четвртак, 23. април 2009.

Prestanak ugovora

Ugovor o prodaji prestaje: ispunjenjem ugovornih obaveza, sporazumom ugovornih strana, kompenzacijom, konfuzijom, prestankom postojanja jedne ugovorne strane I nemogucnoscu ispunjenja ugovornih obaveza.

Medjunarodni ugovor

Pod pojmom medjunarodni ugovor podrazumeva se onaj ugovor kod koga se jedna ugovorna strana nalazi van granica zemlje ugovorne strane sa kojom je ugovor zakljucen, sadzina medjunarodnog ugovora ima pretezno politicki karakter, medjutim oni u sebi sadrze politicke principe koji omogucavaju razvoj medjunarodnih ekonomskih odnosa, odnosno nastanak medjunarodnih privrednih ugovora I kao takvi oni su najpogodnije sredstvo da se opsti principi medjunarodnog prava konkretizuju I da postanu obavezni za zainteresovane strane.

Medjunarodni privredni ugovori najcesce se javljaju u poslovima uvoza, izvoza ili transfera roba I usluga, odnosno u medjunarodnim trgovinskim poslovima: medjunarodna kupovina roba I uzluga, medjunarodna zastupnistva I posednistva, medjunarodni komisioni poslovi, medjunarodni skladisni poslovi, madjeunarodni poslovi osiguranja I reosiguranja, medjunarodni poslovi kooperacije, medjunarodni prevoz putnika prtljaga I roba, medjunarodni spediterski poslovi, turisticki poslovi sa inostranstvom. Medjunarodne privredne govore mogu zakljucivati: drzave, medjunarodne organizacije opsteg I privrednog karaktera, privredni subjekti I druga pravna lica.

Drzava moze biti subject medjunarodnog privrednog prava, u prvom redu drzava ucestvuje u medjunarodnim ekonomskim odnosima u svojstvu nosioca suverenih ovlascenja, drzava I neposredno ostvaruje razne poslove kako sa drugim drzavama tako I sa ostalim subjektima medjunarodnog prava. Drzava se javlja kao ugovorna strana kod medjunarodnog ugovora o medjunarodnoj kupovini I prodaji raznih materijalnih dobara I usluga. Takodje drzava moze biti ugovorna strana I kod drugih poslovnih ugovora kao sto su ugovor o zajmu, ugovor o trampi, ugovor o gradjenju, ugovor o posluzi a I kao davalac garancija.

Medjunarodne organizacije koje imaju svojstvo pravnog lica takodje mogu biti subjekti medjunarodnog privrednog prava. Njihova je karakteristika da: svojim sporazumima konvencijama preporukama I drugim svojim aktima mogu stvarati okvire I uslove za nastajanje odredjenih medjunarodnih odnosa, neposredno kao privredni stupaju u medjunarodne poslovne odnose.

Privredni subjekti u medjunarodnom pravnom pravu mogu biti privredne organizacije I pravna lica pod uslovom da ispunjavaju zakonom propisane uslove. Kod nas prema odredbama zakona o spoljnotrgovinskom prometu za obavljanje spoljnotrgovinskog prometaprivredne organizacije I pravna lica moraju da ispunjavaju sledece uslove: da je opstim aktom preduzeca ili drugog privrednog lica utvrdjeno d ace u okviru svoje delatnosti obavljati I spoljnotrgovinski promet roba I usluga, da su opstim aktom preduzeca ili drugog privrednog lica utvrdjeni poslovi I zadaci koje ce obavljati, da preduzece ili prano lice koje se bavi pruzanjem usluga u spoljno trgovinskom prometu raspolaze sa odgovarajucim sredstvima I opremom. Takodje jedan od uslova za obavljanje spoljnotrgovinskog prometa preduzeca ili drugog pravnog lica je njegov upis u sudski regista. Kao I u domacem prometu medjunarodni ugovori se zakljucuju nakon usaglasavanja volja ugovornih strana I to potpisivanjem ugovornih strana ili prihvatanjem ponude za sklapanje ugovora.

Kupoprodaja sa pravom preprodaje

Kupoprodaja sa pravom preprodaje je takav ugovor o prodaji u kome kupac zadrzava pravo da u odredjenom roku vrati prodavcu robu I da od njega zahteva povracaj cene, time se kupcu daje sire pravo nego sto ga inace ima a prodavcu se namece obaveza koju on kod obicnog ugovora o prodaji nema.

