среда, 2. април 2014.

Нова линија Ер Србије за Будимпешту

Нова линија Ер Србије за Будимпешту


Авио компанија Ер Србија отворила је данас нову линију за Будимпешту, чиме је означен почетак свакодневних летова ка том граду. Први авион из Београда полетео је јутрос око седам часова. Лет је обављен авионом АТР-72 Ер Србије са знаком авио-компаније у црвено-плавој и белој боји.

У Ер Србији саопштавају да летови за Будимпешту нуде одличну повезаност кроз матичну ваздушну луку Ер Србије на београдском аеродрому Никола Тесла са бројним кључним дестинацијама широм Европе, као и регионалним одредиштима.

Комерцијални директор Ер Србије Слободан Стаменковић рекао је данас на конференцији за новинаре, одржаној по слетању авиона на аеродрому у Будимпешти, да данашњи лет представља обнављање линије за Будимпешту која је прекинута 1992. године.

"Ова линија има нешто дужу историју, компанија Аеропут је отворила  летове још 1939. године, па их је Јат обновио шездесетих година прошлог века", рекао је он.

Стаменковић је додао да ће се летови на тој линији обављати у летњем реду летења сваког дана АТР-72 и додао да је већ сада приметна солидна потржања за овим летом, како за путнике који путују између Будимпеште и Београда тако и за оне који настављају ка даљим дестинацијама.

"Линија омогућава везу са нашим многобројним дестинацијама на Блиском Истоку, Јужној Европи, Медитерану. Поменуо бих Абудаби, Тел Авив , Атину, Софију, а и наше регионалне центре попут Скопља, Подгорице, Тивта и Сарајева", рекао је Стаменковић.

Амбасадор Србије у Мађраској Раде Дробац је рекао данас да је отварање ове линије у интересу целог региона и да ће лет допринети већој туристичкој повезаности Србије и Мађарске.

"Србија има могућности које до сада нису биле искоришћене, а овај лет би српске потенцијале требало да приближи Западној Европи и Мађарској", казао је Дробац и додао да је отварање овог лета само још једна потврда да је Србија транзициони и саобраћајни центар овог дела Европе.

Амбасадор Мађарске у Београду Оскар Никовиц је рекао да ће ова линија допринети бољој привредној сарадњи Србије и Мађарске, и да ће омогућити већу промоцију туристичких дестинација Србије.

Летови уторком, четвртком и суботом су из Београда у 7.45 сати и из Будимпеште у 10.05.

Понедељком, средом, петком и недељом летови из Београда су у 18.25 сати и из Будимпеште у 20.45.

Ер Србија је почела са радом као национални авиопревозник  Србије 26. октобра 2013. године.

Ова компанија лети за 31 евромедитеранских дестинација директно са своје матичне ваздушне луке, међународног аеродрома Никола Тесла у Београду, са услугама за превоз путника и терета.

Ер Србија нуди и дуголинијске летове за међународне дестинације у Азији и Аустралији путем својих кодшер партнера и својим партнером у власништву 49 одсто акција Ер Србије - компанијом Етихад Ервејз.    

Национална авиокомпанија тренутно има флоту од 10 ускотрупних авиона и пет турбоелисних авиона.

Banke uplaćuju i vanrednu premiju

Banke uplaćuju i vanrednu premiju


Agencija za osiguranje depozita saopštila je da se time obezbeđuju dopunski prihodi za rad Fonda za osiguranje depozita, tako da će godišnji priliv po osnovu naplate redovne i vanredne premije osiguranja depozita iznpositi 0,6 odsto u odnosu na ukupne osigurane depozite u bankama.

Agencija je podsetila da osigurava depozite građana, preduzetnika, kao i mikro, malih i srednjih preduzeća do iznosa od 50.000 evra.

U slučaju da se nad domaćom bankom pokrene postupak stečaja ili likvidacije, Agencija osiguranim deponentima te banke isplaćuje njihove depozite, uvećane za dospelu kamatu, do iznosa od 50.000 evra.

Novac za te namene obezbeđuje se naplatom premije osiguranja od banaka, iz donacija, iz budžeta Srbije, zaduživanjem u zemlji i inostranstvu, naplatom potraživanja iz stečajne ili likvidacione mase i drugih izvora.

Svetska banka je za rad Fonda za osiguranje depozita odobrila kredit u iznosu od 200 miliona dolara, a predstoje pregovori s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o kreditu iz predostrožnosti (po potrebi) Agenciji za osiguranje depozita od 200 miliona evra.

Agencija za osiguranje depozita je saopštila i da razmatra uvođenja naplate premije na osnovu procenjenog rizika poslovanja svake banke pojedinačno.

"Očekivani dugoročni efekti ovih finansijskih aranžmana posebno se odnose na održavanje i jačanje stabilnosti finansijskog i bankarskog sistema, a time i makroekonomske stabilnosti, što bi uticalo na rast ukupnih depozita i jačanje potencijala banaka u Srbiji", istakla je Agencija.

U poslednje dve godine u stečaj su otišle tri državne banke - Razvojna banka Vojvodine, Agrobanka i Privredna banka Beograd, i privatna Univerzal banka, što je državu, po osnovu isplate njihovih depozita, koštalo oko 800 miliona evra.

Etihad odobrio, ugovor za par dana

Etihad odobrio, ugovor za par dana


Vlada Srbije je dobila saglasnost od Etihada da objavi ugovor o strateškom partnerstvu sa Er Srbijom, i pitanje je dana kada će ugovor biti objavljen.

To je najavio savetnik prvog potpredsednika Vlade Siniša Mali.

Mali je na predstavljanju rezultata poslovanja Er Srbije rekao da je ostalo da se završe neke formalnosti i da će ugovor biti objavljen.

"Pitanje je dana, a ne nedelje i meseci, kada će ugovor biti objavljen", istakao je Mali i dodao da ćeugovor biti objavljen na sajtu Vlade Srbije.

Vlada Srbije je 1. avgusta sa Etihad ervejzom potpisala sporazum o strateškom partnerstvu kojim je ta kompanija postala vlasnik 49 odsto kapitala srpske avikompanije i na osnovu kojeg je Jat ervejz promenio ime u Er Srbija (Air Serbia).

Ugovorom su se vlada i Etihad obavezali da obezbede po 40 miliona dolara za kapital Er Srbije, i pored toga dodatnu deoničarsku pozajmicu od po 60 miliona dolara da bi se zadovoljile potrebe za operativnim kapitalom i podrzao razvoj mreze Er Srbije.

Kompanija Er Srbija počela je zvanično da posluje 26. oktobra.

Oko 200.000 ljudi računa na privatnu penziju

Oko 200.000 ljudi računa na privatnu penziju


U dobrovoljne penzijske fondove krajem septembra prošle godine novac je uplaćivalo 183.547 građana, što je 2.878 ljudi vise nego na kraju juna 2013, saopštila je Narodna banka Srbije (NBS).

Izveštaju NBS o poslovanju privatnih fondova u trećem kvartalu 2013. pokazao je da građani korisnici imaju sklopljeno ukupno 244.306 ugovora, dok je na primer 167 penzionera sa 194 ugovora koji već imaju primanja iz fondova. Na kraju septembra, svaki peti građanin, prema podacima NBS, odnosno njih 34.796, uplaćivao je u dva ili vise fonda.

Prosečan iznos, nakupljen na računima građana koji uplaćuju novac u fond je nešto vise od 1.000 evra.

Prema podacima NBS, imovina dobrovoljnih penzijskih fondova je u trećem kvartalu iznosila 19 milijardi dinara što je 4,4 odsto vise nego u prethodnom, a u odnosu na početak godine, to je rast od 26 odsto.

U posmatranom period u Srbiji je poslovalo pet društava za upravljanje koja upravljaju imovinom osam dobrovoljnih penzijskih fondova, tri kastodi i četiri banke posrednika.

Struktura imovine fondova nije znatnije izmenjena. I dalje najveći udeo u ukupnoj imovini fondova imaju državne dužničke hartije od vrednosti od čak 82,5 odsto. Od toga, obveznice trezora čine 71,7 odsto ukupne imovine, trezorski zapisi 7,5 odsto i obveznice stare devizne štednje 3,3 odsto.

Filip Moris odlazi iz Australije

Filip Moris odlazi iz Australije


Zatvaranje fabrike, koja je bila u funkciji gotovo 60 godina, dovešće do gašenja 180 radnih mesta. Kao razlog za ovaj potez, Filip Moris navodi australijske propise u vezi sa proizvodnjom cigareta.

Kompanija je saopštila da će cela proizvodnja za australijsko tržište biti izmeštena u njihovu fabriku u Južnoj Koreji.

“Ovo je veoma teška odluka i poražavajuća vest za sve naše zaposlene“, izjavio je Džon Gledhil, izvršni direktor Filip Morisa za Australiju, Novi Zeland i Pacifik.

Iz ove kompanije je saopšteno da nisu bili u mogućnosti da povećaju izvoz, dok je potražnja na najmanjem kontinentu u stalnom padu u poslednjih nekoliko godina.

Filip Moris je za teškoće u izvozu cigareta okrivio australijske bezbednosne propise koji su primorali fabriku da “proizvodi cigarete koje ne odgovaraju navikama potrošača na drugim tržištima“.

“Kada je bilo kakav značajan izvoz zaustavljen propisima australijskih vlasti, proizvodnja u našoj fabrici u Murabinu postala je nedovljna i radi sa 50 odsto instaliranih kapaciteta. Nažalost, činioci koji nisu u našoj kontroli sprečili su nas da u potpunosti uposlimo fabriku, i shodno tome, odlučili smo da je zatvorimo“, naveo je Gledhil.

Australija je 2012. godine postala prva država na svetu koja je uvela pravilu “belih paklica“, zabranivši da se na njima pojavljuju natpisi, boje i logotipi duvanskih kompanija, već isključivo upozorenja o štetnosti cigareta po zdravlje.

Zašto je bolje raditi manje

Zašto je bolje raditi manje


Verovatno svaki preduzetnik zna kako je raditi 12 sati dnevno i vratiti se kući fizički i mentalno iscrpljen. Mnogi vole da pohvale brojem odrađenih sati verujući da je cilj raditi što više sati. Međutim, jeste li produktivniji ili samo prezaposleni, ako radite 12 dnevno?

Vreme je da prestanete slepo da verujete kako će vas rad od “jutra do sutra“ dovesti do uspeha i da počnete strateški da upravljate svojim vremenom, savetuje Business.hr.

Strateško i produktivno korišćenje vašeg vremena znači maksimizovanje vašeg učinka. Prezaposlenost ne funkcioniše jer većina ljudi 80 odsto rezultata proizvede u 20 odsto vremena.

Dokumentovanjem i analiziranjem vremena možete da odredite šta čini produktivnih 20 odsto i da sistemski eliminišete ostatak. Usvajanjem 80-20 pravila možete da udvostručite ili utrostručite vašu produktivnost i da postignete više rezultata u 40 sati nego u 60 sati radne nedelje. Eliminisanje neproduktivnog vremena nije lagan zadatak, ali kao preduzetniku s ograničenim resursima, maksimizovanje vašeg vremena je ključno za opstanak.

Iako veća produktivnost zvuči sjajno, mnogi problemi i prilike se pojave u ostalih 80 odsto vremena što otežava strateško razmišljanje. Uzmimo na primer previše prilika. Imati puno opcija čini se sjajnim, ali može i da predstavlja problem. S uspehom dolazi i sve više prilika koje preduzetnici žele u potpunosti da iskoriste, ali to znači i preširok spektar delovanja. Odjednom, umesto strateški fokusiranog, vaše delovanje postaje reakcija na silne opcije.

Slično je i s posedovanjem previše resursa. Ljudi se stalno žale na manjak resursa, ali to je često bolje nego da ih imate previše. Kada ljudi imaju previše resursa tada probleme rešavaju trošenjem novca. Ograničenost, s druge strane, rađa strateško razmišljanje i kreativna rešenja.

Jedna od prepreka strateškom razmišljanju je i mentalitet mase. Ako svi nešto rade na jedan način, tada se obično u suprotnom delovanju krije jedinstvena strategija. Odvajanje od mase često nije prijatno i kosi se s instinktima, ali katkad je nužno za postizanje velikog uspeha.

Važan deo preduzetničkog mentaliteta je identifikacija i iskorišćavanje prilika, što znači da preduzetnici imaju predispozicije da padnu u neku od zamki strateškog razmišljanja. Kako bi prebrodili prepreke moraju da shvate da strateško delovanje proizlazi iz dva jednostavna koraka, a to su razmišljanje i delovanje. Potrebno je izmeriti i odrediti vaše resurse, a zatim izraditi plan koji će na najbolji način vaše resurse pretvoriti u prednost nad konkurencijom.

To možete da učinite na sledeće načine. Kao prvo, nemojte da dozvolite da zadaci upravljaju vama. Ako dozvolite da stvari poput mejlova upravljaju vašom dnevnom rutinom, tada ustvari dozvoljavate drugima da određuju vaše prioritete. Stoga, sami odlučite kada i na koji način želite da rešavate zadatke.

Bitno je i donositi odluke aktivno razmišljajući. Pažljivo promislite i premerite sve vaše opcije pre nego što se odlučite da iskoristite novu priliku. Procenite sve moguće ishode jer će to na kraju rezultirati sve većom tačnošću vaših predviđanja koja će vam omogućiti da donosite mudrije odluke.

Za ostvarenje veće produktivnosti potrebno je uskladiti vaše želje i motive sa zaposlenima. Želja poslodavaca je da poveća produktivnost za svaki dinar potrošen na rad, dok zaposleni s druge strane žele povećanje svojih prihoda, zadovoljstvo radnim mestom i kvalitetom života. Kako bi produktivnost rasla, potrebno je uskladiti motive i želje stvaranjem zadovoljnih i visoko produktivnih radnika koji će za vas učiniti i više nego što se od njih traži.

Vreme je da produktivnost prestanete da merite utrošenim vremenom i počnete da je merite proizvodnjom. Fokusiranjem na ultra produktivnih 20 odsto i strateškim odlučivanjem vaše poslovanje će postati efikasnije bez nepotrebnog iscrpljivanja koje vas na kraju može i uništiti.

