недеља, 16. март 2014.

Investitori čekaju odluke o dividendi Atlantic Grupe i Končara

Investitori čekaju odluke o dividendi Atlantic Grupe i Končara


Zbog oštrog pada cijena dionica Petrokemije i HT-a, Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna povećali svoje gubitke od početka godine, a njihov pad ponešto je ublažio samo snažan skok cijene Ericssona Nikole Tesle nakon najave izdašne dividende.

Crobex indeks skliznuo je protekloga tjedna 1,17 posto, na 1.761 bod, najnižu razinu od 11. prosinca prošle godine, kada je na zatvaranju iznosio 1.760 bodova. Crobex10 potonuo je, pak, 1,9 posto, na 976,57 bodova, najnižu razinu još od 31. prosinca 2012. godine, kada je na zatvaranju bio 971 bod. Od početka godine oba indeksa na gubitku su 1,8 posto.Redovni promet dosegnuo je prošloga tjedna 93,7 milijuna kuna, što je otprilike 43 milijuna više nego u tjednu ranije.

- Pod pritiskom prošlotjednog pada cijene dionice HT-a na novu povijesno najnižu razinu i oštrog spuštanja cijene dionice Petrokemije, Crobex indeks prošloga se tjedna približio 1.750 bodova. Ipak, obujam trgovanja je povećan, prije svega zbog većeg prometa dionicom Ericssona Nikole Tesle - kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Uz promet od 21 milijun kuna, cijena dionice HT-a prošloga je tjedna pala 3,6 posto, na 162,6 kuna, što je njezina nova rekordno niska razina.Najveći promet ostvaren je, pak, dionicom Ericssona Nikole Tesle, 28,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 8,5 posto, na 1.622 kune.

- Trgovanje su od sredine tjedna obilježile dvije vijesti. Ericsson Nikola Tesla predložio je isplatu dividende od 320 kuna po dionici, pri čemu se 20 kuna odnosi na redovnu, a 300 na izvanrednu. To daje visoki dividendni prinos od 21 posto. Dividenda će biti isplaćena do 26. lipnja, u ukupnom iznosu od 420 milijuna kuna - navodi Mažurin.

Tjedan je, dodaje, obilježila i vijest da na natječaj za privatizaciju Petrokemije nije pristigla niti jedna obvezujuća ponuda. Cijena te dionice potonula je 26,5 posto, na 72 kune, najnižu razinu od kolovoza 2005. godine.

- Tržište je negativno reagiralo na tu vijest, spustivši cijenu te dionice na najnižu razinu od kolovoza 2005. godine. Od početka godine cijena te dionice u minusu je za otprilike 56 posto -napominje Mažurin.

Među likvidnijim izdanjima, najveći pad cijene bilježe dionice građevinskih kompanija. Tako je dionica Hidroelektre niskogradnje potonula za 18 posto, Tehnike za 16, IGH za 13, a Viadukta za 1,5 posto.

Uz Ericsson Nikolu Tesla, među dobitnicama se, pak, ističu dionice ACI-ja, koje su poskupile 11,5 posto, Hotela Cavtat 15,2, a HUP-a Zagreb 2,9 posto.

- Idućega tjedna ne očekuju se važnije objave iz poslovnog sektora, a investitori će pratit zbivanja na inozemnim burzama, koje su pod utjecajem napete situacije u Ukrajini. Što se tiče najava o isplatama dividendi, još se čekaju vijesti iz nekolicine kompanija, poput Atlantica, Končara i još nekih - kaže Mažurin.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, pod pritiskom ukrajine krize i slabih makroekonomskih podataka iz Kine, koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 2,35 posto, dok je S&P 500 skliznuo 2, a Nasdaq indeks 2,1 posto. To je najveći tjedni pad tih indeksa od kraja siječnja.I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,8 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1, a pariški CAC 3,4 posto.

- Napeta situacija u Ukrajini veliki je uteg na raspoloženje na inozemnim burzama. Dodatno, u četvrtak su se najvažniji indeksi našli i pod pritiskom lošijih od očekivanja makroekonomskih pokazatelja Kine, koji sugeriraju na usporavanje rasta tog drugog po veličini svjetskog gospodarstva - navodi Mažurin.I idućega tjedna investitori će pratiti zbivanja oko Ukrajine.

- Prije svega, očekuju se rezultati referenduma na Krimu. Na trgovanje će utjecaja imati i nove makroekonomske objave, kao i sjednica Feda na kojoj će se odlučivati o daljnjem smjeru američke monetarne politike - zaključuje Mažurin.

Нема коментара:

Постави коментар