Ovo je trenutno najskuplji grad na svetu

Ovo je trenutno najskuplji grad na svetu

Singapur je najskuplji grad za život u svetu 2014. godine, prema podacima agencije Economist Intelligence Unit.

U okviru izveštaja rangiran je 131 grad širom sveta, a Singapur je ubedljivo najskuplji grad sveta, ispred dugogodišnjeg “šampiona” Tokija (EIU navodi da je na drugom mestu samo zbog slabije vrednosti jena).

Troškovi prevoza u Singapuru su čak tri puta skuplji nego na primer u Njujorku, cene odeće su ubedljivo takođe najskuplje, dok je treći grad u svetu u oblasti komunalnih troškova.

Najskuplji gradovi sveta

1. Singapur
2. Pariz
3. Oslo
4. Cirih
5. Sidnej
6. Karakas
6. Ženeva
6. Melburn
6. Tokio
7. Kopenhagen

Najjeftiniji gradovi sveta

122. Rijad, Saudijska Arabija
123. Džeda, Saudijska Arabija
124. Panama siti, Panama
124. Bukurešt, Rumunija
126. Alžir
127. Damask, Siria
127. Katmandu, Nepal
129. Nju Delhi
130. Karači, Pakistan
131. Mumbai, India

Slab odziv u novom krugu legalizacije

Slab odziv u novom krugu legalizacije

Ukupan broj bespravno izgrađenih objekata u Srbiji još nije poznat, jer još oko petine lokalnih samouprava nije podatke o podnetim zahtevima za legalizaciju dostavilo nadležnom ministarstvu. Po svemu sudeći, veći posao za gradove i opštine predstavljaće sravnjivanje starih nerešenih zahteva nego samo evidentiranje novih, jer prema gruboj proceni Ministarstva na osnovu do sada dobijenih podataka, od 700.000 već postojećih, naknadno podneti uvećaće taj broj za oko 10 odsto.

 Ministarstvo je, međutim, očekivalo da na adrese opština stigne oko pola miliona zahteva, jer prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda na teritoriji Srbije ima ukupno 1,3 miliona bespravno sagrađenih objekata.

- Do sada je Ministarstvo dobilo podatke iz 129 opština, u kojima je podneto oko 62.000 zahteva, a od tog broja samo u Beogradu je primljeno oko 27.000. Ostalo je da podatke pošalje još oko 30 opština i gradova - kazala je za Danas Aleksandra Damnjanović, pomoćnica u Ministarstvu za građevinu i urbanizam.

Ona je dodala da je to ministarstvo ponovo upozorilo one koji nisu dostavili podatke da to učine, ali nije dat konkretan rok.

- U prvom dopisu od 4. februara lokalnim samoupravama dat je rok od sedam dana, ali on nije ispoštovan. Ne vidim razlog zašto do sada nisu dostavljeni podaci, s obzirom na to da opštine imaju dobro organizovane prijemne pisarnice, a u tom poslu im pomaže i Stalna konferencija gradova i opština - kaže Damnjanovićeva.

Dopisom ministarstva traženo je i stanje starih nerešenih zahteva, kako bi se podaci sravnili. Da bi oni bili usklađeni sa novim Zakonom, biće potrebna dopuna dokumentacije.

- Biće to veliki posao za sve opštine i gradove. S obzirom da najbolji uvid imamo u taj proces u Beogradu, gde se na tome intenzivno radi, a veliki broj zahteva za dopunu već je poslat. Pretpostavljam da je slično i u drugim gradovima. Koliko će se brzo ceo proces legalizacije okončati teško je proceniti, ali sada sve zavisi od lokalnih samouprava, jer je u najvećem broju slučajeva potrebno izvršiti kompletiranje dokumentacije, ali i donošenje upravnih akata u postupku - kaže Damnjanovićeva.

Lokalne samouprave trebalo je da izveste ministarstvo i o tome da li su donete odluke o umanjenju naknade i mogućnostima davanja na rate naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Od 129 opština koje su dostavile podatke 70 je to učinilo, 30 je sačinilo predloge koji čekaju da prođu skupštinsku proceduru, a preostalih 29 tek priprema predloge.

Damnjanovićeva je podsetila da i po novom zakonu neće biti legalizovani objekti ukoliko se nalaze na javnom zemljištu, u zaštićenoj zoni, na klizištu, ako su građeni od materijala koji ne garantuje bezbednost, a po novom zakonu, legalizacija se odnosi na objekte izgrađene do 1. novembra prošle godine.

On je istakla da je cilj države da se najpre evidentiraju svi objekti na teritoriji Srbije da bi se stekla jasna slika o stanju u prostoru, a zatim i da se uspostavi svojinska evidencija.

