Zbog potencijalnih zaliha nafte Ina treba biti hrvatska

Zbog potencijalnih zaliha nafte Ina treba biti hrvatska

Potencijalne zalihe nafte i plina u Hrvatskoj iznose 747 milijuna tona ekvivalentne nafte, a ako se se one dokažu, pridobive zalihe bile bi 267 milijuna tona ekvivalentne nafte, od čega se 184 milijuna tona odnosi na naftu, a ti su potencijali dodatan razlog da Hrvatska ne smije izgubiti vlasništvo nad Inom, poručio je s večerašnjeg predavanja akademik Mirko Zelić.

Predavanje o potencijalnim zalihama nafte i plina u Hrvatskoj akademik Zelić, koji je i predsjednik Znanstvenoga vijeća za naftu i plin Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), održano je u Knjižnici Akademije u sklopu već tradicionalnih predavanja četvrtkom navečer, priopćio je HAZU.

Budući da Hrvatska godišnje troši tri milijuna tona nafte, ako bi se spomenute prognoze ostvarile, Hrvatska bi mogla biti mirna oko 60 godina i zato treba intenzivirati istraživanja, istaknuo je akademik Zelić.

Rekao je kako o mogućnosti da bi zalihe ugljikovodika u Hrvatskoj mogle biti velike govori podatak da je u zadnjih 60 godina proizvedeno oko 190 milijuna tona ekvivalentne nafte.

Zato je akademik Zelić poručio je da su ti potencijali dodatan razlog da Hrvatska ne smije 'ispuštati' svoje vlasništvo nad Inom te predložio da bi, ako se mađarski MOL povuče kao strateški partner iz Ine, njegove udjele trebalo ponuditi bogatim hrvatskim iseljenicima.

"Ako bi pak došao novi strateški partner, bilo bi poželjno da to bude onaj koji ima svoje rezerve ili područja ispitivanja jer bi ta sinergija stvorila bolje preduvjete za razvoj Ine kao nacionalne kompanije", rekao je akademik Zelić.

Što se pak tiče plina, istaknuo je da svaka država treba imati tri izvora i da bi u slučaju Hrvatske, uz domaće izvore i plin iz Rusije, najbolje bilo nabavljati plin iz sjeverne Afrike, a ne iz Azerbajdžana jer ta zemlja, dodao je, nije među deset svjetskih zemalja najbogatijih plinom.

Akademik Zelić smatra i da bi Hrvatska trebala osnovati ministarstvo za rudarstvo i energetiku kakvo imaju i zemlje čiji su energetski potencijali slabiji od hrvatskih.

Na predavanju je govorio i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da u području energetike postoji puno nepoznanica jer se, rekao je, istovremeno upozorava na nedovoljne zalihe nafte i plina te na neisplativost obnovljivih izvora energije. Pohvalio je rad Znanstvenog vijeća za naftu i plin koje je osnovano kao najstarije znanstveno vijeće HAZU još 1968. godine, a danas okuplja znanstvenike i stručnjake u pet sekcija.

Hrvatska: 5 odsto više turista u 2013. godini

Hrvatska: 5 odsto više turista u 2013. godini

U hrvatske komercijalne smeštajne objekte tokom prošle godine zabeleženo je 5,1 odsto više dolazaka i 3,3 odsto više noćenja nego u 2012. godini.

Stranih turista bilo je gotovo 11 miliona, a njihovih noćenja 59,7 miliona, čime su ostvareni porasti od 5,7 odsto u dolascima i 3,8 osto u noćenjima u odnosu na godinu ranije.

Najviše noćenja među stranim gostima ostvarili su nemački turisti, i to 24,2 odsto, a slede Slovenci sa udelom od 10,3 odsto. Austrijski turisti su na trećem mestu s udelom u noćenjima od 8,7 odsto, slede Česi sa 7,6 odsto, dok su na petom mestu Italijani sa učešćem od 7,4 odsto.

Takva struktura stranih noćenja, odnosno prvih pet mesta u hrvatskom turizmu, ponavlja se godinama, jedino što je zbog krize u Italiji pozicija noćenja njihovih turista pala na peto mesto, s nekadašnjeg drugog ili trećeg.

Italijane sustižu Poljaci čijih noćenja je ove godine bilo gotovo sedam odsto u ukupnim stranim noćenjima.

I domaćih turista, posle nekoliko godina pada, bilo je više prošle godine (1,4 odsto u odnosu na 2012), ili blizu 1,5 miliona, dok je u noćenjima zabeležen mali pad od 1,6 odsto, na 5,13 miliona.