четвртак, 30. јануар 2014.

Malta pristala ograničiti prodaju državljanstva

Malta pristala ograničiti prodaju državljanstva


BRUXELLES - Svatko tko želi kupiti europsku putovnicu od Malte morat će na tom otoku živjeti godinu dana, dogovorili su se u srijedu Europska komisija i Malta, što ograničava sporni plan te članice da prodaje europsko državljanstvo za 650 tisuća eura.

Malta i Komisija su se dogovorile da podnositelji zahtjeva prije mogućnosti stjecanja statusa državljanstva moraju imati boravak.

Malteški parlament lani je u studenome odobrio prodaju državljanstva za 650.000 eura državljanima trećih zemalja. Premijer Joseph Muscat procijenio je da bi se time u prvih godinu dana moglo prikupiti 30 milijuna eura, što znači da bi državljanstvo kupilo oko 45 ljudi koji bi dobili pravo na rad i boravak u cijeloj Europskoj uniji.

Odluku su kritizirali zastupnici Europskog parlamenta, koji su prije dva tjedna o tom pitanju usvojili neobvezujuću rezoluciju. Ne spominjući Maltu, zastupnici su u rezoluciji istaknuli da se državljanstvo ne smije tretirati kao nešto čime se može trgovati.

Malta je planirala podnositeljima zahtjeva dodjeliti državljanstvo nakon samo šest mjeseci bez da žive u toj zemlji ili imaju bilo kakve veze s njom, što je lani razljutilo Europsku komisiju.

Tom se planu snažno usprotivila i oporbena Nacionalistička stranka, smatrajući da nije povezan s boravkom u zemlji ili ulaganjima. Oporbeni čelnik Simon Busuttil upozorio je u parlamentu da bi Malta mogla postati poput karipskih poreznih oaza. Vlada je isticala da će se kandidate pozorno provjeravati i da oni koji imaju veze s kriminalom neće biti prihvaćeni.

Malta je jedina zemlja članica koja se odlučila na izravnu prodaju državljanstva, ali slične mjere imaju još neke članice. Primjerice, Velika Britanija daje dozvolu boravka onima koji investiraju u zemlju više od milijun funti, a Španjolska onima koji kupe nekretninu za iznos veći od 180 tisuća eura.

Azijska tržišta: Pesimizam zbog odluke Feda

Azijska tržišta: Pesimizam zbog odluke Feda


TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale jer su smanjenje poticajnih mjera Feda i naznake usporavanja rasta kineskog gospodarstva dodatno uzdrmali tržišta u razvoju.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu gotovo 3 posto, zaronivši na najnižu razinu u dva i pol mjeseca, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,4 i 0,7 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 0,6 posto.

Jučerašnja odluka čelnika Feda o daljnjem smanjenju programa kupnje obveznica za 10 milijardi dolara, na 65 milijardi mjesečno, ponovno je izazvala previranja na tržištima u razvoju.

Premda se takav potez očekivao, ulagači su se ipak nadali da će američka središnja banka odgoditi taj potez jer je već smanjenje poticaja u prosincu za 10 milijardi dolara izazvalo povlačenje kapitala s tržišta u razvoju, zbog čega su oštro pale cijene dionica i tečajevi valuta tih zemalja.

Zemlje u razvoju pokušavaju suzbiti te trendove. Središnje banke Turske i Južne Afrike povećale su kamatne stope kako bi zaustavile odljev kapitala, a time i pritisak na njihove valute.

No, jučer je, nakon početnog oporavka, turska lira vrlo brzo izgubila gotovo sve dobitke.

Povećanje kamata u Indiji također nije dalo znatnije rezultate, pa je jutros tamošnji burzovni indeks zaronio na najnižu razinu u dva mjeseca. Indijski ministar financija poručio je stoga kako će poduzeti sve kako bi se situacija stabilizirala.