Čeka se donošenje pravilnika Ministarstva poljoprivrede

Čeka se donošenje pravilnika Ministarstva poljoprivrede


Za početak prodaje dizel goriva registrovanim poljoprivrednicima potrebno je da Ministarstvo poljoprivrede donese pravilnik o kojim će regulisati uslove i način ostvarivanja prava na regresirano gorivo. NIS će početi prodaju dizel goriva (gasno ulje 0.1) na svojim benzinskim stanicama odmah posle usvajanja svih neophodnih propisa - navodi se u otvorenom pismu Naftne industrije Srbije kupcima, koje je juče dostavljeno u našu redakciju.

U pismu se ističe da je mreža benzinskih pumpi NIS Petrol spremna da obezbedi poljoprivrednicima derivate koji su neophodni za obavljanje setve.

- U poslednje vreme dobijamo sve više pitanja vezanih za prodaju dizel goriva. Podsećamo da na svim benzinskim pumpama NIS- a, odnosno na više od 330 objekata širom Srbije važi program popusta od pet dinara po litru prilikom kupovine evro dizela. Uslov je da kupac ima aktivnu NIS-ovu karticu za poljoprivrednike čije je izdavanje besplatno - navodi se u pismu NIS-a.

Prolećna setva na 2,7 miliona hektara

Prolećna setva na 2,7 miliona hektara


Troškovi ovogodišnje prolećne setve u Srbiji, koja je planirana na 2,7 miliona hektara, biće približno na istom nivou kao i prošle godine, saopštila je Privredna komora Srbije. „Cena prolećne setve je ostala na gotovo istom nivou, iako su cene đubriva znatno niže nego u istom periodu 2013, dok su cene goriva i deklarisanog semena imale lagani rast u odnosu na prošlu godinu“, kazao je sekretar Udruženja za poljoprivredu PKS Nenad Budimović.

On je rekao da je setva kukuruza planirana na 1,3 miliona hektara, što je za oko 100.000 hektara više nego prošle godine. „Setva jarih žita planirana je na istom nivou kao i lane, odnosno na 160.000 hektara“, kazao je Budimović i dodao da bi suncokret trebalo da bude zasejan na 200.000 hektara, a soja na 170.000 hektara, što je za po 10.000 hektara više nego 2013. godine. Budimović je ocenio da problemi u ovogodišnjoj prolećnoj setvi mogu nastati kod organizacije prodaje i distribucije regresiranog goriva i đubriva.

On smatra da država poljoprivrednicima mora da omogući distribuciju goriva po regresiranim cenama na najbližim pumpama na svim regionima, ali i da reši problem oko brzine naplate i pravdanja računa za regresirano gorivo i đubrivo.

Ikarbus Prvo ugovori pa proizvodnja mercedes autobusa

Ikarbus Prvo ugovori pa proizvodnja mercedes autobusa


Preduzeće Ikarbus započeće redovnu proizvodnju autobusa sa oznakom „mercedes“ tek kada budu sklopljeni ugovori sa kupcima, saopštili su u tom preduzeću. U Ikarbusu su istakli da se razgovara sa mnogim potencijalnim kupcima zainteresovanim za nabavku autobusa koji se sklapaju u saradnji sa nemačkim Mercedesom, ali nisu želeli da otkriju o kojim kompanijama je reč.

„Ikarbus autobuse proizvodi samo za poznate kupce, što znači da proizvodnja počinje posle sklapanja ugovora o prodaji“, rekli su u Ikarbusu. Na pitanje zbog čega kasni potpisivanje ugovora sa obrenovačkim prevoznikom Trans-jug o prodaji četiri autobusa pod oznakom „mercedes“, u srpskom proizvođaču autobusa rekli su da se radi o tehničkim razlozima i da se još ne zna kada će ugovor biti potpisan.

U Ikarbusu je trenutno u toku remont autobusa za Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd“. Prošlog meseca fabrika je predstavila prototip gradskog autobusa proizvedenog u saradnji sa Mercedesom. Reč je o vozilu sa 35 sedišta, predviđenom za ukupno 100 putnika, koji je prilagođen za gradske i prigradske linije, ima „euro pet“ motor i košta oko 130.000 evra. Najavljeno je i da bi za tri do četiri meseca mogla da počne redovna proizvodnja tih autobusa, kao i da je to prvi u nizu modela koje Ikarbus i Mercedes planiraju za narednih godinu i po do dve godine.

Zabranjeno prskanje voćnjaka u vreme cvetanja voća

Zabranjeno prskanje voćnjaka u vreme cvetanja voća


Ministarstvo poljoprivrede Srbije apelovalo je na vlasnike voćnjaka da u vreme cvetanja voća, kada su pčele najaktivnije, ne koriste sredstva za zaštitu bilja i zapretilo novčanim kaznama onima koji to ipak urade.

Kako se ističe u saopštenju, najstrože se zabranjuje tretiranje voćnjaka u punom cvatu, uljane repice i suncokreta, a ugroženim se smatraju i svi pčelinjaci na udaljenosti od pet kilometara od tretirane površine.

„Višestruke koristi pčela u poljoprivredi svake godine ugrožavaju nesavesni korisnici sredstava za zaštitu bilja koji, bez obzira na zakonske odredbe i visoke kazne, ne sprovode mere zaštite bilja i tako ugrožavaju pčele i pčelarstvo“, istaklo je Ministarstvo poljoprivrede. Ističe se da će, ukoliko dođe do kršenja zakona, protiv nesavesnih korisnika biće preuzete adekvatne zakonske mere.

Raiffeisen u borbi protiv finansijskih kontrolora

Raiffeisen u borbi protiv finansijskih kontrolora


Časopis Der Standard je juče objavio da će Raiffeisen Zentralbank (RZB) pokušati da ospori regulatornu odluku da grupa mora imati racio kapitala 13,77% do sredine godine. List navodi da RZB smatra da je ovaj određeni nivo, utvrđen na godišnjoj Zajedničkoj proceni rizika previsok, pa je uložila žalbu Austrijskom upravnom sudu. Nadležno regulatorno telo FMA za sada nije komentarisalo ove navode, kao ni rukovodstvo banke, koja će biti jedna od šest austrijskih banaka čiji rad će od kraja godine kontrolisati Evropska centralna banka. RZB trenutno ima racio kapitala od 14,2%, čime je obavezana po pravilima Bazel 2,5.

Raiffeisen je već uključen u jedan spor sa FMA zbog planova svoje Raiffeisen Bank International (RBI) da vrati 2,5 milijarde evra kapitala prikupljenog za vreme krize, od kojih je 1,75 milijarda došlo od države. Uprkos prodaji akcija RBI koja je donela 2,78 milijarde evra u januaru, FMA još nije dala zeleno svetlo za ovo vraćanje pozajmljenog kapitala, čije zadržavanje bankarsku grupaciju košta oko 600.000 evra po danu u kamatama.

Fond PIO vlasnik bez vlasti

Fond PIO vlasnik bez vlasti


Nesklad između veličine koja se bar verbalno daje penzionerskom problemu i veličine (i pravne) brige za imovinu kojom Republički fond invalidsko-penzijskog osiguranja raspolaže u najmanju je ruku neobičan. Od vlasništva koje je Fond izvojevao u nizu rehabilitacionih centara i banjskih mesta po Srbiji, u tom je smislu mnogo zanimljivije vlasništvo koje je penzionerski fond stekao u više stotina preduzeća, a tokom procesa svojinske transformacije naše privrede počevši od zakona Ante Markovića pa do danas.

Ukratko rečeno: sa svakom sledećom zakonskom izmenom prava Fonda su smanjivana da bi na kraju 2001. godine izdvajanje dela akcija ili udela privatizovanih preduzeća u korist Fonda bilo ukinuto, a 2010. godine se ukida čak i posredno učešće Fonda u upravljanju onim delom akcija koje su mu u više stotina preduzeća prethodno već pripale.

Republički fond invalidsko-penzijskog osiguranja upisivan je u registre kao vlasnik tih akcija, ali nije imao pravo da odluči da li će ih prodati i u kom trenutku, ili ih pak zadržati u vlasništvu radi ostvarivanja prava na dividendu. Te akcije je u okviru obavezujuće privatizacije za račun Fonda do 2010. godine prodavao Akcijski fond Republike Srbije, a od te godine Agencija za privatizaciju. Fond nema pravo učešća u upravljanju firmama u kojima je vlasnik oko 10 odsto akcija ili udela, a od 2010. godine nema ni predstavnika u upravnim odborima institucija koje prodaju njegove imovine vrše - do te godine imao je predstavnika u UO Akcijskog fonda.

Ova tema je ponovo aktuelizovana sukobom koji je nastao između dela Upravnog odbora Fonda PIO i njegovog menadžmenta zbog prebacivanja vlasništva Fonda u Energoprojekt holdingu, a u korist države Srbije. Predstavnici Unije poslodavaca Srbije u tom Fondu, naime, sumnjaju da je menadžment Fonda pravno nevešto (ili namerno?) državi u stvari poklonio taj udeo od 9,4 odsto i da se Fond nije pravno obezbedio da mu u trenutku kad državni udeo u Energoprojektu bude prodat, ako uopšte bude prodat, pripadne obećana naknada. Država i menadžment Fonda takvu sumnju odbacuju tvrdnjom da Fond doduše jeste vlasništvo preneo na državu bez naknade, ali da će biti obeštećen u trenutku prodaje. Odgovor na pitanje čime je realizacija ovog prava na naknadu pravno osigurana - čekamo.

Da podsetimo, Vlada Republike Srbije s proleća je 2010. godine došla u sukob sa menadžmentom Energoprojekt holdinga koji se, odlukom Izvršnog odbora, ponudio da otkupi udeo države i Fonda PIO u toj firmi. Tad se mnogo pisalo o navodnoj ozbiljnoj nameri kanadske kompanije Lavalin da otkupi većinski udeo u Energoprojekt holdingu, a tadašnji menadžment firme je optuživan da to želi da spreči. Budući da je jednom od zakonskih izmena državi Srbiji dato pravo upravljanja u firmi u kojoj je akcije stekla u procesu privatizacije, a Fondu takvo pravo ni tada nije dato, država je da bi nadigrala menadžment, zatražila od Fonda da joj svoj udeo „prenese bez naknade“ i tako uveća njena upravljačka prava u organima firme. Došlo je tu i do sudskog spora, ali epilog je bio: promenjen je Upravni odbor Energoprojekta, neposlušni menadžment je smenjen, ali Lavalin nije kupio Energoprojekt. Uostalom, i tada su objavljivane vesti da država ima nameru da u Energoprojektu i posle prodaje, o kojoj su nešto znali jedino tadašnji predstavnici Vlade, zadrži baš udeo Fonda PIO.

Na pitanje Danasa Ministarstvo privrede i regionalnog razvoja je odgovorilo da je odluka Fonda PIO o „prenosu bez naknade 891.556 akcija emitenta Energoprojekt holding zasnovana na zaključku Vlade o potrebi prenosa akcija te firme jer „državni organi i organizacije i pored većinskog učešća u kapitalu, nisu bili u mogućnosti da kroz organe upravljanja utiču na poslovanje“. Ovim zaključkom i odlukom izvršeno je ukrupnjavanje odnosno objedinjavanja državnog paketa akcija u ovom preduzeću - Akcijski fond 24,16 odsto i PIO fond 9,42 odsto - u cilju bolje privatizacije i pronalaženja strateškog partnera, navode u Ministarstvu privrede i regionalnog razvoja. I dodaju da će „sredstva ostvarena od eventualne prodaje akcija Energoprojekta, koje je PIO fond preneo na Republiku Srbiju biti preneta PIO fondu“.

Prema podacima Agencije za privatizaciju kroz postupak svojinske transformacije do danas je prošlo 769 preduzeća, a u koliko je taj postupak i okončan, Agencija nema podatke nego Ministarstvo ekonomije. Od 2001. do 2010. godine Akcijski fond je prodao akcije i udele Fonda PIO u 521 preduzeću za 11.629.727.694 dinara. Od toga se 47.297.508 dinara odnosi na prodaju udela u 11 društava sa ograničenom odgovornošću. „ Navedeni iznosi predstavljaju prihod od prodaje dok se iznos doznačen Fondu PIO razlikuje odnosno manji je za realne troškove i proviziju Akcijskog fonda“, objašnjava Agencija za privatizaciju.

Od 2010. godine do danas Agencija za privatizaciju je prodala akcije i udele Fonda PIO u 11 preduzeća i Fondu PIO doznačila 179.839.062,97 dinara.

Oni članovi Upravnog odbora Fonda PIO koji su postavili pitanje nemarnog i neefikasnog upravljanja imovinom Fonda tvrde da zakonom nije dato ovlašćenje Akcijskom fondu da prodaje udele Fonda PIO u preduzećima čiji kapital nije pretvoren u akcije, te da su takve prodaje ništavne. I još: pozivajući se na član 70 stav 2 Zakona o privatizaciji oni tvrde da su Akcijski fond i Agencija za privatizaciju nezakonito od cene postignute prodajom vlasništva Fonda odbijali troškove prodaje i proviziju Akcijskog fonda. I zaista u članu 70 stav 2 Zakona o privatizaciji piše: „Sredstva ostvarena prodajom akcija republičkog fonda nadležnog za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih prenose se u celini tom fondu“.

Opisu razvlašćenosti Republičkog fonda penzijskog i invalidskog osiguranja ovde nije kraj. Fondu se naime, prebacuju sredstva od prodaje njegovog vlasništva, a da Fond nema nikakvog uvida u to šta je prodato, po kojoj ceni i kome, niti je obavešten kad se promeni vlasnička struktura u preduzeću u kome je, ipak, krupan vlasnik. Tako da je ukinuta i mogućnost bilo kakve kontrole ove prodaje i naročito njome ostvarenih novčanih iznosa.

U Beogradu počela blokada lisicama za vozila sa stranim tablicama

U Beogradu počela blokada lisicama za vozila sa stranim tablicama


JKP "Parking servis" od 1. aprila počinje lisicama da blokira točkove vozila sa stranim registarskim tablicama za koje nije plaćen parking, a koji imaju najmanje dve neplaćene dnevne parking karte u zoniranim delovima Beograda. U Ulici Ilije Garašanina prve lisice postavljene su na vozilo sa češkim tablicama, čiji vlasnik nije platio parking.

Andrija Čupković, v.d. direktora JKP "Parking servis", kaže da se lisice neće postavljati na svaki automobil sa stranim tablicama koji dobije nalog za plaćanje dnevne karte, jer svakom može da se desi da nekada zakasni ili zaboravi da plati, već da će biti blokirana ona vozila čiji su vlasnici naparavili veliki dug i očigledno je da svesno i namerno izbegavaju plaćanje parkiranja.

