Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

Kina i regija: U samo tri mjeseca u Srednju i Istočnu Europu ušlo 19 milijardi dolara

LONDON - Samo tri mjeseca nakon što je Kina proklamirala investicijski prodor u regiju Srednje i Istočne Europe, više od 19 milijardi dolara ušlo je u regiju, što kroz kredite što kroz investicijske projekte, pokazuju podaci Grison Peaka.

Tih 19 milijardi predstavlja najveći dio od ukupno 22,2 milijarde dolara koliko je kroz kredite i investicije ušlo u regiju u cijeloj 2013. godini, piše Financial Times.

Ipak, revolucija u Ukrajini kineskim je investitorima pomalo pokvarila planove. Kina je, naime, nedavno sklopila "strateško partnerstvo" s Vladom svrgnutog predsjednika Viktora Janukoviča.

Ukrajina je bila ključna točka za kineske investicije u CEE regiji. Od 19 milijardi dolara koje su u regiju ušle od studenoga prošle godine, na Ukrajinu otpada čak 8 milijardi. Za Rumunjsku je predviđeno 10,9 milijardi dolara vrijednih kineskih kredita i investicija, 783 milijuna za Makedoniju, 507 milijuna za Mađarsku i 306 milijuna dolara za Srbiju.

Ukrajina je ključna za Kinu iz nekoliko razloga. Logistički, to je most za kineska tržišta u zapadnoj Europi. Njezina poljoprivreda već je dio velike leasing sheme s Kinom i mogla bi osigurati kineski uvoz žitarica. Jake vojne veze uključuju ukrajinsku pomoć pri gradnji motora za kineske borbene avione, a tu je i suradnja na drugim područjima.

Iz svih je ovih razloga Kina produžila oko 10 milijardi dolara u zajmovima za Ukrajinu. Sad se postavlja pitanje kako će revolucija i nestabilnost u Ukrajini utjecati na planove Pekinga.

- Ne mislim da će ovakav razvoj događaja promijeniti kinesku investicijsku politiku. Kina nema ideoloških tema s Ukrajinom kao, primjerice, Rusija, smatra Rana Mitter, profesor povijesti i politike suvremene Kine na Sveučilištu Oxford.

- Glavna kineska tema jest ohrabriti ove države da se prilagode njezinim sigurnosnim i trgovinskim interesima i ne pridaje mnogo važnosti njihovim vladama, dodaje Mitter.

Kineska preokupacija je zaštita ekonomskih interesa u Ukrajini, kaže Bill Bishop, autor Sinocism China Newslettera. No, izbjegavat će otvoreni sukob s Rusijom koja Ukrajinu vidi kao sferu svojega interesa, dodaje Bishop.

- Pretpostavljam da Peking ne želi svađu s Putinom o ovoj temi ili da želi pobjedu Zapada, jasan je Bishop.

Sporazumi potpisani tijekom Janukovičeva posjeta Kini u prosincu odnosili su se na investicije u energetiku, infrastrukturu, luke, zrakpolovstvo i hranu. Najveći je onaj s kineskim poduzetnikom Wang Yingom, koji je potpoisao sporazum vrijedan 3 milijarde dolara koji se odnosi na gradnbju luke na Krimu. Jasno je da događaji na Krimu i moguće otcjepljenje ovog poluotoka od Rusije predstavljaju prijetnju realizaciji ovog projekta. Dosta će toga ovisiti o novim vladarima Ukrajine.

U ostalim dijelovima Srednje i Istočne Europe Kina napreduje dobrim ritmom. Kineski premijer Li Keqiang i mađarski predsjednik Viktor Orban dogovorili su strateško partnerstvo u modernizaciji pruge Beograd-Budimpešta, koja će biti financirana kineskim kreditom. Orban je najavio kako ima ambicije i za dodatnim kineskim investicijama u infrastrukturu u državama Srednje i Istočne Europe.