- Taj posao trenutno radi katastar, i tamo gde ima elemenata, upisuju se ili vlasnik ili držalac, i bitno je da se to što pre završi - zaključila je Damnjanovićeva.

Pojednostavljena procedura

- Od 1997. godine, svi zakoni o legalizaciji koji su dolazili su bili sve liberalniji. Ovaj zakon je sada, po odluci Ustavnog suda, legalizaciju vratio gotovo u redovni postupak. Međutim, i pored toga, zakonom je olakšana procedura, jer je uzeta u obzir specifičnost objekata, koji se sada ne grade od temelja nego već postoje. To je uslovilo i drugačiji postupak i drugačiju vrstu dokumentacije, te se ne može po svemu poistovetiti sa redovnim postupkom, kako je rečeno u odluci Ustavnog suda - objasnila je Damnjanovićeva.

Svaka treća kompanija nema nijednog zaposlenog

Svaka treća kompanija nema nijednog zaposlenog

Procenjuje se da se svaka treća kompanija koja je registrovana, a nema nijednog zaposlenog, bavi nekim nelegalnim poslom.

Savetnik USAID Milan Stefanović kaže da imati firmu koja nema radnika nije nezakonito, ali i da ima privrednika koji ih osnivaju s lošom namerom.

- Ako im je jedno preduzeće blokirano zbog dugova, drugo će im poslužiti da radi. Oštećeni će biti poverioci jer neće moći da naplate, a vrlo često i radnici - kaže Stefanović.

On dodaje ovakvi slučajevi mogu da upućuju na rast privrednih prevara, ali i na izbegavanje plaćanja poreza i ostalih dugova.

U APR ističu da nisu sva preduzeća bez zaposlenih fantomska. Neka se osnivaju da bi završila konkretan posao, a biznismeni tako smanjuju rizik poslovanja.

Oštar pad indeksa

Oštar pad indeksa

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u mjesec dana jer je zbog ukrajinske krize i slabljenja kineskog gospodarstva splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,5 i 1,3 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,1 posto, zaronivši na najnižu razinu od polovice veljače.

Ukrajinska kriza i niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta kineskog gospodarstva i dalje pritišću tržište. Od početka tjedna MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica u minusu je oko 2 posto.

Unatoč prijetnjama sankcijama iz zapadnih zemalja, jučer su ruske snage započele vojne vježbe blizu granice s Ukrajinom, što pokazuje da Moskva ne odustaje od pripajanja Krima. Ulagači se plaše daljnjeg rasta napetosti ako ishod referenduma, planiranog za nedjelju, bude pripajanje Krima Rusiji.

Zabrinjavaju i slabi podaci o industrijskoj proizvodnji i potrošnji u Kini, koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

I dok slabi makroekonomski podaci iz Kine navješćuju pad potražnje za sirovinama, što bi moglo uzdrmati neke zemlje u razvoju, koje ovise o izvozu rudača, dotle solidni gospodarski podaci iz SAD-a navješćuju nastavak smanjenja poticajnih monetarnih mjera američke središnje banke.

A to bi ponovno, kao i krajem siječnja, moglo izazvati pritisak na cijene dionica i valute pojedinih zemalja u razvoju, koje je podržavalo tiskanje svježeg, jeftinog novca od strane američkog Feda.

Zbog toga su rizičnije investicije pod pritiskom, dok raste vrijednost onih koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Zahvaljujući tome, cijena zlata i dalje se kreće oko 1.370 dolara po unci, što je njezina najviša razina u šest mjeseci.

Oštar pad tokijskog Nikkei indeksa posljedica je, pak, jačanja jena, što izaziva pad cijena dionica japanskih izvoznika jer na taj način poskupljuju njihovi proizvodi na svjetskom tržištu.

Na valutnim je tržištima, naime, tečaj dolara jutros pao na 101,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,65 jena.

Cijena eura prema 'japancu' pala je, pak, s jučerašnjih 143,10 na 140,85 jena.

Euro je oslabio i prema američkoj valuti, pa je njegov tečaj skliznuo na 1,3860 dolara, nakon što je jučer dosegnuo 1,3967 dolara, najvišu razinu u dvije i pol godine.

Slabljenje eura posljedica je jučerašnje izjave Marija Draghija, predsjednika Europske središnje banke, da monetarne vlasti pripremaju nove korake za obranu od deflacije u eurozoni.

Netko je isključio komunikacijske sustave

Netko je isključio komunikacijske sustave

Pozivajući se na dva neimenovana izvora u američkoj administraciji, ABC News javlja da su dva komunikacijska sustava na nestalom Boeingu 777 isključena odvojeno.

Jedan je ugašen u 1:07 sati u noći kada je avion nestao, dok je drugi isključen 14 minuta kasnije. Jedan od neimenovanih izvora navodi da letjelica stoga nije mogla nestati s radarskih zaslona zbog nekog općeg kvara.