– Ovi dužnici nisu turisti, već se radi o ljudima koji žive u Srbiji, a strane tablice koriste da bi izbegli plaćanje parkiranja i nemaju nameru da isplate zaostale obaveze. Vozači automobila sa domaćim tablicama koji redovno plaćaju parking do sada su bili građani drugog reda u odnosu na "strance". Na taj način uvodimo red u parkiranje i stavljamo u ravnopravan položaj vozila sa domaćim i stranim tablicama, jer u Beogradu ista pravila moraju da važe za sve. Novcem koji stranci duguju Beogradu samo u poslednje tri godine, reč je o gotovo 400 miliona dinara, mogla bi da se napravi manja podzemna garaža, a znamo da su one Beogradu neophodne da bi se rešio problem nedostatka parking mesta. Ovom prilikom podsećam i pozivam vlasnike vozila sa domaćim tablicama da iskoriste pogodnosti reprograma, koji ističe 28. aprila, i uz olakšice otplate dug za neplaćene dnevne parking karte – kaže Čupković.

U skladu sa Odlukom o javnim parkiralištima, vozači će o postavljanju lisica biti informisani obaveštenjem uz dnevnu kartu i posebnom nalepnicom upozorenja istaknutom na vetrobranskom staklu automobila, kako ne bi pokušali da pokrenu i time oštete svoje vozilo. Blokada točkova primenjivaće se isključivo na vozila sa stranim tablicama, za koje preduzeće nema mogućnost da pokrene postupak za naplatu dugovanja, dok će se za vozila sa domaćim tablicama primenjivati ista pravila kao i do sada.

Četvrtina svih naloga za plaćanje dnevnih karata izdata je vozilima sa stranim registarskim oznakama, a u poslednje tri godine kontrolori "Parking servisa" su im izdali oko 200.000 naloga. Dopunom Odluke o javnim parkiralištima, od 8. marta ove godine "Parking servis" ima pravo da zadrži vozilo dužnika protiv koga nije moguće pokrenuti postupak za prinudnu naplatu dugovanja blokadom vozila lisica na opštem javnom parkiralištu u trajanju od 24 sata i uklanjanjem vozila, na depo preduzeća, po isteku roka za blokadu.

Uslov da se uklone lisice sa automobila jeste da dužnik plati ceo dug "Parking servisu" za dnevne karte do dana kada je postavljena blokada, dok se montaža i demontaža lisica neće naplaćivati. Ukoliko se vozilo prenese na depo preduzeća nakon 24 časa od postavljanja lisica, prenos "paukom" i ležarina se, takođe, neće naplaćivati.

Postavljanje lisica uobičajena je praksa u gradovima u okruženju i Evropi, kao što su Banjaluka, Burgas, Budimpešta ili London, gde se vozila blokiraju kada nije plaćeno parkiranje. Deblokada se u pojedinim gradovima, kao što je Rijeka, naplaćuje višestruko u odnosu na cenu parkiranja, odnosno oko 9.000 dinara. U Atini se, na primer, vozačima koji ne plate parking skidaju registarske tablice.

Grad Beograd pregovara sa MUP-om o povezivanju sa informacionim sistemom pogranične policije kako nijedno vozilo sa stranim tablicama koje duguje za parkiranje ili za saobraćajni prekršaj ne bi moglo da napusti teritoriju Republike Srbije dok ne plati obaveze. Ovakav sistem postoji u mnogim zemljama Evrope.

Najveći dužnici u Beogradu u poslednje tri godine su vlasnik automobila sa registarskim tablicama SAD-a, čije dugovanje iznosi 1.726.010 dinara, i vlasnik vozila crnogorskih tablica sa dugom od 1.645.600 dinara. Prema broju naloga u poslednje tri godine, 31.541 nalog imaju vozači automobila sa crnogorskim tablicama, 27.473 naloga sa bosanskohercegovačkim tablicama, 21.336 naloga sa italijanskim tablicama, 18.891 nalog sa nemačkim tablicama, 14.615 naloga sa francuskim tablicama, 10.985 naloga sa slovenačkim tablicama, 5.571 nalog sa hrvatskim tablicama i 2.731 nalog sa makedonskim tablicama.

Raspisan konkurs za najboljeg kreativnog preduzetnika Creative Business Cup 2014

Raspisan konkurs za najboljeg kreativnog preduzetnika Creative Business Cup 2014


Klaster kreativnih industrija Vojvodine (KKIV) raspisao je konkurs za "Creative Business Cup 2014", takmičenje za najboljeg kreativnog preduzetnika na svetu, saopšteno je iz KKIV.

Međunarodno takmičenje "Creative Business Cup" je takmičenje za izbor najboljeg preduzetnika na svetu iz kreativnih industrija. Nagradni fond od 50.000 USD omogućuje najboljima da brzo realizuju poslovne ideje i dobiju podršku međunarodnih i domaćih mentora i poslovnh savetnika.

"Creative Business Cup Serbia" je nacionalni nivo takmičenja na kojem se bira najbolja kreativna ideja koja će Srbiju predstavljati na svetskom finalu u Danskoj. Finale nacionalnog takmičenja Srbije i proglašenje pobednika održaće se u Novom Sadu 23. juna 2014. godine.

U okviru nacionalnog takmičenja "Creative Business Cup Serbia 2014" organizuje se i takmičenje Kreativni biznis kup mladih Srbije 2014 za juniore iz kreativnih industrija. Najbolja tri juniora plasiraju se direktno u polufinale "Creative Business Cup Serbia 2014".

Na takmičenje "Creative Business Cup Serbia 2014" mogu se prijaviti preduzetnici i timovi u sledećim kategorijama: oglašavanje, arhitektura, umetnost i antikviteti, rukotvorine i zanati, dizajn, moda, film, video i fotografija, gastronomija, zabava, muzika, izdavaštvo, radio i televizija, softver, kompjuterske igre i elektonsko izdavaštvo, igračke i igre, vizuelne i scenske umetnosti.

Najbolji biznis koncept treba da se zasniva na kombinaciji kreativnih i poslovnih veština. Kriterijumi za ocenjivanje su: originalnost, kreativnost i tržišni potencijal.

Rok za prijav za "Creative Business Cup Serbia 2014" rok za prijavu je 30. maj 2014, za "Kreativni biznis kup mladih Srbije" rok za prijavu je 30. april 2014.

Sva potrebna dokumentacija se može preuzeti na sajtu www.kvik.rs, a prijavu i ostalu dokumentaciju treba dostaviti na email adresu: info@kvik.rs

Unakrsna utaja poreza

Unakrsna utaja poreza


Poreznici utvrdili da od 450 kontrolisanih građana s imovinom vrednijom od 35 miliona dinara čak 417 nije prijavilo imovinu

Ustavni sud Francuske odbacio je u decembru prošle godine predlog Fransoa Olanda, aktuelnog predsednika, o oporezivanju građana s prihodima većim od milion evra godišnje i to po stopi od 75 odsto. Ali isti taj sud usvojio je predlog da kompanije, čiji zaposleni godišnje zarađuju više od milion evra, na sume iznad te granice plate porez od 75 odsto. I time se danas puni državna kasa Francuske.

U Srbiji, Ustavni sud nema razloga da reaguje na ovakve stvari, jer građani s imovinom vrednijom od 35 miliona dinara ne da ne traže zaštitu suda, već se ne prijavljuju ni poreznicima, a morali su da prijave stečenu imovinu i zarade do juna prošle godine. Nakon toga poreznici su trebali da ukrste njihove podatke i utvrde da li je imovina stečena legalno ili ne.

Poreznici su za deset meseci utvrdili da od 450 kontrolisanih 417 nije ni prijavilo imovinu, zbog čega će protiv njih biti podnete prekršajne prijave.

Za neprijavljenu imovinu, prema zakonu, predviđena je kazna od tri odsto na sumu koja prevazilazi 35 miliona dinara ili oko 105.000 dinara. To znači da bogatima u Srbiji ni kazna od 900 evra nije motiv da podnesu poresku prijavu i dokažu poreklo para i imovine, a što opet govori da je ta kazna samo kap u moru njihovog bogatstva.

Za one za koje se, međutim, dokaže da poseduju imovinu vredniju od 35 miliona dinara, ali da nisu imali tolike prihode, predviđeno je plaćanje poreza na razliku od 20 odsto. Interesantno je, međutim, da ni posle devet meseci od isteka roka za prijavu imovine i prihoda, niko od ovih „prestupnika” nije kažnjen.

Vrednost neprijavljene imovine, koju su poreznici do sada otkrili, iznosi oko 950 miliona dinara, a odnosi se na nekretnine, motorna vozila, deviznu i dinarsku štednju, udele u preduzećima.

Poreznici ne kriju da će unakrsna kontrola preostalih 600 bogatih, za koje se pretpostavlja da poseduju imovinu vredniju od 35 miliona, ali se nisu prijavili, potrajati, jer je reč o dugotrajnom poslu. To se poklapa s upozorenjima bivšeg direktor Poreske uprave Ivana Simiča da je ovo veliki i vrlo osetljiv posao i da su se pojedini slični postupci u Sloveniji vodili po godinu i više dana.

Da li je poreznicima kratko vreme zaista pravi razlog zašto je unakrsna kontrola podbacila ili je u pitanju nešto drugo?

Aleksandar Stevanović, ekonomista, kaže za naš list, da je glavni razlog ovakvog podbačaja izostanak političke volje da se promeni sistem kontrole.

– Nije poenta ove unakrsne kontrole da se dođe samo do onih koji imaju imovinu vrednu od 20.000, odnosno 30.000 ili 50.000 evra, nego da se privole da imovinu i zarade Poreskoj upravi prijave svi oni koji su zaradili milione evra.

Bez političke volje, međutim, dodaje, cela stvar će se prebacivati na neefikasnost Poreske uprave, iako je i to jedan od razloga loših rezultata, ali ne presudan, jer su poreznici samo izvršioci tog posla.

– Poenta ove unakrsne procene treba da bude utvrđivanje porekla para. Dakle, koje su to radnje koje su dovele do enormnog bogaćenja pojedinaca, najčešće na način koji nijedna druga zemlja, osim Srbije ne bi tolerisala. Oni koji to ne mogu da dokažu treba da budu debelo oporezovani ili da im se ta imovina oduzme, kategoričan je Stevanović.

Upitan da li se ovakva nonšalantnost bogatih u Srbiji može objasniti i činjenicom da su kazne za njih više nego simbolične, bar kada je reč o neprijavljivanju imovine, Stevanović kaže, da je mnogo važnije od toga da se osim naplaćene kazne nastavi sa utvrđivanjem porekla imovine utajivača poreza.

Kompanija Aleva se pridružila Uskršnjoj humanitarnoj akciji

Kompanija Aleva se pridružila Uskršnjoj humanitarnoj akciji


Štićenici Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj dobili su poklon pakete proizvoda kompanije "Aleva", kao znak pažnje i brige povodom najradosnijeg hrišćanskog praznika, saopšteno je iz novokneževačke kompanije.

Učešćem na Uskršnjem humanitarnom koncertu za decu iz ove ustanove koji će biti održan 2. aprila u pozorištu "Madlenianum", jedna od najuspešnijih prehrambenih kompanija kod nas još jednom je pokazala visok stepen društvene odgovornosti i brige za najmlađe. Druženje sa mališanima biće upotpunjeno i kreativnim radionicama na kojima će deca moći da oslikavaju Uskršnja jaja i uživaju u muzičko-scenskom programu upriličenom specijalno za njih.

- Živimo vremenu i okolnostima u kojima su uslovi života sve teži, posebno za najmlađe. Naša kompanija na različite načine daje doprinos poboljšanju tih uslova, a projekti i aktivnosti koje imaju za cilj da pomognu najmlađima predstavljaju deo našeg poslovnog koncepta - rekla je Majda Kepčija, marketing menadžer kompanije "Aleva".

- Veoma rado se priključujemo projektima koji imaju humanitarni karakter jer želimo da skrenemo pažnju na činjenicu da su nekada i veoma mali koraci ka poboljšanju nečijeg života u stvari veoma veliki kada ih posmatramo iz ugla onih kojima je pomoć potrebna. Verujemo da će naša pažnja i donacija značiti ovim malim ljudima - istakla je Kepčija.

Osim što su ukusni i praktični za pripremu bilo kog jela, "Aleva" proizvodi ne sadrže aditive, veštačke boje, niti dodatne arome i potpuno su zdravi, što je naročito važno kada je reč o zdravlju dece. Uskršnji humanitarni koncert u "Madlenianumu", čiji je pokretač Udruženje građana "Krugovi umetnosti", održava se u cilju pomoći ugroženoj deci naše zemlje, a svi koji želi da pomognu mogu da se pridruže jer je cena ulaznice simbolična, a moguće je donirati i garderobu, školski pribori igračke.

Kroz lavirint do građevinske dozvole

Kroz lavirint do građevinske dozvole


U Srbiji se na građevinsku dozvolu čeka u proseku 17 meseci i to u velikoj meri tera investitore da ulaganja presele tamo gde će ovu uslugu dobiti brže, lakše i jevtinije. Istina u nekim našim gradovima dozvola se dobije za nekoliko dana, a u nekim protekne više od godinu dana. Od čega to zavisi? Od toga da li su rešeni imovinski odnosi, da li postoji planski osnov, koji precizno definiše gde, šta i kako sme da gradi, ali često i od (samo)volje administracije.

Čak i u idealnim uslovima, kada je sve ovo ispunjeno, za izgradnju magacina na području Beograda prema analizi stručnjaka Svetske banke objavljenoj na listi Duing biznis 2014. podaci nisu optimistični. Investitor mora da prođe kroz 18 procedura i na to potroši 269 dana. Zbog toga je Srbija po lakoći dobijanja građevinske dozvole među 10 najgore pozicioniranih zemalja u svetu.

