Oštar pad indeksa zbog najave Feda

Oštar pad indeksa zbog najave Feda

Na azijskim berzama cene akcija su jutros oštro pale, dok je dolar ojačao, jer bi američka centralna banka mogla da poveća ključne kamatne stope pre nego što se očekivalo.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,4 posto, dok su cene akcija u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,4 posto, zaronivši na najniži nivo u mesec dana.

Pad cena akcija je posledica jučerašnje izjave predsednice Feda Janet Yellen da bi centralna banka mogla sasvim da ukine programe kupovine obveznica ove jeseni, a potom nakon šest meseci, u proleće iduće godine, poveća ključne kamatne stope. To je neugodno iznenadilo ulagača koji su se nadali da bi ciklus povećanja kamata, koje se na rekordno niskim nivoima kreću još od 2008. godine, mogao početi tek u drugoj polovini iduće godine.

Iako je Yellen na konferenciji za medije, nakon dvodnevne sednice čelnika Feda, pokušala da uveri tržišta da će kamate ostati niske još neko vreme, a da će se potom tek postupno povećavati, njene izjave izazvale su juče osjetan pad cena akcija na Wall Streetu.

„Krajnji je rezultat da se ulagači sada ne osećaju tako sigurno kao pre. Uprkos porukama Feda da se planovi u vezi monetarne politike nisu promenili, sada je povećan rizik da će zaoštravanje monetarne politike u SAD-u biti brže i pre nego što se očekivalo", kaže Michelle Girard, analitičarka u kompaniji RBS.

Neugodno je iznenadila i poruka Feda da svoje smernice monetarne politike više neće vezati isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto, jer je već blizu tog nivoa, već uz širi krug ekonomskih pokazatelja. Ulagači su se nadali da će Fed ili smanjiti ciljani nivo stope nezaposlenosti ili odrediti neki drugi parametar svojih smernica. U svakom slučaju, nadali su se najavi da će centralna banka još duže vreme podsticati ekonomiju, a time i rast cena akcija jeftinim novcem.

Jedina očekivana bila je odluka Feda o daljem smanjenju programa kupovine državnih i hipotekarnih obveznica za 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mesečno.

Smanjenje tih podsticajnih programa, a još više najave da bi se monetarna politika u SAD-u mogla zaoštriti pre nego što se očekivalo izazvale su na valutnim tržištima jačanje dolara.

Zbog toga se kurs evra jutros kreće oko 1,3840 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,3915 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa mu je cena porasla s jučerašnjih 101,45 na 102,25 jena.

I evro je ojačao prema 'japancu'. Jutros se njegov kurs kreće oko 141,55 jena, dok je dok je juče u ovo doba iznosio 141,25 jena.

Oštar pad indeksa zbog ukrajinske krize

Oštar pad indeksa zbog ukrajinske krize

Na svetskim berzama prošle nedelje cene akcija su oštro pale, pod pritiskom ukrajine krize i slabih makroekonomskih podataka iz Kine, koji ukazuju na usporavanje rasta druge po veličini svetske ekonomije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle nedelje potonuo 2,35 posto, na 16.065 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 posto, na 1.841 bod, a Nasdaq indeks 2,1 posto, na 4.245 bodova. To je najveći nedeljni pad tih indeksa od kraja januara.

Oštar pad cena akcija usledeo je krajem nedelje jer su ulagači odlučili da povuku zaradu s tržišta uoči referenduma na Krimu, koji bi mogao dodatno ojačati napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.

Uprkos traženju zapadnih zemalja da se povuče s Krima, Moskva je na to poluostrvo poslala dodatne vojne snage i naoružanje uoči referenduma u nedelju na kojem će se odlučivati da li će Krim ostati u Ukrajini ili se pripojiti Rusiji.

„Napetost između Rusije i Ukrajine najveći je proglem tržištima akcija ove nedelje. Referendum u nedelju i odgovor zapadnih zemalja i Rusije na njega mogao bi stvoriti dodatnu nesigurnost na tržištima. Deo ulagača se odlučio da se povuče s tržišta dok situacija ne bude jasnija", kaže Bucky Hellwig, potpredsednik u fondu BB&T Wealth Management.

Nesigurnost na tržišta unele su i naznake usporavanja rasta kineske ekonomije.

„Vesti o Ukrajini bile su pokretač prodaje, no ima još toga ispod površine. Budimo realni, poslednje brojke iz Kine nisu dobre", kaže Paul Mendelsohn, strateg u kompaniji Windham Financial Services.

Kineska industrijska proizvodnja porasla je u januaru i februaru za 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je najniža stopa rasta od 2009. godine. U tom je razdoblju sporije nego što se očekivalo porastao i promet u trgovini na malo, 11,8 posto na godišnjem nivou, što je najsporiji rast od februara 2011. godine.

Zbog toga neki analitičari smatraju da će rast druge po veličini svetske ekonomije u ovoj godini dostići samo 7 posto, a ne 7,5 posto, koliko prognoziraju kineske vlasti.

Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške berze opcija. Taj 'indeks straha' skočio je prošle nedelje više od 20 posto, na 17,8 bodova, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cena akcija.

I na evropskim su berzama cene akcija prošle nedelje pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,8 posto, na 6.527 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1 posto, na 9.056 bodova, a pariski CAC 3,4 posto, na 4.216 bodova.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks se prošle nedelje strmoglavio 6,2 posto, što je njegov najveći nedeljni pad u poslednjih devet meseci. Pritom je zaronio na 14.327 bodova, najniži nivo u mesec dana.

Oštar pad indeksa

Oštar pad indeksa

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u mjesec dana jer je zbog ukrajinske krize i slabljenja kineskog gospodarstva splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,5 i 1,3 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,1 posto, zaronivši na najnižu razinu od polovice veljače.

Ukrajinska kriza i niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta kineskog gospodarstva i dalje pritišću tržište. Od početka tjedna MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica u minusu je oko 2 posto.

Unatoč prijetnjama sankcijama iz zapadnih zemalja, jučer su ruske snage započele vojne vježbe blizu granice s Ukrajinom, što pokazuje da Moskva ne odustaje od pripajanja Krima. Ulagači se plaše daljnjeg rasta napetosti ako ishod referenduma, planiranog za nedjelju, bude pripajanje Krima Rusiji.

Zabrinjavaju i slabi podaci o industrijskoj proizvodnji i potrošnji u Kini, koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

I dok slabi makroekonomski podaci iz Kine navješćuju pad potražnje za sirovinama, što bi moglo uzdrmati neke zemlje u razvoju, koje ovise o izvozu rudača, dotle solidni gospodarski podaci iz SAD-a navješćuju nastavak smanjenja poticajnih monetarnih mjera američke središnje banke.

A to bi ponovno, kao i krajem siječnja, moglo izazvati pritisak na cijene dionica i valute pojedinih zemalja u razvoju, koje je podržavalo tiskanje svježeg, jeftinog novca od strane američkog Feda.

Zbog toga su rizičnije investicije pod pritiskom, dok raste vrijednost onih koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Zahvaljujući tome, cijena zlata i dalje se kreće oko 1.370 dolara po unci, što je njezina najviša razina u šest mjeseci.

Oštar pad tokijskog Nikkei indeksa posljedica je, pak, jačanja jena, što izaziva pad cijena dionica japanskih izvoznika jer na taj način poskupljuju njihovi proizvodi na svjetskom tržištu.

Na valutnim je tržištima, naime, tečaj dolara jutros pao na 101,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,65 jena.

Cijena eura prema 'japancu' pala je, pak, s jučerašnjih 143,10 na 140,85 jena.

Euro je oslabio i prema američkoj valuti, pa je njegov tečaj skliznuo na 1,3860 dolara, nakon što je jučer dosegnuo 1,3967 dolara, najvišu razinu u dvije i pol godine.

Slabljenje eura posljedica je jučerašnje izjave Marija Draghija, predsjednika Europske središnje banke, da monetarne vlasti pripremaju nove korake za obranu od deflacije u eurozoni.

Oštar pad indeksa, industrijski sektor pod pritiskom

Oštar pad indeksa, industrijski sektor pod pritiskom

Na Wall Streetu su u četvrtak, pod pritiskom ukrajinske krize i usporavanja rasta kineskog gospodarstva, Dow Jones i S&P 500 indeks zabilježili najveći dnevni pad u mjesec dana.

Dow Jones potonuo je 1,41 posto, na 16.108 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,17 posto, na 1.846 bodova, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 4.260 bodova.

Oštar pad cijena dionica uslijedio je nakon vijesti da su ruske snage započele vojne vježbe blizu granice s Ukrajinom, što pokazuje da Moskva ne odustaje od pripajanja Krima, unatoč najavi uvođenja sankcija od strane SAD-a i Europske unije.

Ulagače je zabrinulo i usporavanje rasta kineskog gospodarstva. Tamošnja industrijska proizvodnja porasla je u siječnju i veljači za 8,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najniža stopa rasta od 2009. godine. U tom je razdoblju sporije nego što se očekivalo porastao i promet u trgovini na malo, 11,8 posto na godišnjoj razini, što je najsporiji rast od veljače 2011. godine.

Zbog toga neki analitičari smatraju da će rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva u ovoj godini dosegnuti samo 7 posto, a ne 7,5 posto, koliko prognoziraju kineske vlasti.

To je izazvalo pritisak na dionice u sektorima koji su najosjetljiviji na gospodarska kretanja. Tako je S&P indeks industrijskog sektora potonuo 1,5, a tehnološkog 1,6 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,01 posto, na 6.553 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 1,86 posto, na 9.017 bodova, a pariški CAC 1,29 posto, na 4.250 bodova.