i odgovarajući na ranije postavljeno pitanje ministarke energetike - zašto Srbijagas nije završio izgradnju gasovoda Elemir - Kikinda koji bi obezbedio jeftiniji gas i pokretanje proizvodnje u MSK, Bajatović je rekao da to nije bilo predviđeno programima koje odobrava vlada.

On je kazao da bi uskoro mogla da se pokrene proizvodnja u MSK, čiji je većinski vlasnik Srbijagas, s obzirom na to da je sirćetna kiselina ponovo tražena na tržištu, što u prethodnom periodu nije bio slučaj.

среда, 12. март 2014.

Kako iskoristiti krizu u Ukrajini i zaraditi na ceni prirodnog gasa

Kako iskoristiti krizu u Ukrajini i zaraditi na ceni prirodnog gasa


Dok zapadne države za sada još uvek veruju da do oružanih sukoba neće doći, Amerika je zapretila ekonomskim sankcijama Rusiji koje bi mogle da nanesu ozbiljnu štetu njenoj industriji gasa. Ukoliko se svetska ponuda gasa umanji sankcijama prema Rusiji, to će zasigurno uticati i na rast njegove cene.

Najveći svetski proizvođači gasa su SAD, Rusija, EU i Norveška nakon čega slede Kanada, Iran i Katar.

Evropske rezerve gasa se sve više troše a tražnja među potrošačima nastavlja da raste, tako da je prirodni gas postao kritično važan za EU. Najveći izvoznik prirodnog gasa u EU je Rusija, a izvoz se obavlja preko državne firme Gazprom tako da trenutna geopolitička kriza u Ukrajini u velikoj meri utiče na cenu ovog energenta.

- Tokom prethodnih kriza između Rusije i Ukrajine, nastalih zbog zakasnelih uplata, cena gasa dostizala je rekordno visoke vrednosti. Pred kraj 2005. godine cena se popela čak na 15.79 dolara za milion britanskih termalnih jedinica (mmBTU), dok se 2008. godine ponovo popela na 13.65 dolara. Povremeni prekidi toka gasa kroz Ukrajinu koji su u tom periodu nastajali izazvali su ozbiljnu uznemirenost među evropskim kupcima i naveli ih da potraže nove distributere - kaže Ana Mihajlović.

Razvojem alternativnih puteva snabdevanja iz drugih zemalja kao što su Katar i Norveška i izgradnjom infrastrukture u EU koja podržava prirodni gas u tečnom obliku (LNG), EU je umanjila zavisnost od ruskog gasa. Međutim, obnovljena kriza između Rusije i Ukrajine ponovo je otvorila pitanje snabdevanje EU ovim energentom. U toku prošle godine oko trećine ukupnih potreba EU zadovoljene su uvozom iz Rusije, a polovina ukupne količine se transportuje kroz Ukrajinu.

- Trenutno samo SAD proizvodi više gasa od Rusije. Međutim naftne i gasne kompanije u Americi ne žele da dodatno investiraju u izgradnju gasovoda u istočnom Teksasu ukoliko cena ne poraste iznad 5 dolara, a i sam objekat u najboljem slučaju neće biti završen do kraja naredne godine - navodi Mihajlović.

Bez tečnog prirodnog gasa skoro je nemoguće preneti ovaj energent do eventualnih evropskih kupaca. Mogući novi izvori verovatno će biti Australija, Katar ili Norveška.

Trenutna cena gasa kreće se oko $4.65 zammBTU i ukoliko se situacija pred referendum o nezavisnosti Krima koji je zakazan za 16. mart pogorša cena gasa će verovatno dodatno porasti što može da predstavlja dobru priliku za ulaganje u ovaj energent.