Kako su ovako „idealni slučajevi” retkost u praksi investitor pre nego što krene u proceduru vađenja dozvola mora da prođe kroz mnogo više muka. Prema istraživanja USAID projekta za bolje uslove poslovanja, za neke tipične poslove potrebna su čak 52 administrativna koraka u nadležnosti 20 institucija javnih ovlašćenja (katastar, lokalna i republička javna preduzeća, lokalne samouprave, direkcije za izgradnju, Sektor za vanredne situacije MUP-a...). Kod nekih od ovih nosilaca javnih ovlašćenja investitor mora tri ili četiri puta da ode za različita dokumenta (na primer, uslovi za izradu projekta, saglasnost na projekat, saglasnost na priključenje na mrežu). Zato investitori ne govore o jednoj, građevinskoj, dozvoli, nego o desetak različitih dozvola, sadržanih u jednoj.

– Možda je najveći problem što ne postoji jedan organ koji je zadužen za efikasnost izdavanja građevinskih dozvola, već se odgovornost prebacuje sa jednog na drugi, a investitori se često izgube u haosu različitih nadležnosti i dokaza koje moraju da prikupe. Kod nas nije zaživeo princip koji postoji u većini uređenih sistema, a to je da građanin ne treba da za jedan državni organ pribavlja dokumentaciju koja je u posedu drugog. Upravo na to investitorima ode puno vremena u ovom postupku – kaže Dušan Vasiljević, direktor tima za regulatorne reforme, USAID projekta za bolje uslove poslovanja.

Možda investitori i ne bi morali da se obraćaju svim javnim preduzećima i po nekoliko puta da postoje planovi detaljne regulacije na koje su sva javna preduzeća već dala saglasnost. Ali oni uglavnom ne postoje, iako su rokovi za njihovo donošenje odavno istekli.

– Budući da je Zakon iz 2009. postavio princip da gde nema odgovarajućih planova nema ni izgradnje, nedostatak planova predstavlja veliki problem. Pojedini planovi ne sadrže elemente na osnovu kojih se izdaje lokacijska dozvola, iako je to predviđeno zakonom, navodi Vasiljević.

Da li će novi zakon to promeniti?

Naš sagovornik uverava da Nacrt novog zakona o planiranju, projektovanju i izgradnji sadrži čitav niz važnih novina. Počev od klasifikacije projekata prema stepenu složenosti da bi se za projekte najnižeg stepena rizika predvideo manji stepen kontrole... Predviđeno je veće oslanjanje na licencirane inženjere umesto da zaposleni u upravama nedeljama kontrolišu projekte za šta nisu nadležni, što sve treba da doprinese skraćenju vremena za dobijanje dozvole.

Ipak on zamera što princip jedinstvenog šaltera, iako formalno prihvaćen, nije dosledno sproveden kroz Nacrt tako da je investitor u nekim delovima postupka prepušten sam sebi i probijanje kroz šumu administracije.

– Nacrt u dosta delova treba ojačati tako što bi se za svaku radnju koju treba da preduzme neki nosilac javnih ovlašćenja predvidelo ko je odgovoran, u kom roku i koje su sankcije za nepostupanje u utvrđenim rokovima – dodaje direktor tima za regulatorne reforme USAID.

On upozorava da će novi zakon, čak i ako bude idealno pripremljen, dati ograničene rezultate ako ne bude praćen izmenama sektorskih zakona koji utiču na izdavanje dozvola (zakoni o putevima, vodama, energetici), jer neki od ovih sektorskih zakona sadrže odredbe koje su u suprotnosti sa odredbama ovog krovnog Nacrta.

Vranje dobija novi stambeni objekat za kolektivno stanovanje

Vranje dobija novi stambeni objekat za kolektivno stanovanje


Gradonačelnik Vranja Zoran Antić danas će potpisati Memorandum o razumevanju sa predstavnicima Komeserijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, Centra za socijalni rad, organizacije Help i fondacije Karitas. Dokument predstavlja polaznu osnovu u obezbeđivanju stambenih rešenja izbeglih i poboljšanje života interno raseljenih lica u okviru projekta "Podrška poboljšanju uslova života prisilnih migranata i zatvaranje kolektivnih centara" koji finansira Delegacija Evropske unije u Srbiji, a realizuju organizacija Help i Fondacija Karitas do februara 2016. godine.

Cilj je pomoć Komeserijatu, lokalnoj samoupravi i Centru da se socijalno ugroženim porodicama izbeglih i interno raseljenih lica iz kolektivnog centra Rasadnik, kao i socijalno ugroženim porodicama i licima iz lokalne zajednice, obezbedi odgovarajući smeštaj izgradnjom stambenog objekta za kolektivno stanovanje. Od predviđenih 11 stambenih jedinica, devet će biti raspodeđeno porodicama izbeglih i interno raseljenih lica, a dve za socijalno ugroženo lokalno stanovništvo.

Poslovni forum Srbija - Češka

Poslovni forum Srbija - Češka


Poslovni forum Srbija - Češka i bilateralni razgovori privrednika dve zemlje biće održani danas u Privrednoj komori Srbije (PKS).

Forum se održava u okviru zvanične posete češke državno-privredne delegacije Srbiji, koju predvodi predsednik Miloš Zeman.

Privredni deo delegacije čini oko 50 kompanija iz energetike, građevinarstva, mašinske i elektro industrije, IT, farmacije, poljoprivrede, trgovine i usluga, kao i predstavnici instituta i univerziteta, koji su zainteresovani da sarađuju sa firmama iz Srbije.

Na skupu će se obratiti predsednik PKS Željko Sertić, predsednik Češke Miloš Zeman, predsednik Saveza češke industrije Jaroslav Hanak, državni sekretar u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Srbije Stevan Nikčević i zamenik ministra industrije i trgovine Češke Vladimir Bertl, saopšteno je iz PKS.

Veštačko osemenjavanje krava za jedan dinar

Veštačko osemenjavanje krava za jedan dinar


Sekretarijat za poljoprivredu poziva sve veterinarske stanice i ambulante iz Beograda da uzmu učešće u akciji veštačkog osemenjavanja krava, koju ovaj sekretarijat po prvi put sprovodi u saradnji sa SVC "Krnjača" i Regionalnim odborom Beograd Veterinarske komore Srbije.

Sekretarijat je za ovu akciju izdvojio 5 miliona dinara, a Regionalni odbor Beograd Veterinarske komore Srbije je usaglasio jedinstvenu cenu od 1.200 dinara, koja će biti plaćena veterinarskoj stanici ili ambulanti po jednom priplodnom grlu i izvršenom uspešnom osemenjavanju u koju su uračunati i distributivni troškovi SVC "Krnjača" od 12 dinara po dozi semena, kao i cena od jednog dinara za preporučeno seme bika, piše Beoinfo.

Akcija veštačkog osemenjavanja će se sprovoditi u drugom kvartalu, a očekuje se da će se ovakav vid akcije ponoviti do kraja 2014. godine, u skladu sa raspoloživim budžetom.

Više o ovom pozivu zainteresovani mogu pročitati na sajtu grada Beograda u delu pod nazivom Gradski oglasi, konkursi i tenderi, a za sve dodatne informacije potrebno je obratiti se zaposlenima u Sekretarijatu za poljoprivredu, Kraljice Marije 1/XVII, kancelarija 1709 i 1713, svakog radnog dana od 9 do 16 sati. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 011/7157-402.

Nikolić sa rukovodstvom Uralvagonzavoda

Nikolić sa rukovodstvom Uralvagonzavoda


Predsednik Republike Srbije Tomislav Nikolić sastaće se danas sa generalnim direktorom OAO NPK "Uralvagonzavoda" Sienkom Olegom Viktorovičem, direktorom tog preduzeća Lizinom Jurijem Igorevičem i direktorom kompanije "UVZ Internešnal S.A.R.L", Deminom Konstantinom Jorljevičem.

Kako je saopštila Služba za saradnju sa medijima predsednika, sastanak će se održati u 12.00 sati, u zgradi Generalnog sekretarijata predsednika Republike, a nakon toga biće izdato saopštenje.

Kompanija "Uralvagonzavod", koja spada među 100 najvećih vojno-industrijskih kompleksa u svetu, u oktobru 2012. godine pominjana je u medijima kao mogući kupac "Železare Smederevo".

Naime, ruski mediji su tada objavili da je UVZ zainteresovan za kupovinu Železare i da o tome pregovaraju sa srpskom vladom, ali da nema nameru da učestvuje na tenderu.

Ruska firma je obavila kompletnu tehničko-tehnološku analizu za potencijalna ulaganja u smederevsku Železaru, nakon čega je trebalo da predstavnici te kompanije dođu u Beograd i predlože model dalje saradnje za pokretanje srpske fabrike čelika.

Predstavnici UVZ-a rekli su tada da postoje dve varijante - prva da u projekat uđu zajedno sa Vladom Srbije, a druga da samostalno pristupe kupovini sto odsto akcija Železare.

Kako su pojedini mediji preneli tada, do dogovora sa Vladom Srbije nije došlo zbog neslaganja oko toga koliki treba da bude ruski vlasnički udeo.

Imovina dobrovoljnih penzionih fondova 19 milijardi dinara

Imovina dobrovoljnih penzionih fondova 19 milijardi dinara


Imovina dobrovoljnih penzionih fondova u Srbiji na kraju septembra 2013. bila je 19 miljardi dinara (oko 165 miliona evra), objavila je danas Narodna banka Srbije.

Kako se navodi na sajtu NBS, imovina dobrovoljnih penzionih fondova je na kraju trećeg kvartala 2013. bila za 4,4 odsto (oko 800 miliona dinara) veća nego u prethodnom tromesečju, dok rast u poslednjih godinu dana iznosi 26 odsto.

Prema izveštaju o poslovanju fondova, u trećem tromesečju 2013. na individualne račune članova uplaćeno je 674,5 miliona dinara, što je najviše uticalo na rast neto imovine fondova, dok je prinos od ulaganja iznosio 342,5 miliona dinara.

"Članovi su po osnovu isplata u toku trećeg tromesečja povukli 317,3 miliona dinara, što znači da su neto uplate veće od isplata za 457,2 miliona dinara", navodi se u izveštaju.

Ukupan broj korisnika dobrovoljnih penzionih fondova koji uplaćuju doprinose na kraju septembra 2013. bio je 183.547. Oni ukupno imaju 244.306 sklopljenih ugovora o članstvu u dobrovoljnom penzionom fondu. Tokom trećeg kvartala broj korisnika povećan je za 2.878.

Istovremeno 167 korisnika sa 194 ugovora o članstvu prima isplate iz fondova. Učešće korisnika usluga dobrovoljnih penzionih usluga u ukupnom broju stanovnika u Srbiji iznosi 2,5 odsto, a svaki deseti zaposlenih je član nekog fonda.

Prosečan iznos akumuliranih sredstava na računima članova koji su bar jednom uplatili doprinos iznosi 121.494 dinara i u stalnom je porastu, navodi se u izveštaju.

Na kraju trećeg tromesečja 2013. godine broj korisnika koji su članovi dva ili vise fondova iznosi 34.796 ili oko 19 odsto ukupnog broja.

Prema podacima NBS, na kraju septembra na tržištu dobrovoljnih penzionih fondova poslovalo je pet društava za upravljanje koja upravljaju imovinom osam dobrovoljnih penzionih fondova, tri kastodi banke, kao i četiri banke posrednika.

Na kraju trećeg kvartala 2013, ukupan broj zaposlenih u društvima za upravljanje bio je 151, što je za osam manje nego na kraju juna.

Konkurs za izbor izuzetnih destinacija u Srbiji

Konkurs za izbor izuzetnih destinacija u Srbiji


Turistička organizacija Srbije raspisaće konkurs za izbor izuzetnih destinacija u Srbiji koje će biti uvršećene u projekat Evropske komisije "Mreža izuzetnih destinacija Evrope (EDEN)".

Kako se navodi, svi zainteresovani za učešće na konkursu detaljnije informacije dobiće na Info danu 3. aprila u okviru 15. međunarodnog sajma i aktivnog odmora, u Nišu.

Tema ovogodišnjeg EDEN projekta u Srbiji je "Turizam i lokalno nematerijalno kulturno nasleđe" sa ciljem da identifikuje i nagradi one manje poznate destinacije koje razvijaju i baziraju svoju turističku ponudu na promociji svog teritorijalno-specifičnog nematerijalnog nasleđa (rukotvorine, zanati, manifestacije, običaji, gastronomija...).

Srbija je 2014. prvi put deo EDEN projekta i učešće u njemu je važno sa aspekta mogućnosti za besplatnu promociju destinacije u razvoju na portalu Komisije, povezivanja sa drugim evropskim državama kao i povećanja vidljivosti na turističkom tržištu.

TOS naglašava da EDEN projekat promoviše modele održivog razvoja turizma u zemljama članicama i kandidatima za članstvo u EU i da se sprovodi na godišnjem nivou sa temom koju bira Evropska komisija.

Štrajk pilota u Lufthanzi prizemljio stotine aviona

Štrajk pilota u Lufthanzi prizemljio stotine aviona


Nemački avioprevoznik Lufthanza (Lufthansa) saopštio je da je u sredu, prvog dana trodnevnog štrajka sindikata pilota, otkazao skoro 900 domaćih i medjunarodnih letova.

Portparolka Lufthanze Barbara Šedler rekla je da očekuje otkazivanje ukupno 3.800 letova, sa više od 425.000 putnika.

Šedler je rekla da je Lufthanza uradila sve što je mogla da ponudi alternatvne aranžmane putnicima i da je mnoge prebacila na zelezničke linije ili letove drugih kompanija.

Sindikat pilota Kokpit (Cockpit) organizavao je štrajk zbog dugotrajnog spora oko plata.

ŠTA REĆI NA NEZAKONITA PITANJA NA RAZGOVORU ZA POSAO

ŠTA REĆI NA NEZAKONITA PITANJA NA RAZGOVORU ZA POSAO


Odgovoriti na trik pitanja poslodavca na razgovoru za posao je teško, ali je još teže izboriti se sa pitanjima koja zadiru u vašu privatnost. U nezakonita pitanja spadaju sva ona pitanja koja se odnose na vaš porodični život, nacionalnost, seksualno opredjeljenje, religiju i sve drugo što je isključivo vaša privatna stvar.

Poslodavci umeju da postave neka od ovih pitanja ne bi li otklonili uglavnom legitimne strahove vezane za, recimo, pouzdanost kandidata, piše Bizlife. Kako da iskreno, ali ne i direktno, odgovorite na ova pitanja, a da istovremeno ostavite utisak osobe koja je potpuno predana dobijanju posla?

Stručnjaci Centra za razvoj karijere, Univerziteta u San Francisku savetuju da najpre proverite koliko ste osetljivi na ovakva pitanja i na koji način planirate da se nosite sa istim.