Ugovor o prodaji sa specifikacijom

Ugovor o prodaji sa specifikacijom je takav ugovor o prodaji u kome kupac zadrzava pravo da blize odredi sojstva robe, o cijoj vrsti I kolicini je postignuta saglasnost, ukoliko to svoje pravo kupac u odredjenom roku ne iskoristi prodavac moze raskinuti ugovor, uz nadoknadu stete ili moze sam obaviti specifikaciju prema njegovim saznanjima o kupcevim potrebama, o tome treba da obavesti kupca I da odredi razumni rok za drugaciju specifikaciju, specifikacija se odnosi na blize odredjene dimenzije oblika boje robe koja je predmet isporuke I tome slicno.

понедељак, 20. април 2009.

Ugovor o prodaji po uzorku ili modelu

Ugovor o prodaji po uzirku ili modelu je takav ugovor kojim se prodavac obavezuje da kupcu preda robu istog svojstva koje ima uzorak ili model, kao sto je vec bilo reci ukoliko prodavac isporuci robu saobrazno uzorku ili modelu, odgovarace po propisima odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke na robi, podnosenje usorka ili modela samo radi obavestenja ili pribliznog odredjivanja osobina stvari bez obecanja zaobraznosti cini da prodavac ne odgovara za nedostatak saobraznosti. Odstupanje od uzorka do odredjenih granica moze biti ugovoreno ili se to podrazumeva prema odgovarajucem pravnom standardu, uzorak je najcesce neznatan deo robe koja cini predmet ugovora, ako predstavlja vecu vrednost pitanja raspolaganja odnosno prava svojine na njemu resava se ugovorom ili obicajem.

Kupovina na probu

Kupovina na probu je takav ugovor o prodaji na osnovu koga kupac uzima robu pod uslovom da je isproba u cilju utvrdjivanja da li odgovara njegovima zeljama I pod uslovom da u toku utvrdjenim ugovorom , obicajem ili eventualnom primerenom roku obavesti prodavca da li ostaje pri ugovoru, kod ove vrste ugovora o prodaji kupac stice sire pravo od onoga koje bi redovno imao kod osnovne vrste ugovora o prodaji. Ova se vrta kupoprodaje zakljucuje kada kupac nemoze na prvi pogled da utvrdi da li roba odgovara njegoima zeljama, a kada prodavac zeli da kupcu pruzi dokaze svoje savesnosti u pogledu odredjenih svostava robe. Ako kupac po protoku odredjenog roka ne obavesti prodavca da li ostaje pri ugovoru smatra se da je odustao od ugovora, ako je roba predta kupcu da bi je on isprobao do odredjenog roka a on je nevrati bez odlaganja po isteku roka ili neizjavi prodavcu da odustaje od ugovora smatra se da je ostao pri ugovoru.

Ugovor o prodaji sa pravom prece kupovine

Ugovor o prodaji sa pravom prece kupovine je takav ugovor u kome se kupac obavezuje da izvesti prodavca o namernoj prodaji robe odredjenom licu kao I o uslovima te prodaje I dam mu ponudi da on stvar kupi za isti iznos. Prodavac je duzan da o svojoj odluci obavesti kupca u roku od mesec dana od dana kada ga je kupac obavestio o namerenoj prodaji trecem licu. Pravo prece kupovine prestaje posle pet godina od zakljucenja ugovora, ovaj rok ugovorom moze biti skracen ali ugovorno produzenje se svodi na rok od pet godina, trajanje zakonskog prava prece kupovine nije ograniceno, pravo prece kupovine prestaje po protoku pet godina od prenosa svojine robe na trece lice.

Kupoprodaja sa pravom otkupa

Rec je o takvom ugovoru u kome prodavac zadrzava pravo da u odredjenom roku uzme stvar natrag od kupca uz povracaj cene. Rec je o ugovoru cije konacno pravno dejstvo zavisi od volje prodavca, njime se nesumljivo ogranicava pravo kupca koji ne moze za vreme trajanja prava otkupa da raspolaze sa robom. Moguce je ugovoriti da prodavac prilikom otkupa plati vise ili manje od kupovne cene ali treba voditi racuna o mogucnosti prekomernog ostecenja. Ukoliko bi kupac u roku prava otkupa otudjio stvar trecem licu prodavac nebi imao pravo da robu povrati od savesnog sticaoca jer nije njen vlasnik ali bi imao pravo na naknadu stete od kupca.

субота, 18. април 2009.

Obaveza kupca da plati cenu

Kupac je duzan da isplati cenu kao odredjenu sumu novca u iznosu koji je ugovoren ili propisan, ako nesto drugo nije predvidjeno kupac je duzan da plati punu cenu odjednom, ukoliko drugo nije ugovoreno prilikom ugovaranja uzastopne isporuke kupac je duzan platiti cenu za svaku isporuku u casu njenog preuzimanje. Ako je dat predujam on se uracunava u cenu prvih isporuka.