ABC također javlja da američki istražitelji, koji su stigli u Maleziju, vjeruju da su spomenuti komunikacijski sustavi isključeni ručno.

Stručnjak za avijaciju John Nance za ABC kaže da je, pokaže li se ova tvrdnja istinitom, sve veća vjerojatnost da je avion nestao nečijom namjerom, a ne nesretnim slučajem.

Nešto ranije, američke su vlasti objavile da imaju indicije da se avion Malaysia Airlinesa srušio negdje u Indijski ocean, zbog čega su ondje poslali i jedan vojni brod kako bi pokušao locirati olupinu. Vlasti pritom nisu pojasnile na čemu se temelje spomenute indicije, ali iz nekoliko se izvora pojavila informacija da je letjelica satima nakon što je iščeznula s radara nastavila odašiljati elektroničke impulse prema komunikacijskim satelitima.

NIS prodaje poslovni prostor i restoran

NIS prodaje poslovni prostor i restoran

"Naftna industrija Srbije" objavila je da će 21. marta organizovati otvorenu aukciju za prodaju sledećih nepokretnosti: restorana u Kikindi, poslovnog prostora u Velikoj Plani, Užicu i Nišu i lokala u Nišu i Zrenjaninu.

Aukcija će biti organizovana u Novom Sadu, u prostoru u Ulici Narodnog fronta 12. Ponude se prikupljaju pismenim putem, do 20. marta u 14 časova.

Podrška ženskom preduzetništvu

Podrška ženskom preduzetništvu

Evropska banka za obnovu i razvoj podržala je preduzetnice u Srbiji. Ovaj program pomogao je da oko 200 žena započne i razvije svoj biznis. Potrebno je dodatno osnaživanje žena jer su one manje sklone riziku, a imaju dobre ideje i potencijal, kaže menadžerka projekta Bojana Vukosavljević.

Menadžerka projekta Evropske banke za obnovu i razvoj Bojana Vukosavljević, kojim se žene u Srbiji podstiču da započnu i razviju svoj biznis, kaže da je potrebno dodatno osnaživanje žena jer su one manje sklone riziku, ali imaju dobre ideje i potencijal.

Vukosavljević je, gostujući u Dnevniku RTS-a, navela da je od oktobra 2011. godine, kada je projekat počeo, bilo veliko interesovanje za poslovnim savetima. Ipak, ističe da su finansijska sredstva još jedna prepreka za započinjanje sopstvenog biznisa.

"Bez poslovnih saveta one ne mogu da razviju ni biznis ideju i da krenu u privatni biznis, niti svoj već razvijeni biznis ukoliko stalno ne prate nove trendove i nove tehnike rada u preduzetništvu. S druge strane, bez finansija neće moći da se dalje razvijaju", kaže Vukosavljević.

Kako je istakla, kroz ovaj projekat traži se i rešenje za problem finansiranja.

Dvogodišnji projekat, koji je upravo završen, pomogao je da oko 200 žena započne i razvije svoj biznis. Program se sprovodio kroz tri aktivnosti.

Prvi set bio je direktna pomoć preduzećima, kroz program grantova za konkretne poslovne savete koji su tim preduzećima bili potrebni.

"Uglavnom su to bili projekti iz oblasti unapređenja upravljanja kvalitetom, IT sektora, strateških dokumenata, priprema biznis planova... I kroz to je prošlo 50 kompanija, a grantovi su bili u proseku negde oko 4.000 evra", objasnila je Vukosavljević.

Drugi set aktivnosti bili su treninzi za preduzetnice koje su već bile u biznisu, kao i za početnice. Treninge koji su bili najviše usmereni na tu razvijanje biznis ideje, kroz finansijske, tržišne, odnosno marketinške mehanizme, prošlo je 125 žena.

"Onda, onlajn marketing, trening za kojim je bilo toliko interesovanje da ćemo morati da ga ponovimo. E-trgovina i neki novi trendovi i alati za preduzetnice su ono za šta su preduzetnice izuzetno zainteresovane", ističe Vukosavljević.

Prema njenim rečima, evaluacijom i praćenjem parametara kao što su obrt sredstava, povećanje broja zaposlenih, osvajanje novih tržišta, ustanovljeno je da je projekat uspešno sproveden i da će stoga Evropska banka za obnovu i razvoj nastaviti da ga sprovodi.

Projekat je regionalno procesuiran, što je izuzetno značajno za njegovo uspešno sprovođenje.

"Na sve probleme i izazove sa kojim se preduzetnice suočavaju moći će da se odgovori regionalnim pristupom, gde postoji sinergija ideja i podrške", ističe Vukosavljević.