Ukoliko odaberete da odbijete da odgovorite na postavljeno pitanje zbog toga što je neumesno, osećaćete se bolje, ali posao sigurno nećete dobiti.

Suprotno tome, ukoliko progutate svoj ponos i odgovorite na pitanje, posle toga ćete se sigurno osećati loše, ali ćete sasvim sigurno ostati u trci za radno mesto.

Dok je prema mišljenju stručnjaka najbolje rešenje ovog problema upravo zlatna sredina između prethodna dva odgovora - ne odgovarajte direktno na postavljena pitanja, nego na zabrinutost poslodavca koja se iza njih krije.

Pogledajte neke od primera

Pitanje: „Planirate li da sklopite brak u skorijoj budućnosti?“
Odgovor: „Moj privatni život neće biti smetnja poslovnom.“

Pitanje: „Kada planirate potomstvo?“/ „Imate li dece?“
Odgovor: „Planiram da gradim karijeru nezavisno od planova da podižem porodicu.“

Pitanje: „Kakvog ste zdravstvenog stanja?“
Odgovor: „Ne postoji zadatak u opisu oglašenog posla koji nisam u mogućnosti da obavim.“

Pitanje: „Kada planirate da se penzionišete?“
Odgovor: „Moja karijera i potreba da radim i zaradim su prioritet u mom životu i ne vidim da će se, što se toga tiče, išta promeniti u skorijoj budućnosti.“

Ukoliko ne možete sa sigurnošću da procenite zbog čega vam poslodavac postavlja neko pitanje, nemojte se ustručavati da ga zamolite da vam objasni razloge zbog kojih vas tako nešto pita, jer vrlo je važno da i sami razumete eventualni budući posao i proverite da li ste zaista u mogućnosti da odgovorite na sve njegove izazove, prenosi Bizlife.

Stanove u Srbiji niko ne kupuje

Stanove u Srbiji niko ne kupuje


Ponuda stanova i kuća je velika, a cene nekretnina pale su i do 30 odsto. I pored toga, mnogi odustaju od kupovine na kredit.

Gradnju ne može ništa da ugrozi, jer je u Srbiji i nema, tvrde investitori. Podsećaju da su sve građevinske firme opterećene kreditima.

Računa se da je građanima Srbiji godišnje potrebno oko 25.000 stanova, a trenutno više od 300.000 domaćinstava nema rešeno stambeno pitanje, pokazuju podaci Zavoda za statistiku, prenosi RTS.

U Hrvatskoj, na primer, nemaju klasičnu subvenciju stambenih kredita već namensku štednju za kupovinu stana. Ipak ukoliko se odluče da namenski štede za stan, država im na kamatu godišnje uplaćuje 90 evra, i stimuliše ih da štede u tu svrhu. Tako se smanjuje trošak, budući da se deo novca ne finansira kreditom, već uštedom i da se na taj iznos ne plaća bankarska kamata.

Iako bankari tvrde da su kamate za stambene kredite od pet odsto trenutno najpovoljnije, malobrojni su oni koji mogu da priušte kupovinu stana na kredit.

Bankari priznaju da su im korisnici stambenih kredita najredovnije platiše, i da čine oko 60 procenata kreditne zaduženosti.

Sajam zapošljavanja danas i sutra u Belekspo centru

Sajam zapošljavanja danas i sutra u Belekspo centru


Svečano otvaranje zakazano je za 11 sati, a sajam će danas biti otvoren do 19 sati, a u četvrtak od 10 do 18 sati.

Poslodavci u okviru ovog sajma zapošljavanja najviše traže operatere za rad u kol centrima sa odličnim znanjem nekog od stranih jezika (nemački, francuski, italijanski, španski, holandski, engleski i drugi), prodavce u maloprodajnim objektima i programere.

Kompanije poput „Apatinske pivare” i Imperial Tobacco spremne su kroz razne programe da ulažu u razvoj mladih kadrova.

Sajam će tokom dva dana imati otvorena radna mesta za kompanije koje posluju širom Srbije: Delhaize Serbia, Naftna industrija Srbije, Imperial Tobacco SCG, Zepter international, „Apatinska pivara”, Fiat automobili Srbija, PwC Serbia, EY Serbia, VIP mobile, S&SAX, Tigar Tyers, ĐAK, Trizma, SITEL i TELEDIREKT.

Ovo su najveći brendovi na svetu

Ovo su najveći brendovi na svetu


Kompanija “Koka kola” i ove godine zauzima vrh liste najjačih brendova na svetu, prema prestižnom istraživanju “Korbrenda”.

Iza čuvenog pića nalazi se najveći američki proizvođač čokoladica “Herši”, dok treće mesto zauzima nemački farmaceutski gigant “Bajer”.

Iako “Bajer” nije toliko vidljivo ime u SAD, na listi “Korbrenda” visok rejting je kompanija zaslužila zbog izuzetno pozitivnog mišljenja više od 10.000 rukovodilaca iz 20 odsto vodećih američkih kompanija, piše “B92″.

- Pozicije na listi se dobijaju nakon godišnjih anketa u kojima učestvuju oni koji donose odluke u poslovnom svetu. To su ljudi pozicionirani na visokim pozicijama u velikim kompanijama i njihovi stavovi predstavljaju stav investitora, potencijalnih poslovnih partnera i klijenata iz 54 ključne privredne grane – navodi “Korbrend”.

Kako se dodaje, među deset najvećih brendova nalaze se imena koja bukvalno svako može da prepozna.

Od četvrte do desete pozicije nalaze se: “Džonson i Džonson”, “Harli Dejvidson”, “Volt Dizni”, “PepsiKo”, “Ameriken ekspres”, “Kelog” i “Epl”.

Kako navodi “Korbrend”, sa liste top 100 ispali su “Kseroks”, “Blokbaster”, “Meril Linč” i “Saab”.

Kongres usvojio zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini

Kongres usvojio zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini


Američki Kongres usvojio je zakon o milijardu dolara pomoći Ukrajini, koji obuhvata i sankcije protiv Rusije zbog aneksije Krima.

Predstavnički dom američkog Kongresa je zakon, koji je Senat odobrio prošle nedelje, usvojio sa 378 glasova "za" i 38 "protiv".

Zakon će sada biti prosleđen američkom predsedniku Baraku Obami na potpis, prenele su agencije.

"Američki Kongres i Senat zajednički podržavaju ukrajinski narod", izjavio je posle glasanja predsedavajući Predstavničkog doma, republikanac Džon Bener.

Obama je pozdravio usvajanje zakona koji će omogućiti Ukrajini da preduzme "korake neophodne za obnovu ekonomske stabilnosti i napredak", rekao je portparol Bele kuće Džej Karni.

Direktorka Dženeral motorsa saslušana u Kongresu

Direktorka Dženeral motorsa saslušana u Kongresu


Direktorka Dženeral motorsa (General Motors - GM) Meri Bara obećala je pred Kongresom SAD da će taj proizvodjač automobila više voditi računa o kupcima i bezbednosti kako bi se izbegle nesreće zbog neispravnih vozila.

Bara je frustrirala poslanike time što nije odgovarala na pitanja o tome, uz objašnjnje da čeka rezultat interne istrage u GM-u, da ne zna zašto je GM čekao više od 10 godina da odluči da povuče vozila za koja je znao da imaju problema s kontakt-bravom, da ne zna ko je odgovoran da se odloži povlačenje vozila...

Saslušanju su prisustvovale porodice 12 žrtava sudara zbog neispravnih automobila Dženeral Motorsa. Meri Bara je obećala da će razmotriri i odštetu za te porodice.

Od februara, GM je povukao 6,1 miliona svojih vozila zbog raznih neispravnosti, prvenstveno kontakt-brave koja se isključuje od vibracija tokom vožnje, i vazdušnih jastuka koji se ne aktiviraju u slučaju sudara.

Na razne subvencije potrošeno čak tri milijarde evra

Na razne subvencije potrošeno čak tri milijarde evra


Najviše para kroz podsticaje, podelila je Kancelarija za evropske integracije, čak 275,62 milijarde dinara. A reč je o 347 pojedinačnih podsticaja.

Više od 360 milijardi dinara, odnosno oko 3,1 milijardu evra, isplaćeno je u Srbiji tokom protekle godine na ime raznih podsticaja regionalnog razvoja, što je za 102 milijarde dinara više u odnosu na 2012.

Podaci Agencije za privredne registre pokazuju da među korisnicima ovog novca ima preduzeća, preduzetnika, poljoprivrednih gazdinstava, raznih agencija, a među podsticajima ima raznih subvencija, povratnih i bespovratnih, zajmova, regresa i međunarodne pomoći.

Najviše, čak 105,29 milijardi dinara, koristila je državna uprava. Još 104,37 milijardi bilo je namenjeno velikim kompanijama, dok su mala i srednja preduzeća utrošila 53 milijarde.

Podsticaji opštinama iznosili su 23 milijarde, a poljoprivredna gazdinstva dobila su 16 milijardi dinara.

Većina toga moraće da se vrati, jer nisu svi podsticaji bespovratni. Podaci Registra mera i podsticaja regionalnog razvoja pokazuju da je čak 264 milijarde dinara plasirano kroz kredite.

Među bespovratnim sredstvima, koja iznose ukupno 77,3 milijarde, nalazi se i međunarodna razvojna pomoć i bespovratne subvencije.

Najviše para kroz podsticaje, podelila je Kancelarija za evropske integracije, čak 275,62 milijarde dinara. A reč je o 347 pojedinačnih podsticaja.

Preko Ministarstva finansija išlo je 16,6 milijardi dinara za 2.225 podsticaja, u koje su uključeni i oni za poljoprivredna gazdinstva, pošto se njima novac u celosti isplaćivao iz Trezora.

Fond za razvoj realizovao je 994 podsticaja, a mahom je reč o kreditima pod povoljnim kamatnim stopama, u vrednosti od 14,9 milijardi dinara. Agencija za strana ulaganja i podsticaj izvoza SIEPA je zabeležila 281 podsticaj „težak“ 4,8 milijardi dinara.

Ubedljivo najviše subvencija “plasirala“ je Nacionalna služba za zapošljavanje. Kroz 13.761 podsticaj podelila je 16,6 milijardi dinara. Najteže je “kesu odrešila” Kancelarija za održivi razvoj koja je odobrila svega 15 podsticaja od ukupno 5,5 miliona dinara.

(Telegraf.rs)

Račune ne plaćaju ni koji imaju

Račune ne plaćaju ni koji imaju


Danas je teže naplatiti robu ili uslugu, nego je isporučiti, kaže Madžar.

"Sama vlada, koja treba da je garant ispunjenja ugovornih odnosa, sama ih urušava, država nam je najveći dužnik, pa nije čudo da nam je cela privreda ogrezla u neplaćanju i dugovima. Danas ne plaćaju račune ni oni koji nemaju, ali ni oni koji imaju novca, jer je platiti ili ne platiti za ono što si dužan postala stvar nezakonitog imperativa i poslovne politike, čime se dosta manipuliše", objašnjava Madžar.

Predložen Zakon o radu je tako nakaradan i naopak da ga treba menjati, kaže Ljubomir Madžar. Taj zakon pogađa one kojima je kod nas najteže, a to su oni koji nemaju nikakvog radnog mesta. Dakle, kreatorima ekonomske politike preporučio bih da krenu sa tim i da to bude među prvim aktivnostima vlade.

Nova vlada mora konačno hitno da sredi budžet. Taj naš deficit, koji je planiran na nivou od 7,1 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao bi čak i da bude veći, iako zakon propisuje maksimum od 4,5 odsto. To je još jedan skandal, država na tako drastičan način krši zakon koji je sama donela. Javni dug i državni deficit su u sledećoj liniji prioriteta, pa slede subvencije i njihovo preispitivanje.

Kada bih ja savetovao državu, dodaje naš sagovornik, prvo bih rekao da ukinu neke stvari, pre svega subvencije, a nije ih trebalo ni uvoditi.

"Subvencije koje je davala naša država su nepotrebne, krajnje štetne i veoma diskriminatorne. Pojedinim investitorima plaćano je po 10.000 evra za otavranje jednog radnog mesta, a drugi ne dobijaju ništa, nego još izdvajaju sredstva za subvencionisanje konkurenata", ocenjuje Madžar.

Bolna tačka domaće ekonomije su i javna preduzeća, odnosno 153 firme u restrukturiranju, gde se na vrlo skup način održavaju radna mesta, uključujući i Železaru u Smederevu.

Ovde je bilo mnogo jeftinije da se odobre pare iz budžeta, nego da se upali „visoka peć“, jer da je to bilo profitabilno, odavno bi to uradio „Ju-Es stil“, ne bi prepustio nekome drugom. Pred vladom je konačno i završavanje privatizacije, naročito kod firmi koje nemaju nikakvu budućnost.

S&P 500 dosegnuo novu rekordnu razinu

S&P 500 dosegnuo novu rekordnu razinu


U utorak su na Wall Streetu cijene dionica porasle treći dan zaredom, pri čemu je S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, što se zahvaljuje solidnim podacima iz američkog gospodarstva.

Dow Jones ojačao je 0,46 posto, na 16.532 boda, dok je S&P 500 porastao 0,70 posto, na 1.885 bodova, a Nasdaq indeks 1,64 posto, na 4.268 bodova.

Nova rekordna razina S&P 500 indeksa zahvaljuje se rastu cijena dionica u svim sektorima, a ponajviše onima koji su osjetljiviji na rast gospodarstva. Poticajno su na ulagače utjecali solidni makroekonomski podaci.

Institut za menadžere nabave izvijestio je jučer da je njegov ISM indeks aktivnosti u industrijskom sektoru u ožujku porastao s 53,2 na 53,7 bodova, što je, premda manje od očekivanja, drugi mjesec zaredom kako aktivnosti jačaju.

Ulagače je ohrabrilo i to što naznake jačanja gospodarstva potvrđuju tezu da su prijašnji slabi makroekonomski podaci bili posljedica loših vremenskih prilika, a ne poremećaja u temeljima gospodarstva.

Nakon što su prošloga tjedna bili pod pritiskom, jučer su se oporavili i biotehnološki te tehnološki sektor, što pokazuje da se ulagačima vratila sklonost prema rizičnijim investicijama.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,82 posto, na 6.652 boda, dok je frankfurtski DAX porastao 0,50 posto, na 9.603 boda, a pariški CAC 0,80 posto, na 4.426 bodova.

