Kongres usvojio zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini

Kongres usvojio zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini

Američki Kongres usvojio je zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini, koji obuhvata i sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima.

Predstavnički dom američkog Kongresa je zakon, koji je Senat odobrio prošle nedelje, usvojio sa 378 glasova "za" i 38 "protiv".

Zakon će sada biti prosleđen američkom predsedniku Baraku Obami na potpis, prenele su agencije.

"Američki Kongres i Senat zajednički podržavaju ukrajinski narod", izjavio je posle glasanja predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Džon Bener.

Obama je pozdravio usvajanje zakona koji će omogućiti Ukrajini da preduzme "korake neophodne za obnovu ekonomske stabilnosti i napredak", rekao je portparol Bele kuće Džej Karni.

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Japanska "Toyota" platiće 1,2 milijardi dolara u okviru dogovora o zatvaranju krivične istrage povodom prigovora potrošača na bezbjednost njenih automobila, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.

"Toyota" je priznala da je obmanula američke potrošače prikrivanjem informacija u svojim saopštenjima u vezi sa dva bezbednosna problema, koji su izazivali nekontrolisano ubrzavanje automobila.

Ovim dogovorom zatvorena je četvorogodišnja istraga koju su vodile američke vlasti.

Protiv "Toyote" je podignuto nekoliko stotina tužbi zbog problema sa ubrzavnjem automobila, posle pogibije jednog člana saobraćajne patrole na autoputu u Kaliforniji i tri člana njegove porodice.

Oni su nastradali u modelu kompanije "Lexus", koja posluje u sastavu "Toyote".

"Toyota" je zbog ovog tehničkog problema povukla sa tržišta nekoliko miliona vozila od 2009. godine.

Suficit od 89,7 miliona dolara u razmeni sa zemljama CEFTA

Suficit od 89,7 miliona dolara u razmeni sa zemljama CEFTA

Srbija je ostvarila suficit od 89,7 miliona dolara u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma u januaru ove godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Izvoz Srbije u zemlje CEFTA u januaru iznosio je 153,7 miliona dolara, a uvoz 64 miliona dolara, pri čemu je pokrivenost uvoza izvozom Srbije iznosila 240 odsto.

Suficit Srbije u razmeni sa CEFTA regionom rezultat je uglavnom izvoza poljoprivrednih proizvoda, odnosno žitarica, proizvoda od žitarica i raznih vrsta pića, kao i izvoza gotovih proizvoda.

Iz zemalja CEFTA Srbija je najviše uvozila gvožđe i čelik, struju, kao i voće i povrće.

Članice Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi (Central European Free Trade Agreement - CEFTA) su Srbije, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija i Kosovo, navedeno je u saopštenju RZS.

Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

LONDON - Samo tri mjeseca nakon što je Kina proklamirala investicijski prodor u regiju Srednje i Istočne Europe, više od 19 milijardi dolara ušlo je u regiju, što kroz kredite što kroz investicijske projekte, pokazuju podaci Grison Peaka.

Tih 19 milijardi predstavlja najveći dio od ukupno 22,2 milijarde dolara koliko je kroz kredite i investicije ušlo u regiju u cijeloj 2013. godini, piše Financial Times.

Ipak, revolucija u Ukrajini kineskim je investitorima pomalo pokvarila planove. Kina je, naime, nedavno sklopila "strateško partnerstvo" s Vladom svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča.

Ukrajina je bila ključna točka za kineske investicije u CEE regiji. Od 19 milijardi dolara koje su u regiju ušle od studenoga prošle godine, na Ukrajinu otpada čak 8 milijardi. Za Rumunjsku je predviđeno 10,9 milijardi dolara vrijednih kineskih kredita i investicija, 783 milijuna za Makedoniju, 507 milijuna za Mađarsku i 306 milijuna dolara za Srbiju.

Ukrajina je ključna za Kinu iz nekoliko razloga. Logistički, to je most za kineska tržišta u zapadnoj Europi. Njezina poljoprivreda već je dio velike leasing sheme s Kinom i mogla bi osigurati kineski uvoz žitarica. Jake vojne veze uključuju ukrajinsku pomoć pri gradnji motora za kineske borbene avione, a tu je i suradnja na drugim područjima.

Iz svih je ovih razloga Kina produžila oko 10 milijardi dolara u zajmovima za Ukrajinu. Sad se postavlja pitanje kako će revolucija i nestabilnost u Ukrajini utjecati na planove Pekinga.

- Ne mislim da će ovakav razvoj događaja promijeniti kinesku investicijsku politiku. Kina nema ideoloških tema s Ukrajinom kao, primjerice, Rusija, smatra Rana Mitter, profesor povijesti i politike suvremene Kine na Sveučilištu Oxford.

- Glavna kineska tema jest ohrabriti ove države da se prilagode njezinim sigurnosnim i trgovinskim interesima i ne pridaje mnogo važnosti njihovim vladama, dodaje Mitter.

Kineska preokupacija je zaštita ekonomskih interesa u Ukrajini, kaže Bill Bishop, autor Sinocism China Newslettera. No, izbjegavat će otvoreni sukob s Rusijom koja Ukrajinu vidi kao sferu svojega interesa, dodaje Bishop.

- Pretpostavljam da Peking ne želi svađu s Putinom o ovoj temi ili da želi pobjedu Zapada, jasan je Bishop.