Pritisak na tržišta posljedica je i usporavanja rasta kineskog gospodarstva. Prema konačnom izvješću HSBC banke, PMI indeks industrijske aktivnosti u Kini u siječnju pao je s 50,5 na 39,5 bodova, najnižu razinu u šest mjeseci. Kretanje tog indeksa ispod razine od 50 bodova ukazuje na slabljenje aktivnosti.

Slabljenje drugog po veličini svjetskog gospodarstva loše utječe na zemlje koje uvelike ovise o izvozu u Kinu ili o izvozu sirovina, s obzirom da je Kina najveći svjetski potrošač sirovina, pa njezino slabljenje izaziva pad potražnje za njima.

Zbog previranja na tržištima u razvoju splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa su jučer oštro, više od 1 posto, pale i cijene dionica na Wall Streetu.

Pod pritiskom su i europske burze, a u tako nesigurnim uvjetima ulagači utočište za svoj kapital traže u sigurnijim investicijama.

Zbog toga jutros na valutnim tržištima jačaju japanski jen i švicarski franak, koji, doduše, nose niže prinose, ali se smatraju sigurnim utočištem u nesigurna vremena.

Zbog toga je tečaj dolara, unatoč smanjenju poticaja Feda, jutros pao na 102,45 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 103,25 jena.

Japanska je valuta ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 140,90 na 139,80 jena.

U odnosu, pak, na američku valutu, tečaj eura stabilno se kreće oko jučerašnjih razina od 1,3650 dolara.

DANAS ISPLATA UČENIČKIH STIPENDIJA I KREDITA

DANAS ISPLATA UČENIČKIH STIPENDIJA I KREDITA


Ukupan iznos stipendija i kredita za ova tri meseca je 16.200 dinara.

Mesečni iznos za učeničke stipendije i kredite za školsku 2013/2014. iznosi 5.400 dinara, saopštila je danas Ministarstvo prosvete nauke i trehnološkog razvoja.

EPS NEĆE NAPLATITI NEISPORUČENO

EPS NEĆE NAPLATITI NEISPORUČENO


On je najavio da će se do kraja januara znati da li su bile opravdane žalbe građana na uvećane račune za struju iz decembra 2013.

Obradović je sinoć RTS-u rekao da je EPS je već preduzeo mere da se ispita opravdanost žalbi građana na uvećane decembarske račune za struju i naložio smenu osam direktora u lancu odgovornosti u procesu očitavanja i izdavanja računa.

U tom javnom preduzeću se trenutno rešava oko 42.000 pristiglih reklamacija, a EPS u proseku ima mesečno 24.000 reklamacija na izdatih oko 3,5 miliona računa, što je previše iako je tačost očitavanja u proseku iznad 99,6 odsto, naveo je Obradović. On je dodao da je jedan od razloga reklamacija i zastarelost brojila.

EPS zna da je rešenje uvođenje digitalnih brojila, na kojima bi se daljinski očitavala potrošnja struje i tako bi greške ljudskog faktora bile izbegnute, rekao je Obradović .

"U proteklih osam godina EPS je dao šest milijardi evra građanstvu i privredi, a modernizacija tog javnog preduzeća bi koštala oko milijardu evra", naveo je Obradović.

Obradović nije želeo da komentariše zahteve sindikata EPS-a koji prete štrajkom ako ne budu ispunjeni njihovi zahtevi o stvaranju neophodnih uslova i sredstava za rad, o njihovom uključivanju u radnu grupu o izmenama zakona o radu, stečaju i privatizaciji, kao i isplaćena pozajmica i izuzeće od naplate solidarnog poreza. Napomenuo je da će odluku o tome doneti do kraja nedelje u saradnji sa ministarkom energetike Zoranom Mihajlović.

Predsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača (NOPS) Goran Papović podsetio je da je ta organizacija godinama upozoravala na nepravilnosti i propuste u naplati električne energije i ponovio da je jedan od problema to što veliki broj od oko tri miliona brojila u Srbiji nije baždaren, pa postoji sumnja u njihovu tačnost i ispravnost.

Papović je podsetio i na slučaj da je jedan naš sugrađanin dobio decembarski račun od 24 miliona dinara za utrošenu struju, što je nemoguće.

Komentarišući žalbe na uvećane decembarske račune za gas, Papović je naveo da je oko 200.000 korisnika u Srbiji dobilo uvećane račune za gas za decembar prošle godine, pri čemu je indikativno da je poslednjih pet dana prošle gapdine enormno povećana potrošnja gasa na šta su se mnogi građani žalili.

Papović je napomenuo da NOPS nema pristup mernim stanicama da bi ispitao kalorijsku vrednost gasa, na šta su se građani, takodej žalili i najavio da će ta organizacija od Srbijagasa zatražiti podatke o kvalitetu isporučenog gasa u decembru.

Potvrđene rezerve bakra i zlata oko Bora

Potvrđene rezerve bakra i zlata oko Bora


AMERIČKA rudarska korporacija "Friport Mekmoran", koja u kooperaciji sa kanadskom kompanijom "Reservoar minerals", istražuje okolinu Bora u rejonu "Čukaru peki", objavila je da je u okolini tog grada, do sada, pronašla resurse od 1,7 miliona tona bakra i 98 tona zlata! O kakvom se bogatstvu radi, najbolje, bez sumnje, svedoči podatak da je za proteklih 110 godina rudarenja u Boru dobijeno pet miliona tona bakra i blizu 160 tona zlata.

Računajući bruto vrednost bakra i zlata u novootkrivenim ležištima, po zvaničnim cenama na londonskoj berzi metala, proizilazi da se u okolini Bora krije bogatstvo vredno gotovo - 18 milijardi dolara! A ovo su tek prvi rezultati, budući da Amerikanci i Kanađani nastavljaju sa geološkim istraživanjima u okolini Bora.

Neke nezvanične informacije, čak, kazuju i da se rezerve bakra u okolini Bora procenjuju na sedam do osam miliona tona, uz prateće količine zlata i drugih plemenitih metala. Ali buduća istraživanja to tek treba da potvrde. Ono što je, međutim, izvesno je činjenica da je nalazište koje su otkrili Amerikanci i Kanađani, u ovom trenutku, najbogatije i najperspektivnije na svetu!

Dalje, u ispitivanim ležištima "Friporta" i "Reservoar mineralsa", srednji sadržaj bakra iznosi 2,6 odsto, a zlata 1,5 grama po toni. A primera radi, u rudnicima iz sastava RTB "Bor" trenutno se eksploatiše ruda sa najviše - 0,4 odsto crvenog metala! Šta su to Amerikanci i Kanađani pronašli sam za sebe govori podatak iz literature da se ležišta sa jedan odsto bakra, ukoliko ih prate odgovarajuće količine rude, smatraju - izuzetno profitabilnim!


POSAO ZA CEO KRAJ
Iako je teško prognozirati koliko bi koštalo otvaranje rudnika, već sada je jasno da će se ruda koja se nalazi na velikim dubinama najverovatnije eksploatisati podzemnim putem, a vrednost ulaganja bi mogla prevazići i milijardu dolara. To bi značilo da bi posao dobilo više hiljada radnika. Ali znajući da jedan rudar, indirektno, kreira još najmanje tri radna mesta u pratećim delatnostima, proizilazi da bi otvaranje novih ležišta bakra i zlata moglo da reši problem nezaposlenosti u celom regionu.

Prema proceni nezavisne rudarske konsultantske kuće SRK, iz Velike Britanije, koja je obradila podtake, u geološka istraživanja u okolini Bora potrebno je investirati još 20 miliona dolara, kako bi "projekat ušao u fazu veće sigurnosti".

