Cena šećera pada, a repe sve više

Cena šećera pada, a repe sve više

Na svetskom tržištu pada cena šećera pada, ali ratari u Srbiji i dalje rado seju šećernu repu. Razlog za to su izvesnost u pogledu cene i rokova plaćanja. Šećerane, pak, strahuju da će cena od 38 evra po toni repe, koju su odredili još prošlog avgusta, možda biti previsoka.

U protekloj godini znatno je pala cene šećera. Jedan od razloga je što je naša proizvodnja premašila potrebe domaćeg tržišta i izvoza sa 130 hiljada tona. Višak šećera smanjio je cene i kod nas. Slično je i na svetskom tržištu. Pojeftinio je šećer iz šećerne trske. Poljoprivrednici pak, zbog dobre proizvodnje i cene prošle godine, neće smanjivati zasejane površine, neki će ih i povećati.

Šećerna repa je kultura na koju poljoprivrednici uvek mogu da računaju što se zarade tiče jer imaju izvesnost u pogledu cene i rokova plaćanja.

Zbog toga će i Dragan Jovanov na svojim parcelama u Crepaji zasejati repom 90 hektara, čak 30 hektara više nego prošle godine, iako je ovogodišnja ugovorena cena od 38 evra niža od prošlogodišnje.

Dragan kaže da, u odnosu na ostale useve, vredi sejati šećerna repa vredi da se vredi da se gaji.

"Šećerna repa ostvaruje značajan prinos. I u Crepaji se mnogo ljudi koji nikada nisu sejali repu opredelilo da seju taj usev. Očekujemo dobar prinos, očekujemo dobru saradnju sa šećeranom, na vreme isplatu što je najvažnije. Avanse nam daju već posle setve", objašnjava Dragan razloge za uzgoj šećerne repe.

Šećerane su još u avgustu prošle godine odredile cenu od 38 evra za tonu slatkog korena. Procene su tada bile da je ta cena adekvatna i za proizvođače i za prerađivače.

Međutim kretanje cena, odnosno njihov veći pad od očekivanog, ugrožava planiranu kalkulaciju.

Ljubiša Radenković iz kompanije "Sunoko" koja je vlasnik šećerana u Vrbasu, Pećincima, Kovačici i Baču, kaže da će, imajući u vidu i količine šećera koje se nalaze na zalihama u zemlji, svaka šećerana praviti procenu koliku proizvodnju želi da ostvari u narednoj kampanji.

"Samim tim procenjivaće i koliko hektara želi da ugovori i pokušaće da optimizira troškove, to znači da pokuša da ugovori te površine i tu šećernu repu po najpoptimalnijim cenama kako bi sačuvala profitabilnost", napominje Radenković.

Naš šećer sa zaliha danas u Evropi možemo prodati po ceni od 500 evra za tonu, a na tržištima zemalja Cefte i ispod 400 evra.

Ovaj pad cena kod nepripremljenih šećerana može ugroziti poslovanje, dok kod naših ratara interes da seju repu raste.

Kako će doći do balansiranja proizvodnje, ponude, tražnje, eventualnih nižih cena u prodavnicama i setve videće se kada se završi sezona ugovaranja koja obično traje do početka setve.

Hrvatska: 5 odsto više turista u 2013. godini

Hrvatska: 5 odsto više turista u 2013. godini

U hrvatske komercijalne smeštajne objekte tokom prošle godine zabeleženo je 5,1 odsto više dolazaka i 3,3 odsto više noćenja nego u 2012. godini.

Stranih turista bilo je gotovo 11 miliona, a njihovih noćenja 59,7 miliona, čime su ostvareni porasti od 5,7 odsto u dolascima i 3,8 osto u noćenjima u odnosu na godinu ranije.

Najviše noćenja među stranim gostima ostvarili su nemački turisti, i to 24,2 odsto, a slede Slovenci sa udelom od 10,3 odsto. Austrijski turisti su na trećem mestu s udelom u noćenjima od 8,7 odsto, slede Česi sa 7,6 odsto, dok su na petom mestu Italijani sa učešćem od 7,4 odsto.

Takva struktura stranih noćenja, odnosno prvih pet mesta u hrvatskom turizmu, ponavlja se godinama, jedino što je zbog krize u Italiji pozicija noćenja njihovih turista pala na peto mesto, s nekadašnjeg drugog ili trećeg.

Italijane sustižu Poljaci čijih noćenja je ove godine bilo gotovo sedam odsto u ukupnim stranim noćenjima.

I domaćih turista, posle nekoliko godina pada, bilo je više prošle godine (1,4 odsto u odnosu na 2012), ili blizu 1,5 miliona, dok je u noćenjima zabeležen mali pad od 1,6 odsto, na 5,13 miliona.

Wall Street: Yellen potaknula ulagače, indeksi skočili više od 1%

Wall Street: Yellen potaknula ulagače, indeksi skočili više od 1%

NEW YORK - U utorak su na Wall Streetu cijene dionica snažno porasle jer je Zastupnički dom Kongresa podržao povećanje državnog zaduživanja i jer je predsjednica Feda Janet Yellen poručila da planovi središnje banke o smanjenju poticaja ostaju nepromijenjeni.

Dow Jones ojačao je 1,22 posto, na 15.994 boda, dok je S&P 500 porastao 1,11 posto, na 1.819 bodova, a Nasdaq indeks 1,03 posto, na 4.191 bod.

Cijene dionica porasle su četvrti dan zaredom jer je Zastupnički dom Kongresa jučer podržao prijedlog povećanja razine dozvoljenog državnog zaduživanja, nakon što su republikanci odustali od svojih zahtjeva.

Premda još preostaje rasprava u Senatu, to je korak naprijed u rješavanju problema koji je mogao ponovno dovesti do obustave rada saveznih službi, kao u listopadu prošle godine, zbog manjka novca u državnoj blagajni.

Ulagače je ohrabrila i predsjednica Feda Janet Yellen, koja je u izvješću Kongresu o monetarnoj politici i situaciji u gospodarstvu kazala kako će središnja banka zadržati strategiju postupnog smanjenja programa kupnje obveznica.

„Nitko zapravo nije očekivao probleme u Kongresu oko daljnjeg zaduživanja države, niti je itko sumnjao u nakane Feda. No, očekivanja su jedno, a same odluke nešto sasvim drugo. Stoga su svi odahnuli nakon što su te neizvjesnosti uklonjene", kaže John Carey, portfelj menadžer u fondu Pioneer Investment Management.

Fed je u prosincu prošle godine smanjio programe kupnje obveznica za 10 milijardi dolara, a to isto učinio je i u siječnju. Ti programi tzv. kvantitativnog popuštanja monetarne politike mogli bi biti sasvim ukinuti do kraja ove godine.

Premda time tržišta dionica gube veliku podršku jer će se smanjiti priljev svježeg jeftinog novca, koji je poticao rast cijena, smanjenje tih poticaja znači također da čelnici Feda vjeruju da je gospodarstvo dovoljno snažno i da mu takvi monetarni poticaji nisu više potrebni.

Zahvaljujući tome, jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P indeksa.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,23 posto, na 6.672 boda, dok je frankfurtski DAX skočio 2,03 posto, na 9.478 bodova, a pariški CAC 1,09 posto, na 4.283 boda.