Od 2.000 proizvođača alkoholnog pića, samo 300 radi legalno

Od 2.000 proizvođača alkoholnog pića, samo 300 radi legalno


OD 2.000 registrovanih proizvođača alkoholnih pića u Srbiji, u poslednje četiri godine ostalo je samo njih 300. Preostalih 1.700 nije se povuklo iz posla, već rade na crno!

Do ovog zaključka došli su legalni proizvođači pića, jer se u Srbiji, zvanično, proizvede 12 miliona litara alkoholnog pića, a popije, čak, 60 miliona litara!

- Prošla godina je bila izuzetno rodna i jesenas u čitavoj Srbiji nigde nije mogao da se kupi destilacioni aparat - kaže Ivan Urošević, predsednik Udruženja proizvođača rakije „Srpska rakija“. - Ove godine očekujemo navalu alkohola koji je proizveden na crno. Uvereni smo da je loš zakon razlog za ovako lošu situaciju.

U proseku, mesečno pet-šest proizvođača alkoholnog pića podnese zahtev da se izbriše iz registra. Oni ne prestaju sa poslom, već zadržavaju zalihe i akcizne markice, a oslobađaju se prisustva inspekcije. Inspektori, naime, imaju prava da proveravaju isključivo registrovane proizvođače, ali ne i one koji proizvode alkoholno piće za svoje potrebe.

Na taj način država godišnje gubi 150 miliona evra samo na ime PDV i akciza, ne računajući ostale dažbine, doprinose i radna mesta.

ANALIZE PARA VREDNE

LEGALNI proizvođači moraju da redovno daju po 35.000 dinara za laboratorijske analize. Proizvođači često sumnjaju da li laboratorije dobro rade svoj posao, jer su inspektori odlično upućeni „da li kod laboratorija kasne sa plaćanjem“. Takođe, bez obzira na to kakav je rezultat, ukoliko je uredno plati, proizvođač može da nastavi da radi, a inspektori nikada ne pokreću postupak! Proizvođači veruju da je razlog ovakvog javašluka činjenica da ne postoji nacionalna referentna laboratorija i da njeno otvaranje koči laboratorijsko-inspektorski lobi.

- Proveravaju isključivo registrovane proizvođače, a mi nismo problem, jer proizvodimo alkoholno piće pod našim imenom - objašnjava Urošević. - Milioni se okreću u ilegalnom biznisu sa alkoholom, a afere sa trovanjem se dešavaju isključivo sa onima koji rade na crno.

Alkoholna pića koja se proizvode ilegalno na tržište stižu preko ugostiteljstva, jer 80 odsto tržišta su kafane, a samo 20 odsto maloprodaja. Dobro posećene kafane mesečno prodaju od 70 do 100 litara rakije. Nažalost, trend su voćne rakije i slatka pića, pa potrošači ni u teoriji ne mogu da otkriju šta piju!

- Kada se u rafinisani alkohol ili destilat jabuke doda aroma, potpuno se zamaskira ukus - kaže Ivan Smajilović, sprecijalizovani stručnjak sa licencom Ministarstva poljoprivrede. - Potrošači su se navikli na loš ukus i ne razmišljaju da piće ne može da miriše više od voća. Na alkoholu se okreću milioni, a mnogi žele da ih zarade.

OČISTILI TRŽIŠTE

LEGALNI proizvođači su najveći udarac primili 2010. godine kada je unutrašnjom kontrolom u jednoj laboratoriji otkriveno da svi veliki proizvođači imaju „botanički etanol od šećerne repe“. Kada je 800.000 litara destilata povučeno sa tržišta, najveći srpski proizvođači pića su bankrotirali i tržište je bukvalno - počišćeno. Usledio je niz smrtnih slučajeva od trovanja alkoholom (npr. „afera Skeid“ iz Kikinde).

Nove zone pune gradsku kasu

Nove zone pune gradsku kasu


Rok za prijavu poreza na imovinu pravnih lica istekao je prekjuče, ali veliki broj firmi ovu obavezu nije ispunio. Prošlogodišnjim izmenama zakona određeno je da preduzeća od ove godine podnose poresku prijavu na iznos koji sama utvrde da je potrebno da plate, što se, bar za sada, nije pokazalo kao dobar potez. Istovremeno, izmenama zakona je ukinuta naknada za gradsko građevinsko zemljište, pa su lokalne samouprave odlučile da ovaj prihod nadomeste podizanjem poreza na imovinu. Zbog toga će mnogim firmama i građanima ove godine porez biti daleko veći.

U Beogradu će, recimo, ukupno naplaćeni porez biti za čak 40 procenata veći nego lane, bar po očekivanjima nadležnih, a stanarima centralnih gradskih zona, gde je porez najviši, zaduženje će biti i do 80 odsto veće nego do sada. Možda je zato, po podacima gradskih vlasti, do prošle subote tek 2.800 preduzeća podnelo poreske prijave, a Grad je očekivao da to učini još oko 3.500, ali se nada da će u narednim danima bar još 1.500 do 2.000 prijava stići poštom.

Kako bi prihode od poreza na imovinu učinile što izdašnijim, mnoge lokalne samouprave su osim povećanja poreske stope na maksimalnih 0,4 odsto, pribegle i uvođenju novih gradskih zona. Naime, poreska osnovica zavisi od zone u kojoj se nekretnina nalazi, pa su tako povećanjem broja zona, stanovi koji su bili u prvoj zoni sada potpali pod „ekstra“ zonu, u kojoj je i poreska osnovica - „ekstra“.

Iako je logična pretpostavka da će poreska stopa najviše skočiti u prestonici, podaci govore da je do najvećeg povećanja došlo u Kragujevcu - od 0, 2 na 0,4 odsto, što je stoprocentni rast. Kako za Danas potvrđuju u gradskoj upravi Kragujevca, do povećanja je došlo zbog ukidanja naknade za gradsko građevinsko zemljište, ali, kako kažu, neće svima porez biti viši. Onima sa stanovima u centru hoće, ali će zato onima sa kućama van centra porez sada biti manji.

U Kragujevcu je poslednjeg dana, inače, bila velika gužva jer su mnoge firme pohrlile da ispune zakonsku obavezu prijave poreza, zbog čega je Grad bio primoran da produži radno vreme do 19.30.

U Nišu je takođe vladalo veliko interesovanje pravnih lica za uplatu poreza. Grad Niš je, inače, 30. novembra prošle godine podigao poresku osnovicu za 30 odsto „zbog samog načina utvrđivanja poreske obaveze, u kojoj više ne postoji korektivni element kvaliteta“, a na cenu se odrazila i „podela“ grada na osam zona, za razliku od prethodnog perioda, kada su bile četiri.

U Nišu kažu da su prihodi od poreza na imovinu 2013. godine iznosili oko 500 miliona dinara, a od naknade za građevinsko zemljište oko 450 miliona dinara. „Integrisanje“ naknade za korišćenje građevinskog zemljišta u porez na imovinu predviđeno je Zakonom o planiranju i izgradnji.

Na drugom kraju države, u Zrenjaninu, kažu da su njihovi građani revnosne platiše, pa je stopa naplate poreza 80 odsto. Krajem protekle godine utvrđeno je pet komunalnih zona u gradu. Teritoriju čine Zrenjanin i 22 naselja, sam Zrenjanin podeljen je u tri zone, dok su u četvrtoj i petoj zoni sva naseljena mesta zrenjaninske opštine. Zrenjanin nije iskoristio mogućnost maksimalne stope, već je porez uskladio sa gradovima slične veličine. Stopa amortizacije iznosi 0,8 odsto na godišnjem nivou, dok je procenat oporezivanja 0,3 odsto za fizička lica i na zemlju, odnosno 0,4 odsto za pravna lica.

U Užicu su do sredine poslednjeg dana roka za prijavu poreza tu obavezu ispunila 223 preduzeća. To je nešto više od polovine prošlogodišnjih prijava, kada su tu zakonsku obavezu ispunile 402 firme. Ipak, u lokalnoj poreskoj administraciji očekuju još prijava. Stopa tog poreza u Užicu je maksimalnih 0,4 odsto, a u Gradskoj upravi ističu da će, zbog amortizacije, iznos tog poreza ove godine biti nešto manji nego prethodne godine. Inače, u gradskom budžetu za ovu godinu, koji je planiran u iznosu oko 2,6 milijardi dinara, od poreza na imovinu i pravnih i fizičkih lica planiran je prihod od oko 200 miliona dinara.

U Novom Pazaru je poslednjeg dana moralo da bude produženo radno vreme kako bi se primile sve prijave.

- Postalo je uobičajeno da se zakonske obaveze izvršavaju u poslednji čas. Zato i ove godine imamo velike gužve. Interesovanje je veliko i nije se promenilo u odnosu na prošlu godinu - kaže Rizo Mašović, direktor novopazarske Uprave za naplatu javnih prihoda. U odnosu na prošlu godinu porez na imovinu pravnih lica u Novom Pazaru je povećan za tridesetak procenata.

Zona umesto kvaliteta

- Po starom Zakonu poreska osnovica se utvrđivala primenom osnovnih i korektivnih elemenata. Osnovni elementi su površina i prosečna cena kvadratnog metra nepokretnosti na nivou jedinice lokalne samouprave, a korektivni elementi su bili koeficijent kvaliteta, koeficijent zone i amortizacija. Po Zakonu koji se primenjuje od 1. januara ove godine poreska osnovica se utvrđuje na osnovu površine i prosečne tržišne cene ostvarene u prometu nepokretnosti u periodu od januara do septembra 2013. godine u zoni u kojoj se nepokretnost nalazi. To znači da vise nisu od značaja elementi kvaliteta, već veliki značaj ima zona u kojoj se nepokretnost nalazi - rečeno nam je u Upravi za naplatu javnih prihoda Niša.

Tehnologije

Zanimljivo je da u Novom Pazaru firme uopšte ne koriste mogućnosti koje im u prijavi poreza omogućavaju moderne tehnologije.

- Pre tri godine smo uveli program elektronskog prijavljivanja poreza, ali do danas tu mogućnost nije iskoristio niko u ovom gradu - ističe Rizo Mašović.

Od aprila novi, jasniji računi za struju

Od aprila novi, jasniji računi za struju


Građanima Srbije će od aprila na kućnu adresu stizati novi računi za struju na kojima će sve stavke biti detaljno objašnjene.

Kako navodi RTS, račun će imati dve strane: na prvoj će biti iskazane martovska potrošnja struje s grafičkim mesečnim dijagramom potrošnje u proteklih godinu dana, i TV pretplata.

Na drugoj strani su detaljna objašnjenja svih stavki koje ulaze u račun.

Nadležni obećavaju da će građani konačno imati znatno jasniji i pregledniji uvid u potrošnju struje.

Ministarka energetike, razvoja i zaštite životne sredine Zorana Mihajlović predstavila je u januaru nove račune za struju.

Kako je tada rekla, građani su do sada imali dosta zamerki, jer je račun bio nejasan, a sada su objašnjene sve stavke koje su predstavljale problem, koji deo su fiksni troškovi, a šta je potrošnja.

Novi račun rađen je po uzoru na račune zemalja i Evropske unije i suseda, ali i Australije.

Prodati zapisi vredni oko 5,67 milijardi dinara

Prodati zapisi vredni oko 5,67 milijardi dinara


Uprava za javni dug je saopštila da je na jučerašnjoj aukciji prodala 567.476 komada državnih zapisa, ukupne nominalne vrednosti 5,67 milijardi dinara.

Prema podacima Uprave, na aukciji je prodato 56,75 odsto ukupnog obima emisije ovih pedesettronedeljnih hartija od vrednosti.

Državni zapisi su, kako se navodi, prodati po stopi prinosa od 8,98 odsto na godišnjem nivou, a na naplatu dospevaju 9. aprila 2015. godine.

Na aukciji je ponuđena emisija u iznosu od 10 milijardi dinara. Ukupan obim tražnje iznosio je 7,97 milijardi, odnosno 79,75 odsto obima emisije, saopštila je Uprava za javni dug.

Evro 115,49 dinara

Evro 115,49 dinara


Dinar u sredu ima približno istu vrednost prema evru kao u utorak, tako da srednji kurs iznosi 115,4865 dinara za evro.

Po zvaničnom srednjem kursu NBS, evro košta jednu paru više nego u utorak kada je kurs iznosio 115,4762 dinara za jedan evro.

Dinar je za 0,7 odsto slabiji nego na početku ove godine, za 3,5 odsto slabiji nego pre godinu dana, ali za 0,4 odsto jači nego pre mesec dana.

Dinar je ove godine bio najjači 1. januara, kada je jedan evro koštao 114,6421 dinara, a najslabiji 7. februara, kada je jedan evro bio 116,1253 dinara.

Centralna banka je ove godine na Medjubankarskom deviznom tržištu prodala ukupno 820 miliona evra i kupila 30 miliona evra da bi ublažila kolebanje kursa.

четвртак, 20. март 2014.

Danas plata u kešu, sutra bez penzije

Danas plata u kešu, sutra bez penzije


Uplaćivanje samo minimalca na račun, a ostatka u gotovini i dalje je veoma veliki problem u Srbiji, upozoravaju sindikati

Kada se dvadesetšestogodišnja E. M. javila na oglas za posao u prodavnici cipela u Kruševcu, bez razmišljanja je pristala na „nepristojnu” ponudu poslodavca – plata će biti oko 20.000 dinara. Pola u kešu, a ostatak na račun.

– U tom trenutku sam pomislila da je bolje i to nego da ne radim. I zato sam pristala – poverava nam se ona. Ne pada joj na pamet da prijavi gazdu, jer se boji da će u tom slučaju ostati bez posla.

– Javna je tajna da mnogi ovako rade već godinama – kaže nam.

O tome koliko ljudi u Srbiji deli njenu sudbinu nema zvaničnih podataka. Procene poslodavaca su da je sigurno reč o desetinama hiljada zaposlenih. Sindikati strahuju da ih ima i stotinak hiljada. A osim toga što se deo njihove zarade ne knjiži i porez se ne uplaćuje u državnu kasu, problem je utoliko veći što mnogi tako rade već godinama, pa čak i deceniju. Za njih ostaje pitanje kolika će im jednog dana biti penzija? Do tada, malo koja banka će im dati kredit ili kreditnu karticu.