Dr Dejan Koželj, direktor i glavni geolog "Friporta" u Srbiji, rekao je je za naš list da je ta kompanija tokom prošle godine u geološka istraživanja u okolini Bora investirala oko 15 miliona dolara.

- Iako ohrabrujući početni rezultati daju motivaciju za nastavak istraživanja, još uvek je potreban značajan broj pozitivnih rezultata istražnog bušenja pre donošenja konačne odluke da se započne sa eksploatacijom - naglašava dr Koželj. - Neophodno nam je dovoljno podataka, kako bi se definisala veličina i kvalitet ležišta, posle čega moramo pripremiti glavni rudarski projekat otkopavanja, radi dobijanja eksploatacionog prava.

BUŠOTINE
Amerikanci i Kanađani su u okolini Bora izbušili više od 42 kilometra bušotina, a među njima je bilo i takvih u kojima je sadržaj bakra u rudi premašivao i - 10 procenata, na osnovu čega se, i pre dve godine, govorilo o najbogatijem ležištu tog metala na svetu.

Krstić: Budžet ne može da izdrži otvaranje novih radnih mesta

Krstić: Budžet ne može da izdrži otvaranje novih radnih mesta


Iako je ministar finansija Lazar Krstić u nekoliko navrata govorio o broju zaposlenih u javnim službama, još uvek nije jasno koliko ljudi radi u tom sektoru, a još manje koliko je novih radnih mesta otvoreno na teret budžeta.

Nije precizirano ni u kojim delatnostima je došlo do povećanja, da li su ta radna mesta neophodna i koliki su stvarni viškovi.

Krstić je najpre krajem novembra saopštio da je u javnom sektoru zaposleno 740.000 ljudi, dok je prošle nedelje izneo podatak da taj broj iznosi oko 780.000. On je objasnio da je, zapravo, Vlada otkrila da u javnom sektoru ima 40.000 zaposlenih više od procene koja je izneta u oktobru.

"Ne govori se o novom zapošljavanju, već o otkrivanju 40.000 ljudi u javnom sektoru. U poslednja dva meseca zaposleno je na neodređeno 3.000 novih ljudi", rekao je Krstić i dodao da se govori o 10.000 institucija, koliko ih ima u Srbiji, a koje se na bilo koji način finansiraju iz budžeta, kao i da je „u preko 1.000 njih bilo zapošljavanja pomalo“. „Sve pretpostavke da je zaposleno 40.000 ljudi i u kom periodu nisu ništa drugo nego spekulacije, a za neke mislim da su čak i spinovi“, rekaoo je Krstić.

"U poslednja četiri meseca javni sektor u Srbiji prosečno se mesečno uvećavao za 1.800 radnih mesta, jer je 3.200 ljudi odlazilo, a 5.000 novih se zapošljavalo, najviše u novembru i decembru", naveo je Krstić.

Prema Krstićevim rečima, radna mesta na kojima su zapošljavani ljudi, tokom novembra i decembra, „nisu nužno nova, već su postojala po sistematizaciji, pa su popunjena“. On je dodao da to nije više od uobičajenog i da taj priliv postoji i prethodnih godina, zbog čega je uvedeno ograničavanje zapošljavanja u javnom sektoru. Komisija koja je formirana kako bi odobravala izuzetak iz zabrane, tvrdi Krstić, rukovodiće se kriterijumom da se na pet oslobođenih mesta zaposli tek jedan novi službenik.

