Neće biti poskupljenja gasa u 2014.

Neće biti poskupljenja gasa u 2014.

Dušan Bajatović izjavio je na otvaranju nove distributivne gasne mreže srednjeg i niskog pritiska u Pančevu, da neće biti poskupljenja gasa u toku ove godine.

Otvaranjem gasne mreže u pančevačkoj Vojlovici juče je zvanično završena gasifikacija u tom naselju, kao i Strelištu i Topoli u Pančevu, a ukupna vrednost te investicije je 1,25 miliona evra.

Govoreći o posledicama krize u Ukrajini po snabdevanje gasom, Bajatović je rekao da je skladište gasa Banatski Dvor u punoj funkciji, odnosno da je puno gasa i da potrošači prirodnog gasa ne treba da strahuju. Bajatović je kazao da će u narednom periodu stalno dopunjavati to skladiste, kako bi se obezbedila energetska stabilnost.

Generalni direktor Srbijagasa je naveo da bi na cenu gasa u toku ove godine mogle samo da utiču kursne razlike, ali da bi to bile manje oscilacije. Bajatović je rekao da bi, takođe, na cenu mogle da utiču i eventualne krize na naftnim tržištima na Bliskom istoku ili, ako bi se nešto ozbiljnije dogodilo u Ukrajini. On je izrazio očekivanje da se to ipak neće dogoditi.

"Ni Evropi, ni Ukrajini i Rusiji, nije u interesu da se u ovom momentu tako nešto desi u Ukrajini", rekao je Bajatović. On je poručio svim potrosačima gasa u Srbiji, da će imati stabilne isporuke. Govoreci o novoj gasnoj mreži u Pančevu, on je naglasio da se gasifikacija tog grada odvija prema planiranoj dinamici.

Bajatović je rekao, da je Srbijagas u prethodnih pet godina uložio u distributivne mreže i gasifikaciju u Srbiji, nešto manje od 300 miliona evra.

Izvršni direktor za investicije u Srbijagasu Jovica Budimir, je rekao da je Pančevo danas dobilo novu gasnu mrezu dužine 60 kilometara i koja pokriva oko 2000 domaćinstava. On je rekao, da je reč o prvoj fazi a da će druga početi na proleće, čime će biti završena gasifikacija celog grada.

Dugujemo milijardu,a potražujemo 950 miliona evra

Srbijagas duguje oko milijardu evra, jer to preduzeće radi sa nerealno niskim cenama, izjavio je Bajatović, ističući da Srbijagas isto tako na ime dugova potražuje 950 evra.

"Mi jesmo dužni milijardu evra bankama, ali su i nama dužni 950 miliona evra", rekao je Bajatović novinarima u Pančevu.

"Šta će se desiti školama, bolnicama i drugima, ako se mi budemo držali samo ekonomskog modela", naglasio je generalni direktor Srbijagasa.

Prema njegovim rečima, pančevačka Petrohemija duguje Srbijagasu više od 200 miliona evra, a NIS - u oko 100 miliona evra.

Bajatović je rekao da je Srbijagas vratio Petrohemiji puno snabdevanje gasom i da ta kompanija sada normalno radi, iako gas ne plaća, za razliku od pančevačke Azotare.

On je rekao da bi država mogla da konvertuje te dugove Petrohemije u vlasnički udeo Srbijagasu i NIS - u.

"Malo je preskup taj socijalni program, država je najveći poverilac i mislim da rešenje treba tražiti u tome da država izađe sa svojim sredstvima, kroz dokapitalizaciju Srbijagasa tako što će napraviti neku vrstu otpusta. Treba da konvertujemo potraživanja NIS - a i Srbijagasa", rekao je on dodajući da bi zatim trebalo napraviti profesionalni menadžment.

Bajatović kaže da bi, bez obzira na trenutnu situaciju, trebalo završiti investicije u Petrohemiji, uz garancije NIS - a i Srbijagasa.

Kako je rekao, to bi sve olakšalo pronalaženje strateškog partnera za Petrohemiju.