Sporazumi potpisani tijekom Janukovičeva posjeta Kini u prosincu odnosili su se na investicije u energetiku, infrastrukturu, luke, zrakpolovstvo i hranu. Najveći je onaj s kineskim poduzetnikom Wang Yingom, koji je potpoisao sporazum vrijedan 3 milijarde dolara koji se odnosi na gradnbju luke na Krimu. Jasno je da događaji na Krimu i moguće otcjepljenje ovog poluotoka od Rusije predstavljaju prijetnju realizaciji ovog projekta. Dosta će toga ovisiti o novim vladarima Ukrajine.

U ostalim dijelovima Srednje i Istočne Europe Kina napreduje dobrim ritmom. Kineski premijer Li Keqiang i mađarski predsjednik Viktor Orban dogovorili su strateško partnerstvo u modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta, koja će biti financirana kineskim kreditom. Orban je najavio kako ima ambicije i za dodatnim kineskim investicijama u infrastrukturu u državama Srednje i Istočne Europe.

USAID sa 215.000 dolara pomaže civilno društvo

USAID sa 215.000 dolara pomaže civilno društvo

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) potpisaće danas sporazum o pokretanju drugog po redu programa direktne podrške Vlade SAD Vladi Srbije, odnosno USAID će obezbediti oko 215.000 dolara vladinoj Kancelariji za saradnju sa civilnim društvom.

Kako je saopšteno iz USAID-a, tokom 18 meseci, projekat stimulativnog okruženja za civilno društvo radiće na unapređenju okruženja za rad civilnog društva u Srbiji, promovisanju bolje saradnje vlade i civilnog društva i podržavaće uključivanje organizacija civilnog društva u proces pridruživanja Srbije EU.

Projekat stimulativnog okruženja za civilno društvo će pomoći vladi u donošenju plana rada na zakonima i politikama kojima se podržava civilno društvo i kreirati internet platformu u saradnji sa zemljama u okruženju kako bi se razmenila najbolja iskustva po pitanju uključivanja organizacija civilnog društva u proces pridruživanja EU.

Cilj projekta je i da obuči zvaničnike vlade o važnosti organizacija civilnog društva i najboljim metodama u radu sa njima, da omogući istraživanja o organizacijama civilnog društva širom Srbije kako bi se omogućila šira interakcija između sektora javnosti i civilnog društva i da se unapredi sposobnost vlade da podržava organizacije civilnog društva i da putem njih podržava druge.

Tim programom, kako je saopšteno, USAID naglašava svoju posvećenost direktnoj saradnji sa Vladom Srbije i potvrđuje podršku aktivnom i angažovanom civilnom društvu u Srbiji.

Ceremoniji potpisivanja prisustvovaće ambasador SAD u Srbiji Majkl Kirbi, direktorka Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom Ivana Ćirković i direktorka Misije USAID-a u Srbiji Suzan K. Fric.

PKS: Izvoz hrane u Rusiju mogao bi da bude 200 miliona dolara

PKS: Izvoz hrane u Rusiju mogao bi da bude 200 miliona dolara

Ukupan izvoz prehrambenih proizvoda iz Srbije u Rusiju ove godine mogao bi bude oko 200 miliona dolara, što je 15 miliona dolara više nego 2013, saopštila je juče Privredna komora Srbije (PKS).

U saopštenju se navodi da bi rastu izvoza hrane trebalo da doprinese interesovanju poslovnih ljudi koji su posetili štand kompanija iz Srbije na Međunarodnom sajmu prehrambenih proizvoda u Moskvi "Prodekspo-2014" koji je počeo 10. februara, a završava se sutra.

Kompanije iz Rusije, koje su posetile štand 12 srpskih proizvođača, bile su zainteresovane pre svega za zamrznuto voće i povrće, sir, slatkiše, pekarske proizvode i začine, za piće, ribu i prerađevine.

U Moskvi izlažu Vitamin, Banini, Fruvela, Mini pani, Frikom, Art-ival, Stara rakija, Master frigo, Fruvita, ITN-grup, Seleki milk i DTD-Ribarstvo.

Kompanije Fruvita dobila je i nagrade na moskovskom sajmu za sokove od kruške i višnje, a Frikom za inovaciju svoje ambalaže.

Na sajmu "Prodekspo-2014" proizvodni program predstavilo je 2.400 izlagača iz 63 zemlje na više od 100.000 kvadratnih metara izložbenog prostora.

Pad dolara uticao na rast cene zlata

Pad dolara uticao na rast cene zlata

Lošiji od očekivanih rezultati industrijske proizvodnje i tržišta rada u Americi podstakli su tražnju za zlatom kao alternativnom sigurnom investicijom.

Pad dolara uticao je da cena zlata koje na tržištu predstavlja zaštitu od inflacije poraste tokom azijskog trgovanja 0.60%.

Na jednočasovnom grafikonu MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI . Cena se kreće uz gornju Bolindžer trakut ako da je moguć dalji rast cene. Naša preporuka bila bi kupovna pozicija.

Primarna podrška: 1235.00

Primarni otpor: 1280.50

Naše viđenje: Kupovna pozicija sa ulaskom na 1307.00 prvom metom na 1309.00 i drugom na 1312.00

Alternativni scenario: Ukoliko se cena spusti ispod 1306.00 onda je moguć pad na 1302.00.

Komentar: MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI . Cena se kreće uz gornju Bolindžer trakut ako da je moguć dalji rast cene.

Trend: Oscilovanje na kraći rok, bočno kretanje na duži rok.

Strategy Entry 1st target 2nd target
LONG 1307.00 1309.00 1312.00