"Toliko zaposlenih u javnom sektoru je pozamašna cifra za ovako slabašnu privredu, i na oko 1,8 miliona zaposlenih, to je više od 40 odsto. Ono što više brine je činjenica da ti ljudi ne rade svoj posao. Političko zapošljavanje ne donosi zapošljavanje na šalteru, nego najplaćenija mesta. A kod nas kad se pričao o otpuštanju u javnom sektoru, misli se na šalterske službenike, bez kojih neke službe ne bi mogle da rade. Javni sektor treba osloboditi od neradnika, a za to je potrebna ozbiljna, celovita reforma, restrukturiranje javne uprave, državne i lokalne, a onda i javnih preduzeća. Tek kroz to restrukturiranje može da se ustanovi da li ima viška. Svaka paušalna procena je besmislena. To se ne može znati dok se stanje ne snimi sa stanovišta operativnosti i državnih organa, i agencija kojih i dalje ima više od 130, uprkos pričama da će se taj broj svesti na minimum", kaže konsultant za investicije Mahmud Bušatlija i dodaje da nije bilo moguće sprečiti zapošljavanje neposredno pre zakona o ograničavanju, jer su zapošljavali oni koji bi trebalo to da spreče.

Ministar finansija pojasnio je da po podacima registra zaposlenih u javnom sektoru, koji, kako je rekao, nisu konačni, na neodređeno vreme je zaposleno 645.000 ljudi, na određeno vreme 73.000, po ugovoru 55.000, a preko zadruga 8.000 ljudi.

„Za budžet je takvo stanje neodrživo, ne samo zbog toga što je javni sektor preglomazan za ekonomiju kakvu imamo, već i zbog toga što su tu plate znatno veće nego u privatnom sektoru“, rekao je Lazar Krstić.

Građani spas od kredita traže u - novim kreditima

Građani spas od kredita traže u - novim kreditima


Imam dug za kreditnu karticu, koristim i dozvoljeni minus i otplaćujem potrošački kredit. I to u tri različite banke. Rešila sam da ta dugovanja objedinim u jedno. Kreditom za refinansiranje smanjiću ratu, ali ću i ceo dug koji je sada ukupno oko tri hiljade evra umesto za godinu dana razvući na četiri godine - kaže Ljiljana M. iz Vršca.

Zajmove za refinansiranje, kako nam je potvrđeno u bankama, građani najčešće koriste za objedinjavanje obaveza za kreditne kartice, gotovinske i potrošačke kredite i dozvoljen minus.

Najtraženiji su dinarski, jer za njih nije potrebno obezbediti učešće ni depozit. Ipak, ukoliko se odluče da ranije otplate gotovinske i potrošačke kredite koje su uzeli i to pre 5. decembra 2011, građani moraju da računaju i na trošak koji iznosi od jedan do tri odsto na ostatak duga kredita.

Ponuda banaka za ovu vrstu kredita je raznovrsna, pa i njihova cena. Najčešće za njih treba izdvojiti naknadu za obradu kredita od dva odsto, dok kod nekih banaka nema ovih troškova. Prosečan iznos kredita za refinansiranje je oko 3.000 evra.

Nešto niža cena kredita za refinansiranje je ukoliko klijent prebaci primanja kod banke koja mu odobri kredit. Tada može da računa na kamatu nižu za jedan do dva procenta poena. Banke ove kredite sve više nude uz opciju osiguranja u slučaju gubitka posla, tada osiguravajuća kuća preuzima otplatu na određeni period.

Dinar prekinuo pad

Dinar prekinuo pad


Kurs dinara prema zajedničkoj valuti evrozone je jedan odsto slabiji nego pre mesec dana, a u odnosu na isti dan prošle godine vredi 3,3 odsto manje.

Indikativni kurs dinara prema dolaru ojačao je 0,2 odsto i iznosi 84,7685.

Dinar prema američkoj valuti vredi 1,6 odsto manje na mesečnom i dva odsto manje na godišnjem nivou.

NBS je od početka godine prodala ukupno 320 miliona evra da bi sprečila prekomernu dnevnu oscilaciju kursa.

Najniža vrednost dinara prema ove godine bila je 28. januara, kada je srednja vrednost iznosila 115,9888 dinara za jedan evro, a najviša 1. januara kada je bila 114,6421 dinara za jedan evro.