Pančevačka Petrohemija ima godišnji izovoz od 240 milina evra i u okviru radne grupe se vode aktivnosti za nalaženje investitora.

Govoreći o Metanolsko-sirćetnom kompleksu (MSK) u Kikindi i odgovarajući na ranije postavljeno pitanje ministarke energetike - zašto Srbijagas nije završio izgradnju gasovoda Elemir - Kikinda koji bi obezbedio jeftiniji gas i pokretanje proizvodnje u MSK, Bajatović je rekao da to nije bilo predviđeno programima koje odobrava vlada.

On je kazao da bi uskoro mogla da se pokrene proizvodnja u MSK, čiji je većinski vlasnik Srbijagas, s obzirom na to da je sirćetna kiselina ponovo tražena na tržištu, što u prethodnom periodu nije bio slučaj.

Stanovi nikad neće biti jeftiniji

Stanovi nikad neće biti jeftiniji

Bez obzira na veoma lošu ponudu, ne očekuje se ni poskupljenje kvadrata, a razlog leži u slaboj potražnji.

Međutim, zanimljivo je da su se u Beogradu pojavili investitori koji tragaju za lokacijama na kojima bi da grade zgrade od 1.500 do 2.000 kvadrata. To bi mogao da bude signal da će posle pet godina tržište nekretnina konačno da oživi.

"Prodavci i dalje preteruju u zahtevima, traže za nekretnine onoliko novca koliko im je potrebno, a ne onoliko koliko na tržištu realno vrede. Zato ih uvek pitamo da li želite da prodajete ili da prodate stan. Ali, ni cene koje se sada postižu prilikom kupoprodaje, u dogovoru kupca i prodavca, nemaju kud da budu niže", kaže Nedeljko Malinović, vlasnik agencije Legat.

"Najgore prolaze vlasnici nekretnina na Novom Beogradu, posebno kod „Arene“. Sada se cena kvadrata na toj lokaciji kreće najviše od 1.600 do 1.700 evra, a 2008. cena je bila i viša od 2.500 evra za kvadrat. Postoji još jedna lokacija, koja bi mogla da pretrpi drastične promene. To su stanovi koje je u poslednjih nekoliko godina gradila država i sada vlasnici, ukoliko žele da ih prodaju, moraće to da urade ispod cene koju su platili", kaže on.

Sada se najbolje vidi koliko je ponuda stanova u Beogradu loša. Na snagu je stupio zakon koji obavezuju posrednika, odnosno agenciju, da sklopi ugovor sa prodavcima. Zato se isti stan više ne oglašava u nekoliko agencija, kao što je to do sada bio slučaj, što je davalo lažnu sliku bogate ponude nekretnina.

"Slaba je ponuda i slaba potražnja i trenutno ne treba očekivati neki drastičan pad ili skok cena kvadrata. Postoji opasnost masovnijeg aktiviranja hipoteka, koje najavljuju banke, što može da izazove poremećaj na tržištu. Cene će, onda, padati daleko ispod realnih, što bi ugrozilo građevinsku industriju jer bi se retko ko usudio da gradi objekte. Za banke je pametnije da skinu kamate i ponude reprogram kredita. Tako bi imale veću korist jer od snižene cene kvadrata neće namiriti svoja potraživanja", kaže Goran Rodić, potpredsednik Građevinsko-inženjerske komore.

"Prosečna cena stanova po kvadratu u Srbiji je oko 800 evra, uključujući Beograd. U ostalim gradovima Srbije prosek je od 440 do 600 evra po kvadratu", navodi on.

Zbog potencijalnih zaliha nafte Ina treba biti hrvatska

Zbog potencijalnih zaliha nafte Ina treba biti hrvatska

Potencijalne zalihe nafte i plina u Hrvatskoj iznose 747 milijuna tona ekvivalentne nafte, a ako se se one dokažu, pridobive zalihe bile bi 267 milijuna tona ekvivalentne nafte, od čega se 184 milijuna tona odnosi na naftu, a ti su potencijali dodatan razlog da Hrvatska ne smije izgubiti vlasništvo nad Inom, poručio je s večerašnjeg predavanja akademik Mirko Zelić.