Ko je odgovoran za takvu situaciju? Sindikati upiru prstom u poslodavce, jer na ovaj način „zakidaju” zaposlene i uskraćuju im mnoga prava i pogodnosti koje nosi stalni radni odnos. Ipak, ne može se pobeći i od odgovornosti države koja neredovno kontroliše rad na crno. Poslodavci, sa druge strane, uzrok vide u visokim nametima na rad. Kako tvrde, na 100 dinara plate radniku, državi uplaćuju oko 63 dinara.

Država i Inspektorat za rad nemaju konkretne podatke i informacije o ovoj pojavi, ali Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, kaže za „Politiku” da je problem isplate dela zarade na ruke ogroman.

– Sa time se susrećemo svakodnevno i problem je što radnici koji to trpe ne žele da mi bilo šta pokrenemo, jer se boje. Prema našim podacima oko 400.000 ljudi u Srbiji je prijavljeno na minimalac i jedan deo njih je među onima koji deo zarade dobijaju na ruke – kaže ona.

Prema njenim rečima, za ovakvu situaciju delom je kriva država koja to toleriše i ne primenjuje zakone.

– Ali, ja ipak vidim i veliku odgovornost poslodavaca. Ponuda poslova je mala, privatnici imaju mogućnost ucene i mnogi od njih to koriste – zaključuje Ranka Savić.

U Privrednoj komori malih i srednjih preduzeća kažu da postoje dve vrste privatnika koji na ovaj način isplaćuju radnike.

– Imate one koji su prinuđeni da prijave radnike na minimalac u situaciji kada je kupovna moć mala, a dažbine velike. Sa druge strane, naravno da postoje i oni koji to rade iz želje za što većom zaradom. Ali, mislim da je više onih koji su na to primorani, jer je rad u Srbiji zaista skup – kaže Milan Knežević, predsednik ove komore.

Na našu opasku da je ipak reč o kršenju propisa i izbegavanju zakonskih obaveza koje poslodavac ima, Knežević odgovara:

– To jeste nezakonit rad i ja zagovaram tezu da porez državi mora da se plati. Ali znate li da je 62.000 firmi u Srbiji u blokadi. Pa nisu svi ti ljudi kriminalci, već mnogi ne uspevaju da izmire sve obaveze koje im država nameće – kaže on.

Shodno tome, rešenje vidi u smanjenju poreza i doprinosa, što je bila i ideja koju nije uspeo da progura Saša Radulović, bivši ministar privrede.

– Tek nakon toga bi trebalo da uslede rigorozne kontrole. Ali, u celoj ovoj priči delom krivim i zaposlene koji svesno pristaju na to da će im osnovica za penziju jednog dana biti minimalna – zaključuje Knežević.

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da će sve ostati isto dok se ne smanje opterećenja na rad i ne sprovede sveobuhvatna kontrola sive ekonomije.

– Toga najviše ima u trgovini i u sektoru usluga uopšte, ali i u građevini. I češće se dešava u malim preduzećima koja imaju do desetak zaposlenih, jer je velikim firmama teže da to proguraju u knjigama – objašnjava Rajić.

Na naše pitanje da li i preduzetnici koji su članovi Unije poslodavaca možda rade isto, Rajić odgovara da je to veoma teško utvrditi.

– Ako neko to i radi, onda on o tome ne priča. Ali, verovatno se dešava – kaže Rajić.

On poziciju poslodavca brani i time da je trenutno u blokadi ili stečaju četiri odsto malih firmi koje su članovi Unije poslodavaca.

– Do sada smo mislili da je 2009. godina bila najgora, kada je dva odsto istih preduzeća bilo u blokadi. Likvidnost je veliki problem, pa i to primorava poslodavce da deo zarade isplaćuju na ruke kako bi izbegli poreze – objašnjava Rajić.

Banke ne iznose zaradu iz Srbije

Banke ne iznose zaradu iz Srbije


Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić rekao je u četvrtak da su neosnovane tvrdnje da banke iznose profit Srbije i da pljačkaju gradjane.

"Svih 29 banaka u Srbiji završilo je 2013. uz dobit od 14 milijardi dinara, odnosno oko 120 miliona evra, pre plaćanja poreza. To je prinos na kapital od oko dva procenta, tako da sami možete da zaključte da li se tu može govoriti o iznošenju profita", rekao je Dugalić na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, svih 29 poslovnih banka zajedno je u 2013. imalo manju dobit od pojedinacne dobiti Naftne idustrije Srbije, Telekoma ili Elektroprivrede Srbije.

"Godinama imamo sličnu sutuaciju, samo što se godinama prozivaju banke zbog enornih profita i niko ne spominje te kompanije. Svi kažu da je izvanredno kada kompanija ostvari 16 milijardi dinara, što je za pohvalu, ali kad 29 banaka ostvari dobit, iako manju od te, svi govore o tome kako banke pljačkaju narod", rekao je on.

Počinje sezona nautičkiog turizma u Beogradu

Počinje sezona nautičkiog turizma u Beogradu


Uplovljavanjem putničkog broda "Viking Aegir" u Medjunarodno putničko pristanište na Savi pod Kalemegdanom, u četvrtak u podne zvanično počinje ovogodišnja sezona nautičkiog turizma, saopštila je Turistička organizacija Beograda (TOB).

Oko 180 turista iz SAD, Velike Britanije i Kanade u okviru sedmodnevne ture "Vrata Istočne Evrope" koju organizuje evropski turoperator "Viking river kruzis" (Viking River Cruises), već u četvrtak će razgledati glavni grad Srbije.

To desetodnevno krstarenje Dunavom kroz četiri zemlje, košta 2.235 dolara (1.617 evra) po osobi, a u kabini s balkonom je za trećinu skuplje.

TOB očekuje da će tokom ovogodišnje sezone Beograd posetiti 580 brodova sa više od 70.000 turista. Prošlogodišnja sezona nautičkog turizma bila je najunosnija do sada sa 510 brodova i 64.000 stranih turista što je bilo 15 odsto više nego 2012. godine.

Većina porodičnih firmi posluje manje od 20 godina

Većina porodičnih firmi posluje manje od 20 godina


U Srbiji oko 60 odsto porodičnih firmi posluje manje od 20 godina i mlađe generacije retko se odlučuju da nastave posao svojih roditelja, pokazuje istraživanje koje su sproveli VIP mobile, PR agencija "Chapter4" i Centar za edukaciju Pro educa, uz podršku Privredne komore Srbije (PKS).

Generalni direktor "Chaper4" Tamara Bekčić rekla je, na današnjoj prezentaciji rezultata istraživanja u Pres centru UNS-a, da ostale firme traju od 20 do 49 godina. Trenutni vlasnici su osnovali 84,5 odsto ukupnog broja firmi, dok je samo 11,9 odsto nasleđeno, a 3,6 odsto je kupljeno.

Ona je istakla da podaci ukazuju da u 67,9 odsto firmi rukovodi prvi vlasnik, dok u 29,2 odsto firmi upravlja druga generacija, a samo u 2,4 odsto preduzeća rukovodi treća generacija, što ukazuje da mali broj njih prelazi na podmladak i postavlja se pitanje njihove budućnosti.

Bekčićeva je istakla da porodične firme u svetu čine 70 odsto svih preduzeća i zapošljavaju 80 odsto radne snage, dok je taj procenat u Srbiji i okolnim zemljama mnogo manji.

Pri donošenju odluka, vlasnici porodičnih firmi najviše poverenja imaju u članove svoje porodice sa kojima se konsultuju u 44,6 odsto slučajeva, dok 23,2 odsto samostalno odlučuje, a 32,1 odsto se savetuje sa drugim stručnjacima.

Vlasnici samo u 25 odsto slučajeva zapošljavaju menadžere sa strane, dok su radnici gotovo isključivo članovi familije. Posledice ekonomske krize osetilo je 81 odsto firmi, kod 39 odsto su zbog toga smanjeni prihodi, ali je isti procenat kompanija uspeo i da poveća prihode.

Kao najveće poslovne izazove, vlasnici su naveli pronalaženje kvalitetnih radnika, visoke obaveze prema državi, administrativne i teškoće pri dobijanju kredita, jaku konkurenciju...

Samo jedna četvrtina tih firmi je izvozno orijentisana, a svoje strateške planove u poslednjih šest meseci revidiralo je 48,8 preduzeća, dok svako deseto preduzeće nema strateški poslovni plan. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 170 uspešnih firmi.

Direktor marketinga kompanije VIP mobile, Vojislav Lalić istakao je da porodične firme predstavljaju veliki potencijal za razvoj srpske ekonomije i najavio da će 9. aprila biti održan veliki VIP forum o porodičnim firmama.

Na tom skupu će predavači iz čitavog regiona držati radionice za predstavnike porodičnih firmi iz cele Srbije, kako bi se vlasnici lakše snašli pred poslovnim izazovima i lakše mogli da donose važne poslovne odluke vezane za razvoj njihovog biznisa.

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara


Bankarski sektor u Srbiji je prošle godine prema preliminarnim podacima knjizio dobit od 14 milijardi dinara, rekao je danas Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

Dugalić je upozorio da je kreditna aktivnost banaka i dalje u blagom padu, kao i da raste broj onih koji ne mogu na vreme da izmire svoje kreditne obaveze.

Kada je reč o nenaplativim kreditima na kraju februara kod pravnih lica ona su izniosila 29,1 odsto, preduzetnika 21,5 odsto, a kod građana 8,8 odsto.

OPREZNO SA HIPOTEKOM ŠTA SVE TREBA DA ZNATE

OPREZNO SA HIPOTEKOM: ŠTA SVE TREBA DA ZNATE


Banke sve češće nude kredite sa dugim rokovima otplate, većim iznosima kredita i maksimalnim sredstvima obezbeđenja. Naime ukoliko želimo da uzmemo više novca, da ga otplaćujemo čak 10 godina a da nas niko ne pita šta ćemo sa njim, banke kao sredstva obezbeđenja traže sredstva kojima se maksimalno smanjuje rizik kreditiranja - hipoteku.

Iako smo navikli da hipoteku vezujemo za stambene kredite, u poslednje vreme hipoteka je obezbeđenje koje se pojavljuje i u ostalim kategorijama kredita. Potpuno je logično dati hipoteku za stambeni kredit, jer sredstva obezbeđenja za kredit koji ćemo otplaćivati u proseku 20 godina moraju biti dovoljno kvalitetna da i posle 10 ili 15 godina otplate kredita, mogu servisirati naplatu ukoliko dođe do problema u otplati.

Ali, da li za gotovinski kredit od 1.000.000 dinara treba dati hipoteku banci?

Iako se to možda čini kao najlakše rešenje, jer nećemo tražiti žirante, nikoga nećemo opterećivati našim kreditnim zaduženjima, ne treba zaboraviti činjenicu da upravo davanje hipoteke za male iznose kredita može da nas košta mnogo više, upravo onoga što nam je primat u životu - krov nad glavom.

Šta je hipoteka?

Hipoteka je založno pravo na nepokretnosti, koje ovlašćuje poverioca da, ako dužnik ne isplati dug o dospelosti ili ako dođe do povrede druge obaveze koja aktivira hipoteku, zahteva naplatu potraživanja obezbeđenog hipotekom iz vrednosti nepokretnosti, pre običnih poverilaca i pre docnijih hipotekarnih poverilaca, bez obzira u čijoj svojini se nepokretnost nalazi.

Da pojasnimo, od uvođenja novog Zakona o hipoteci u decembru 2005. godine, kojim se uređuje hipoteka kao obezbeđenje potraživanja i osnivanje centralne evidencija hipoteka, samo uspostavljanje hipoteke je maksimalno pojednostavljeno, ali isto tako je maksimalno pojednostavljena i naplata putem aktivirane hipoteka.

Upis hipoteke

Hipoteka se prema važećem zakonu najćešće kada su u pitanju krediti, uspostavlja na osnovu založne izjave. Založna izjava je isprava sačinjena od strane vlasnika (u ovom slučaju pravnici banke u ime vlasnika sačinjavaju založnu izjavu), kojom se on jednostrano obavezuje, da ukoliko dug ne bude isplaćen o dospelosti, poverilac naplati svoje obezbeđeno potraživanje iz vrednosti te nepokretnosti, na način propisan zakonom.

Po formi i sadržini, založna izjava odgovora Ugovoru o hipoteci, koji se ređe koristi kada je u pitanju uspostavljanje hipoteke kao obezbeđenje po kreditu.

Overom Založne izjave u Sudu i izjave Saglasnosti supružnika (Izjava saglasnosti je obavezna ukoliko je vlasnik nepokretnosti u braku), vlasnik nepokretnosti sam može podneti zahtev za upis hipoteke.

Zahtev za upis hipoteke se podnosi Republičkom geodetskom zavodu (koji vodi centralnu evidenciju hipoteka), odnosno Zemljišnim knjigama ili nadležnom Sudu. Uz zahtev za upis hipoteke se podnosi overena Založna izjava, Ugovor o kreditu, izjava Saglasnosti supružnika, vlasnički list nepokretnosti, odnosno druga dokumentacija kojom se dokazuje vlasništvo nad nepokretnpsti (u slučaju ako nepokretnost npr. nije izgrađena ili uknjižena, potrebna je građevinska dozvola, Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti).

Ovim smo završili ono što je bio naš deo posla, i upisali hipoteku na nepokretnost. Rešenje o upisu hipoteke stiže naknadno (u zavisnosti od institucije i konkretnog slučaja obično nakon 5 do 30 dana od dana podnošenja zahteva) i to na adresu vlasnika i hipotekarnog poverioca.

I ovde vrlo često prestaje naše razmišljanje o tome a šta će biti sutra, jer uzeli smo novac koji nam je bio potreban, dali banci hipoteku, a sve posle toga lako ćemo.

Kriza, izbori, porezi, mikro i makroekonomska situacija, uticaj svetskih finansijskih (ne)prilika, sve to dovodi do nesigurnosti radnih mesta, kašnjenja plata, odnosno otkaza.

Čak i kad sačuvate radno mesto, dovoljno je da vam firma ne plati tri plate zaredom i u problemu ste. I to velikom! Jer nivo tolerancije za kašnjenja u otplati kod kredita koji su obezbeđeni hipotekom nije tako velika, pogotovo što je naplata putem hipoteke definisana zakonom. A to je ono što većina nas ne zna i ne razmišlja o tome.

