Приказивање постова са ознаком 2014. Прикажи све постове
Приказивање постова са ознаком 2014. Прикажи све постове

четвртак, 13. март 2014.

Neće biti poskupljenja gasa u 2014.

Neće biti poskupljenja gasa u 2014.


Dušan Bajatović izjavio je na otvaranju nove distributivne gasne mreže srednjeg i niskog pritiska u Pančevu, da neće biti poskupljenja gasa u toku ove godine.

Otvaranjem gasne mreže u pančevačkoj Vojlovici juče je zvanično završena gasifikacija u tom naselju, kao i Strelištu i Topoli u Pančevu, a ukupna vrednost te investicije je 1,25 miliona evra.

Govoreći o posledicama krize u Ukrajini po snabdevanje gasom, Bajatović je rekao da je skladište gasa Banatski Dvor u punoj funkciji, odnosno da je puno gasa i da potrošači prirodnog gasa ne treba da strahuju. Bajatović je kazao da će u narednom periodu stalno dopunjavati to skladiste, kako bi se obezbedila energetska stabilnost.

Generalni direktor Srbijagasa je naveo da bi na cenu gasa u toku ove godine mogle samo da utiču kursne razlike, ali da bi to bile manje oscilacije. Bajatović je rekao da bi, takođe, na cenu mogle da utiču i eventualne krize na naftnim tržištima na Bliskom istoku ili, ako bi se nešto ozbiljnije dogodilo u Ukrajini. On je izrazio očekivanje da se to ipak neće dogoditi.

"Ni Evropi, ni Ukrajini i Rusiji, nije u interesu da se u ovom momentu tako nešto desi u Ukrajini", rekao je Bajatović. On je poručio svim potrosačima gasa u Srbiji, da će imati stabilne isporuke. Govoreci o novoj gasnoj mreži u Pančevu, on je naglasio da se gasifikacija tog grada odvija prema planiranoj dinamici.

Bajatović je rekao, da je Srbijagas u prethodnih pet godina uložio u distributivne mreže i gasifikaciju u Srbiji, nešto manje od 300 miliona evra.

Izvršni direktor za investicije u Srbijagasu Jovica Budimir, je rekao da je Pančevo danas dobilo novu gasnu mrezu dužine 60 kilometara i koja pokriva oko 2000 domaćinstava. On je rekao, da je reč o prvoj fazi a da će druga početi na proleće, čime će biti završena gasifikacija celog grada.

Dugujemo milijardu,a potražujemo 950 miliona evra

Srbijagas duguje oko milijardu evra, jer to preduzeće radi sa nerealno niskim cenama, izjavio je Bajatović, ističući da Srbijagas isto tako na ime dugova potražuje 950 evra.

"Mi jesmo dužni milijardu evra bankama, ali su i nama dužni 950 miliona evra", rekao je Bajatović novinarima u Pančevu.

"Šta će se desiti školama, bolnicama i drugima, ako se mi budemo držali samo ekonomskog modela", naglasio je generalni direktor Srbijagasa.

Prema njegovim rečima, pančevačka Petrohemija duguje Srbijagasu više od 200 miliona evra, a NIS - u oko 100 miliona evra.

Bajatović je rekao da je Srbijagas vratio Petrohemiji puno snabdevanje gasom i da ta kompanija sada normalno radi, iako gas ne plaća, za razliku od pančevačke Azotare.

On je rekao da bi država mogla da konvertuje te dugove Petrohemije u vlasnički udeo Srbijagasu i NIS - u.

"Malo je preskup taj socijalni program, država je najveći poverilac i mislim da rešenje treba tražiti u tome da država izađe sa svojim sredstvima, kroz dokapitalizaciju Srbijagasa tako što će napraviti neku vrstu otpusta. Treba da konvertujemo potraživanja NIS - a i Srbijagasa", rekao je on dodajući da bi zatim trebalo napraviti profesionalni menadžment.

Bajatović kaže da bi, bez obzira na trenutnu situaciju, trebalo završiti investicije u Petrohemiji, uz garancije NIS - a i Srbijagasa.

Kako je rekao, to bi sve olakšalo pronalaženje strateškog partnera za Petrohemiju.

Pančevačka Petrohemija ima godišnji izovoz od 240 milina evra i u okviru radne grupe se vode aktivnosti za nalaženje investitora.

Govoreći o Metanolsko-sirćetnom kompleksu (MSK) u Kikindi i odgovarajući na ranije postavljeno pitanje ministarke energetike - zašto Srbijagas nije završio izgradnju gasovoda Elemir - Kikinda koji bi obezbedio jeftiniji gas i pokretanje proizvodnje u MSK, Bajatović je rekao da to nije bilo predviđeno programima koje odobrava vlada.

On je kazao da bi uskoro mogla da se pokrene proizvodnja u MSK, čiji je većinski vlasnik Srbijagas, s obzirom na to da je sirćetna kiselina ponovo tražena na tržištu, što u prethodnom periodu nije bio slučaj.

уторак, 4. март 2014.

Slovački IMAO gradi fabriku za preradu otpada u Adi - Završetak radova do kraja 2014

Slovački IMAO gradi fabriku za preradu otpada u Adi - Završetak radova do kraja 2014


"Biogas BPP" iz Bačkog Petrovca, kao filijala združene grupe IMAO iz Slovačke u Srbiji, u roku od osam do deset meseci izgradiće pogon za preradu otpada u Adi. U krugu smetlišta, gde će ubiti zaposleno dvadeset radnika, od otpada i biomase će se proizvoditi električna energija i biogas, objavljeno je na zvaničnom opštinskom sajtu.

Sporazum o investiciji su potpisli u ponedeljak (3. marta 2014.) u Adi Ivan Palenkaš, direktor kompanije "BPP Biogas" i Zoltan Bilicki, predsednik opštine Ada.

Prema rečima predsednika opštine Ada, slovački investitor će u roku od osam do deset meseci izgraditi postrojenje za preradu otpada u Adi, korišćenjem takve ekološke tehnologije koja ispunjava sve standarde Evropskoj uniji. Pogon za preradu otpada će biti izgrađen na parceli površine 1,85 hektara u krugu postojećeg smetlišta.

- Za ađansku opštinu je ova investicija veoma važna, jer će kompanija u narednim mesecima zaposliti dvadeset radnika. Isto tako je značajno što će time opština za naredni vremenski period rešiti problem upravljanja otpadom. Naime, u roku od nekoliko godina, svaka opština će morati da sanira svoja smetlišta. Nakon toga, sa područja opštine Ada bi trebalo otpad transportovati na smetlište u Kikindi, što bi za naše građane predstavljao dodatne troškove, jer treba platiti i troškove odvoženja i skladištenja. Ovom investicijom eliminišemo taj trošak građanima - naveo je Bilicki.

- Sakupljanje otpada će dalje nastaviti da vrši javno komunalno preduzeće, koja otpad otprema do pogona gde se od toga proizvodi struja i biogas. Osim toga tu će preraditi i biomasa proizvedenu od strane poljoprivrednika. Krajnji proizvod ovog procesa je kompost, koji kao materijal može da se koristi kao đubrivo na obradivom zemljištu, pošto ima bolje parametre nego veštačko đubrivo. Poljoprivrednici će po hektaru imati oko 100 EUR uštede ukoliko umesto veštakog đubriva ovaj materijal razbacuju na svojoj zemlji - dodao je predsednik opštine Ada.