Predavanje o potencijalnim zalihama nafte i plina u Hrvatskoj akademik Zelić, koji je i predsjednik Znanstvenoga vijeća za naftu i plin Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), održano je u Knjižnici Akademije u sklopu već tradicionalnih predavanja četvrtkom navečer, priopćio je HAZU.

Budući da Hrvatska godišnje troši tri milijuna tona nafte, ako bi se spomenute prognoze ostvarile, Hrvatska bi mogla biti mirna oko 60 godina i zato treba intenzivirati istraživanja, istaknuo je akademik Zelić.

Rekao je kako o mogućnosti da bi zalihe ugljikovodika u Hrvatskoj mogle biti velike govori podatak da je u zadnjih 60 godina proizvedeno oko 190 milijuna tona ekvivalentne nafte.

Zato je akademik Zelić poručio je da su ti potencijali dodatan razlog da Hrvatska ne smije 'ispuštati' svoje vlasništvo nad Inom te predložio da bi, ako se mađarski MOL povuče kao strateški partner iz Ine, njegove udjele trebalo ponuditi bogatim hrvatskim iseljenicima.

"Ako bi pak došao novi strateški partner, bilo bi poželjno da to bude onaj koji ima svoje rezerve ili područja ispitivanja jer bi ta sinergija stvorila bolje preduvjete za razvoj Ine kao nacionalne kompanije", rekao je akademik Zelić.

Što se pak tiče plina, istaknuo je da svaka država treba imati tri izvora i da bi u slučaju Hrvatske, uz domaće izvore i plin iz Rusije, najbolje bilo nabavljati plin iz sjeverne Afrike, a ne iz Azerbajdžana jer ta zemlja, dodao je, nije među deset svjetskih zemalja najbogatijih plinom.

Akademik Zelić smatra i da bi Hrvatska trebala osnovati ministarstvo za rudarstvo i energetiku kakvo imaju i zemlje čiji su energetski potencijali slabiji od hrvatskih.

Na predavanju je govorio i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da u području energetike postoji puno nepoznanica jer se, rekao je, istovremeno upozorava na nedovoljne zalihe nafte i plina te na neisplativost obnovljivih izvora energije. Pohvalio je rad Znanstvenog vijeća za naftu i plin koje je osnovano kao najstarije znanstveno vijeće HAZU još 1968. godine, a danas okuplja znanstvenike i stručnjake u pet sekcija.

Mesić: Moramo biti agresivniji na tržištima izvan EU

Mesić: Moramo biti agresivniji na tržištima izvan EU

ZAGREB - Nakon uspješnog putovanja u Turkmenistan tijekom kojeg je hrvatska tvrtka Agens sklopila posao u vrijednosti od deset milijuna eura, bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je vodio izaslanstvo, u 2014. planira nekoliko putovanja na istok. Na popisu su Kazahstan, Azerbejdžan, Kina i Iran, a plan puta i prošle je godine izgledao gotovo identično. Aktualni predsjednik RH preferira putovanja u zapadne zemlje i one u regiji, a njegov prethodnik otvara vrata hrvatskim gospodarstvenicima na istoku

U Turkmenistan će uskoro i Josipović.

- On ima dogovoren posjet. Mislim da bi bilo dobro da ide s gospodarstvenicima tamo, jer oni grade nekoliko tisuća kilometara pruge, autocestu, puno se gradi u niskogradnji i visokogradnji…, nabraja Mesić Tportalu dojmove s putovanja.

A oni se mogu sažeti pod jedan zajednički nazivnik: diplomatska predstavništva. Mesić smatra kako su ona nužna u zemljama poput Turkmenistana ili Kazahstana, a velike šanse vidi i na iranskom tržištu. Tamo pak imamo diplomatsko predstavništvo, no u njemu je, kaže Mesić, zaposlen tek jedan službenik koji pritom ne govori farsi.

- Treba biti malo agresivniji na tom tržištu. Bilo bi puno bolje kada bismo u takvim zemljama otvarali diplomatska predstavništva koja bila ustrojena tako da u njima budu gospodarski stručnjaci, kazao nam je Mesić.