Ma koliko god nam je besmisleno da bi neko aktivirao hipoteku za manji dug verujte da će banke to uraditi, jer ne žele da izgube svoju investiciju.

U SRBIJI SE OSIGURAVA SAMO ONO ŠTO JE OBAVEZNO

U SRBIJI SE OSIGURAVA SAMO ONO ŠTO JE OBAVEZNO


Svesni smo da je ekonomska situacija u Srbiji dovela i do toga da se uglavnom osigurava samo ono što je obavezno - kaže u razgovoru za portal Kamatica Bojana Svilar, izvršna direktorka AS neživotnog osiguranja, i dodaje da premija za osiguranje stana koja je približna izdatku za boks cigareta može pokriti štetu od nekoliko desetina hiljada eura.

Kakva su makroekonomska očekivanja za tekuću godinu kada je Srbija u pitanju? Očekujete li da izbori uspore ili zaustave realizaciju makroekonomskih planova?

Po predviđanjima se očekuje da će 2014. godina biti godina skromnog privrednog rasta od jedan odsto, a izbori će svakako usporiti realizaciju makroekonomskih planova.

Kako ocenjujete razvoj tržišta osiguranja u Srbiji i položaj tog sektora u odnosu na druge zemlje regiona i Evrope?

Premija osiguranja na tržištu Srbije već par godina stagnira na nivou od oko 500 miliona evra iako ima potencijala da bude dvostruko veća. Međutim, ekonomska situacija u Srbiji uslovljava i razvoj tržišta osiguranja u Srbiji.

Sa stanovišta razvoja osiguranja najvažniji su niska stopa inflacije, stabilan kurs dinara, razvoj privrednih aktivnosti, povećanje bruto društvenog proizvoda i povećanje standarda građana.

Prema pokazateljima razvijenosti (udeo ukupne premije u BDP) sektor osiguranja u Srbiji se nalazi znatno ispod proseka zemalja članica Evropske unije. Međutim. u poređenju sa zemljama regiona centralne i istočne Evrope, kao i sa drugim zemljama u razvoju, nalazi se na solidnoj poziciji.

Treba li i kako menjati postojeću zakonsku regulativu za sektor osiguranja kako bi čitav sektor imao više prostora za razvoj? Koliko bi poreske olakšice mogle da imaju pozitivan efekat na sektor osiguranja?

Svakako da treba, osiguravači očekuju razvoj zakonodavstva iz oblasti osiguranja u pravcu prilagođavanja EU - donošenje novog Zakona o osiguranju, Zakona o bezbednosti u saobraćaju, a određene poreske olakšice bi svakako stimulisale i građane i poslodavce na ulaganja u osiguranje.

Kako objašnjavate činjenicu da se u bankarskom sektoru u Srbiji dešavaju krupne promene – neke banke se povlače sa srpskog tržišta, druge dolaze, neke su banke propale – dok u sektoru osiguranja situacija deluje mnogo mirnija?

Kada poredite sektor bankarstva i osiguranja – nadzor nad oba sektora vrši Narodna banka Srbije; u periodu od 2001. i dalje za bankarski, odnosno 2003. i dalje za sektor osiguranja su se dešavale značajne promene – 2001. likvidacija četiri velike domaće banke, od 2003. preuzimanje domaćih banaka i brzi rast bankarstva, da bi od 2009. i dalje došlo do usporavanja u periodu krize.

U osiguranju 2004. donošenjem novog Zakona o osiguranju je započeta reforma sektora osiguranja u Srbiji, oduzete su dozvole za rad određenim društvima za osiguranje (u vreme donošenja zakona 2004. na tržištu Srbije je postojalo 38 društava za osiguranje), došlo je do osnivanja novih društava za osiguranje koja su u većinskom stranom vlasništvu, da bi se stanje stabilizovalo i sada u Srbiji posluje 28 društava za osiguranje, od kojih je 21 u većinskom stranom vlasništvu, a 7 u većinskom domaćem vlasništvu.

Sektor osiguranja je pod konstantnim monitoringom NBS, neposrednom i posrednom kontrolom poslovanja društava za osiguranje.

Možete li nam reći nešto više o planovima vaše osiguravajuće kuće za 2014? Na šta će biti usmeren fokus poslovanja i za koje proizvode očekujete da će biti najinteresantniji vašim klijentima?

AS Neživotno osiguranje ado i u 2014. unapređuje svoje poslovanje i konstantno podiže kvalitet usluga. Fokus je na intenziviranju prodaje postojećih grana osiguranja, imovine, nezgode, auto kasko osiguranja i asistentskim proizvodima, kao i dalji razvoj internet prodaje sa ponudom novih proizvoda. Jačanje poslovanja u osiguranju autoodgovornosti nije u prvom planu zbog nedovoljno razjašnjene regulative.

Pošto je Kamatica vodeći finansijski internet medij u Srbiji, možete li nam reći nešto više o planovima za online prisustvo vaše kompanije u 2014? Koliko je internet bitan za sektor osiguranja i vašu kompaniju?

AS Neživotno osiguranje ado Beograd je uz pomoć matičnog društva Adriatic Slovenica d.d. 2013. godine osnovalo AS Direct kao posebnu diviziju za prodaju on-line osiguranja sa ciljem da usluge osiguranja podigne na viši nivo kvaliteta.

AS Direct predstavlja potpuno nov i inovativan pristup u on-line prodaji osiguranja. Prilagođen je potrebama savremenog čoveka i odlikuju ga jednostavna upotreba, brzina i komfor u ugovaranju osiguranja.

Činjenično stanje je da je danas internet dostupan svima i da treba iskoristiti prednosti interneta kako u pružanju informacija u svrhu podizanja svesti stanovništva o značaju i prednostima osiguranja (što se uglavnom dešava kada dođe do štetnog događaja) tako i u svrhu poboljšanja poslovanja što AS Neživotno osiguranje ado već čini uspostavljanjem i razvijanjem AS Direct-a.

Na kraju, s obzirom da je sektor osiguranja još uvek nedovoljno razvijen u Srbiji, kako biste građanima Srbije objasnili da osiguranje ne treba da bude najmanje bitna stavka u kućnom budžetu?

Svesni smo da je ekonomska situacija u Srbiji dovela i do toga da se uglavnom osigurava samo ono što je obavezno, da su dobrovoljne vrste osiguranja jedna od stavki koje se građani prvo odreknu kada redukuju svoje izdatke, da imate i građane koji se uopšte ne osiguravaju (gde često nije u pitanju materijalni momenat).

Možda je najplastičniji primer za „bitnost osiguranja“ činjenica da godišnja premija za osiguranje stana koja je približna izdatku za jedan boks boljih cigareta može pokriti eventualnu štetu od nekoliko desetina hiljada eura.

Napred izneta konstatacija važi i za pravna lica uz komentar da je AS neživotno osiguranje u 2013. isplatilo klijentu kada mu je izgoreo poslovni objekat iznos od 500.000 eura na ime štete, gde je klijent imao zaključenu godišnju premiju u iznosu od 5.000 eura.

Novi Mini Cooper S već prodat

Novi Mini Cooper S već prodat


Na ovogodišnjem beogradskom sajmu automobila, koji se održava u periodu od 14. do 23. marta, "Delta Motors" već može da se pohvali prvim prodatim modelom Mini Cooper S.

Svi posetioci BG Car Showa mogu premijerno da vide ovaj dugo najavljivani model novog minija, koji poput svog prethodnika ostaje lider premijum segmenta malih vozila u svim oblastima vezanim za zabavu u vožnji, kvalitet i individualizaciju, piše Automagazin.rs.

Prvi prodati mini na tržištu Srbije je prisutan je sa potpuno novim četvorocilindričnim Cooper S agregatom i novom "Volcanic Orange" bojom. Između ostalog, opremljen je LED svjetlima sa proširenim sardžajem, kamerom za rikverc, "Chili" paketom opreme koji podrazumeva i "Mini driving modes" režime vožnje, automatskim klima uređajem sa dve zone i paketom unutrašnjeg LED osvetljenja, a pored toga sadrži i navigacioni sistem "Professional" i MINI Connected XL opciju.

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova


Japanska "Toyota" platiće 1,2 milijardi dolara u okviru dogovora o zatvaranju krivične istrage povodom prigovora potrošača na bezbjednost njenih automobila, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.

"Toyota" je priznala da je obmanula američke potrošače prikrivanjem informacija u svojim saopštenjima u vezi sa dva bezbednosna problema, koji su izazivali nekontrolisano ubrzavanje automobila.

Ovim dogovorom zatvorena je četvorogodišnja istraga koju su vodile američke vlasti.

Protiv "Toyote" je podignuto nekoliko stotina tužbi zbog problema sa ubrzavnjem automobila, posle pogibije jednog člana saobraćajne patrole na autoputu u Kaliforniji i tri člana njegove porodice.

Oni su nastradali u modelu kompanije "Lexus", koja posluje u sastavu "Toyote".

"Toyota" je zbog ovog tehničkog problema povukla sa tržišta nekoliko miliona vozila od 2009. godine.

Povratak Piraeus banke na tržišta

Povratak Piraeus banke na tržišta


Piraeus banka je saopštila da je 18. marta uspešno formirala cenu i plasirala na međunarodna tržišta dužničkog kapitala trogodišnju prioritetnu obveznicu.

Obveznica je u vrednosti od 500 miliona evra sa godišnjom fiksnom stopom od pet odsto.

Putem te emisije, Piraeus banka se vratila na međunarodna tržišta dužničkog kapitala posle skoro pet godina, i time je diversifikovala svoja sredstva finansiranja i opravdala izglede banke i grčke privrede, kao i poverenje u njih.

Interesovanje za obveznicu je bilo znatno veće od očekivanog, budući da je potražnja investitora premašila nivo od tri milijarde evra za samo nekoliko sati prijave.

U toj transakciji je učestvovalo više od 240 institucionalnih investitora iz 25 država, što je potvrda da je kreditni aranžman Piraeus banke privlačan međunarodnoj investicionoj zajednici, navodi se u saopštenju banke.

Tehnička roba na kredit bez kamate

Tehnička roba na kredit bez kamate


GRAĐANI mogu da kupuju televizore, kompjutere i belu tehniku na kredit do godinu dana bez kamate. Potrebno je samo učešće od 10 ili 20 odsto, zavisno od prodavnice u kojoj se kupuje roba. Kamatu od dva do 2,5 odsto mesečno na sebe su preuzele trgovine, tako da građani tehničku robu praktično dobijaju na rate bez ikakvih troškova, kao da ispisuju čekove.

Postupak je jednostavan. U prodavnici se odabere roba i dogovori rok otplate. Bankar dolazi u samu trgovinu, sprovede proceduru za odobravanje zajma i u roku od 24 sata odabrani predmet može da se nosi. Za robu u vrednosti do 60.000 dinara, neke banke od dokumenata zahtevaju samo ličnu kartu. Za veće iznose potrebne su potvrde o zaposlenju i visini primanja.

Tako, na primer, za televizor od 60.000 dinara, građanin uplaćuje deset odsto učešća, odnosno 6.000 dinara, a ostatak se otplaćuje u 12 jednakih rata, odnosno po 4.500 dinara svakog meseca. Za banku je važno da ima samo uredan dosije u Kreditnom birou, odnosno da nema kašnjenja u otplati drugih kredita. Građanin svakog meseca, određenog dana uplaćuje ratu, a kamatu trgovina koja ima ugovor sa bankom.

Inače, banke imaju svoje posebne, takozvane brze kredite na prodajnom mestu, sa rokom otplate od šest do 48 meseci. Ali u ovom slučaju kamatne stope su od 38 do 48 odsto na godišnjem nivou, jer, kako kažu bankari, imaju vrlo malo obezbeđenje. I ovi zajmovi mogu da se uzmu samo sa ličnom kartom do 60.000 dinara, a za ostale iznose potrebna je potvrda o zaposlenju. Građani se vrlo retko odlučuju za ovu vrstu pozajmice, bez obzira na to što je lako dostupna, jer je preskupa.

U prodavnicama „Neptuna“ širom Srbije, pored kreditnih kartica, robu prodaju i kreditima Eurobanke od tri do 12 rata bez kamate, Rajfajzen banke do šest meseci bez kamate na celokupan asortiman, a na 10 rata bez kamate sa 30 odsto učešća, kao i komercijalnim kreditima od tri do 48 rata sa pripadajućom kamatom.

KO IMA KORIST

OD beskamatne prodaje koristi imaju samo krajnji potrošači. Prodavci bele tehnike ističu da oni pokrivaju kamate, i da ih to veoma mnogo košta. Plaćanje troškova kreditiranja beskamatnih kredita bankama dodatni udar na ionako nisku profitabilnost trgovaca. Sa druge strane, niska platežna moć potrošača i ekonomska kriza utiče na to da se, prilikom definisanja poslovne politike, moraju rukovoditi i tim aspektom.

- U našim objektima maloprodajna cena za potrošača je ista bez obzira na to da li se traženi proizvod plaća odmah ili na odloženo - kaže za „Novosti“ Zdravko Đuranović, brend menadžer „Neptun elektroniksa“. - Učešće raznih vidova odloženih beskamatnih plaćanja u ukupnoj prodaji je između 40 i 50 odsto, što predstavlja visok iznos, s obzirom na činjenicu da trgovac pokriva banci troškove finansiranja. Od uvođenja beskamatnih vidova finansiranja učešće potrošačkih kredita gde troškove kamate snosi kupac je drastično opalo.

Tržišni uslovi u Srbiji kada su u pitanju aparati za domaćinstvo su takvi da postoji veliki broj prodajnih objekata, pa je samim tim i konkurencija vrlo razvijena, što utiče na konstantno smanjivanje trgovačkih marži u proteklih nekoliko godina.

- Dodatni problem predstavljaju uslovi na bankarskom tržištu, slaba konkurencija među bankama, velika fluktuacija dinara u odnosu na evro, što utiče na troškove finansiranja, koji su daleko veći nego u zemljama regiona sa stabilnijom valutom i inflacijom - kažu u „Neptunu“.

I KARTICE “NA RATE“

OSIM kredita, sve više banaka ima potpisane ugovore sa prodavnicama za prodaju, na rate bez kamate, kreditnim karticama. Rokovi otplate su od tri do 12 meseci. Neke banke za ovu vrstu usluga ne zaračunavaju nikakve troškove, dok ima i onih koji zavisno od izbora roka za otplatu naplaćuju jednokratno od 500 do 1.500 dinara.