Приказивање постова са ознаком nisu. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком nisu. Прикажи све постове

уторак, 11. март 2014.

Reforme nisu političko pitanje već društvena obaveza

Reforme nisu političko pitanje već društvena obaveza


BEOGRAD - Ekonomski savetnik Vlade Srbije Dominique Strauss-Kahn kaže da je jasno da je Srbija počela da modernizuje svoje finansije, da reformiše svoju poresku administraciju i da smanjuje budžetski deficit.

''Neke reforme su nekada popularne, neke su manje popularne, ali ogromna nezaposlenost je i dalje toliko nepopularna da reforme zaslužuju da budu podržane. To nije političko pitanje, to je društvena obaveza'', istakao je Strauss-Kahn za današnji Blic.

On je naveo da sa kolegama iz francuske Merchank banke ARJIL pomaže Srbiji da još više smanji troškove i nivo javnog duga.

Prema njegovim rečima, timovi detaljno rade sa srpskom administracijom na pripremi tehničkih rešenja, kao što je privatni palsman javnog duga, omogućavajući Srbiji da nastavi da upravlja svojim dugom na moderniji način, uz niže troškove, a u skladu sa najboljim međunarodnim standardima.

Strauss-Kahn, bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda, kaže da sa svojim kolegama, bankarima iz ARJIL pomaže Srbiji u njenim odnosima sa poveriocima (kreditorima) i međuanrodnim finansijskim institucijama i savetuje Vladu kako da poboljša svoj fiskalni deficit i kako da upravlja javnim dugom.

''Vidim da je Srbija sada ozbiljno posvećena obnovi svojih javnih finasnija. Diskutovali smo o setu mera fiskalne konsolicacije i njihovo usvajanje u oktobru prošle godine je bio hrabar potez. One već daju ohrabrujuće rezultate. Odnosi sa MMF-om su zasad obnovljeni, a Srbija je takođe bila u mogućnosti da se zaduži po mnogo boljim uslovima na tržištu'', objasnio je Strauss-Kahn.

On je naglasio da je Srbija u stanju da nastavni svoje napore sa još uravnoteženom ekonomskom strategijom.

Prema njegovoj proceni, Aleksandar Vučić je počeo da ispunjava ono što je obećao.

Strauss-Kahn je rekao i da je u komparativnoj perspektivi rejting Srbije gotovo ostao isti i u krizi, za razliku od velikih padova regionalnih suseda koji su na početku bili bolje rangirani.

Prema njegovom mišljenju, nedavno snižavanje kreditnog rejtinga Srbije mora se shvatiti kao prilika da se ubrzaju i prošire već započete ekonomske reforme kako bi se osigurao ekonomski i socijalni oporavak Srbije.

уторак, 4. март 2014.

Rafovi preplavljeni vinima iz uvoza koja nisu prošla proveru

Rafovi preplavljeni vinima iz uvoza koja nisu prošla proveru


NA rafovima naših radnji mogu se kupiti kvalitetna domaća i uvozna vina osrednjeg kvaliteta. Srpsko tržište je preplavljeno jeftinim i sumnjivim uvoznim vinima koja nisu prošla državnu komisiju za ocenu kvaliteta, jer proveru po strogom Pravilniku podležu samo ona koja tek ulaze na naše tržište.

- Kod nas doduše mogu da se kupe i strana vina visokog kvaliteta, ali kvalitet većeg dela koji se prodaje po bagatelnim cenama je pod velikim znakom pitanja - kaže Velibor Pešić, predsednik UO "Srpsko vino". - Nadali smo se da sva vina na našem tržištu mogu da se provere laboratorijski i dobiju senzornu ocenu. Nažalost, državna komisija za ocenu kvaliteta nema pravo da ocenjuje kvalitet vina koja se već nalaze na tržištu, već samo nove etikete koje se tek pojavljuju u prodavnicama.

Za razliku od stranih, domaća vina su proverena. Uprkos tome što veliki broj domaćih vina može da dobije ocenu "vrhunsko vino", malo koji vinogradar želi da troši vreme na utvrđivanje geografskog porekla, proveru vinifikacije i obeležavanje svake flaše. Zbog toga, većina domaćih vina nosi naziv "stono vino".

- Dobijanje "ljubičaste markice" za vino sa kontrolisanim poreklom nije skupo, ali malo koji vinar želi da na tome gubi vreme - kaže Pešić. - Naše iskustvo govori da su domaća vina neuporedivo kvalitetnija. Kada se kupi boca domaćeg vina, od toga živi desetak porodica, a od boce stranog zarađuje država od akciza i vlasnik uvozne firme.

Koliko se tačno hektara u Srbiji nalazi pod čokotima - nema pouzdanih podataka. Prema zvaničnim podacima na skoro 25.000 hektara se gaji vinova loza. To je izuzetno malo jer je Srbija do 1957. godine imala 137.000 hektara vinograda. Takođe, nepoznanica je i koliko se flaša proizvodi, jer su neke vinarije kupile vinograde u Makedoniji i sve što flaširaju beleži se kao naša proizvodnja.

VISKI U PRVOM PLANU

U DIPLOMATSKIM predstavništvima Srbije i dalje se služi viski osim srpskih vina.

- Vinarima se obraćaju isključivo za Sretenje kako bi za Dan državnosti poslužili domaća vina i rakija - kaže Pešić. - Međutim, vinari se ljute što se novac izdvaja za viski, a ne i za srpska vina. Ako predstavljaju svoju zemlja, trebalo da je predstavljaju u svim segmentima. Svaki stranac koji dođe ovde želi da proba srpsko vino. Njemu ne treba ni francusko, italijansko, već ono što je proizvedeno u Srbiji.