Da ne bude dodatnih ulaganja, on bi sada kada smo članica Europske unije u njoj ukinuo neka diplomatska predstavništva.

- Mi smo članica EU-a, sada se kreira zajednička politika u Bruxellesu pa možemo smanjiti naša predstavništva u Europi, a pojačati tamo gdje su tržišta. Kada bih ja vodio našu politiku, to bih tako koncipirao, kaže.

Gospodarsku suradnju Mesić bazira na osobnim poznanstvima. Podsjeća se kako je s katarskim emirom svojedobno dogovarao izgradnju LNG terminala na Krku. Došao je tadašnjem premijeru Sanaderu da hitno šalje ministra u Katar na finalni dogovor. Sanader ga je otpilio rekavši da on za taj posao ima predviđen neki europski konzorcij.

- Vidite, sada nema ni LNG-a, ni Sanadera niti europskog konzorcija, kaže Mesić.

Ne hvali ni investicijsku politiku aktualne vlasti.

- Ako budu na ovaj način nastojali ući u ta tržišta, neće biti dobro. Tu se mora biti agresivan; ne može se očekivati da će netko pokloniti posao našim firmama. Tu i naša diplomacija mora biti maksimalno agresivna, jer može doći do tendera na koje se naše tvrtke mogu javiti. Oni imaju informacije. To je nekoć bio zadatak i Hrvatske gospodarske komore. Tržište je bespoštedno, ono se osvaja, ne poklanja se, poručio je bivši predsjednik. U interesu su presudni i osobni kontakti, smatra.

- Presudni su interesi, ali ako se u tim interesima prepoznaje sigurnost, a ona se prepoznaje kroz osobno poznavanje i ako se to spoji, može se puno toga napraviti, dodao je.

A svoje je usluge i poznanstva nudio i aktualnom predsjedniku i Vladi, no suradnja se nije aktualizirala.

- Rekao sam: recite gdje god hoćete da odem, i ja ću otići, zaključuje.

Zbog loših banaka i trome države neće biti kredita

Zbog loših banaka i trome države neće biti kredita

Učestvujući na večernjem panelu posvećenom bankarskom sektoru, predsednik Izvršnog odbora Erste banke Slavko Carić upozorio je da zbog velikog udela nenaplativih kredita prema realnom sektoru Srbije, banke smanjuju izloženost prema privredi i dolazi do odliva kapitala iz Srbije.

Carić je naveo i da je ukupan profit bankarskog sektora Srbije u 2013. iznosio 14,2 milijarde dinara, što je najslabiji rezultat od 2007. godine.

Predsednik Upravnog odbora Sosijete Ženeral banke Goran Pitić rekao je da je situacija u bankarskom sektoru u 2014. teža nego prošle godine i deo problema je neefikasnost države.

Pitić je rekao da je jedno od rešenja čišćenje negativnih bilansa iz portfolija banaka, odnosno nenaplativih potraživanja, za šta je najviše kriv menadžment banaka koji odobrava kredite pravnim licima i pri tom ne vodi računa da li su oni kreditno rizični.

Treba učiniti mnogo napora da se u Srbiji stvori ambijent izvesnosti poslovanja, a država može da učini mnogo tako što će da kontroliše ko upravlja u javnim preduzećima i da poveća efikasnost pravosuđa, odnosno, izvršnog postupka, rekao je Pitić.

Predsednik Izvršnog odbora AIK banke Vladimir Čupić upozorio je da rast nenaplativih kredita može dovesti do zaustavljanja kreditne aktivnosti u zemlji.

Čupić je naveo podatak da rast nenaplativih kredita za 10 odsto može dovesti do pada kreditne aktivnosti za dva odsto.

On se založio da se podaci o kašnjenju u otplati kredita javno objavljuju, ocenjujući da se taj problem može rešiti angažovanjem države, kroz formiranje tela u kome će učestvovati nekoliko ministarstva, predstavnika katastra i pravosuđa.