Ako je u ugovoru utvrdjen rok placanja cene kupac je duzan da isplati cenu u tom roku, taj rok moze biti ugovoren pre isporuke, istovremeno sa isporukom ili posle isporuke.

Opste je pravilo da kupac duguje kamatu na cenu posle roka isplate ukoliko isplatu nije izvrsio, moguce je da se stranke sporazumeju o uslovima I visini kamate.

Kupac je duzan da izvrsi placanje u mestu koje je ugovoreno, ili u mestu koje proizilazi iz obicaja. Ako se ni tako ne moze odrediti mesto placanja, placanje se vrsi u mestu isporuka, ako se cena mora platiti u momentu isporuke to se vrsi u sedistu prodavca.

U pogledu kupceve docnje sa placanjem treba razlikovati situaciju kada je on robu primio, od situacije kada mu roba jos nije isporucena. Kada kupcu roba nije isporucena prodavac moze traziti izvrsenje ugovora u naknadnom primerenom roku I naknadu stete zbog zadocnjenja. Kad je kupcu roba isporucena prodavac nemoze raskinuti ugovor vec ima pravo da trazi ispunjene ugovora, to jest placanje cene I naknade zbog zadocnjena.

Ako prodavac bez osnovnog razloga odbije prijem kupceve obaveze placanja cene, on zapada u poverilacku docnju, ako je duznik bio u docnji njegova docnja prestaje odnosno prestaje teci kamata, dugovani iznos kupac moze u skladu o pravilima o polaganju dogovorenig iznosa poloziti na racun.

Obaveze kupca

Osnovne obaveze kupca z ugovora o prodaji robe jesu, obaveza preuzimanja isporuke I obaveza placanja cene, kupac bi mogao sporazumno preuzeti I neke druge obaveze. Preuzimanje robe se sastoji iz obavljanja potrebnih radnji koje su prema ugovoru ili prirodi posla neophodne da bi prodaja bila moguca, kao I u odnosenju same robe, u te radnje tako mogu da spadaju dostavljanje potrebne ambalaze u roku.. prema stanovistu nase sudske prakse prodavac nemoze sudskim putem prinuditi kupca da preuzme kupljenu robu al ice zato kupac zapasti u poverilacku docnju, ako neosnovano odbije da primi ispunjenje robe odnosno ako nepreduzme odredjene radnje da bi prodavac ispunio svoju obavezu isporuke robe.

Troskove isporuke I one koji joj prethode snosi prodavac, a troskove odnosenja robe I troskove posle isporuke snose kupci. Kada je kupac zapao u poverilacku docnju prodavac je duzan da cuva robu paznjom dobrog privrednika I da u tom cilju preduzme potrebne mere. Roba se moze poloziti na cuvanje kod stvarno nadleznog suda mesta ispunjenja, predate na cuvanje nekom trecem lucu, ili prodati za racun prodavca. Predaja robe javnom skladistu na cuvanje za racun poverioca proizvodi za dejstvo polaganja kod suda. O izvrsenoj prodaji na cuvanje duznik je duzan da obavesti poverioca. Rob ace se prodati na javnoj prodaji ako je nepodesna za cuvanje, ili su troskovi civanja nesrazmerni njenoj ceni. Ako roba ima tekucu cenu kupac je moze prodati iz slobodne ruke. Ako je roba podlozna brzom kvaru ili propadanju kupac kupac ce je prodati bez odlaganja na najpogodniji nacin. Prodavac je duzan o nameravanoj prodaji da obavesti kupca kad god je to moguce, a po izvrsenoj prodaji da ga obavesti o postognutoj ceni I njenom polaganju kod suda.

Obaveza prodavca da isporuci robu bez materijalnih I pravnih nedostataka

U sklada su zakonom o obligacionim odnosima materijani nedostaci na robi za koje prodavac odgovara treba da postoje u casu prelaska rizika sa prodavca na kupca I treba da budu znati. Nedostatak postoji, ako roba nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet, ako roba nema potreba svojstva za narocitu upotrebu za koju je kupac nabavlja a koja je bila ili morala biti poznata prodavcu, ako stvar nema svojstva I oblike koji su izricito ili precutno ugovoreni odnosno propisani, kada je prodavac prodao stvar kaoja nije saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavestenja.

Prodavac nece odgovarati za nedostatke pod prvom I trecom tackom ako su oni u casu zakljucivanja ugovora bili poznati kupcu ili nisu mogli ostati nepoznati. Kupac je duzan da robu koju prima pregleda na uobicajeni nacin ili da je da drugome na pregled, cim je to prema redovnom toku stvari moguce, o vidljivim Manama duzan je obavestiti prodavca bez odlaganja odnosno kada je pregled izvrsen u prisustvu obeju strana duzan je da primedbe zbog vidljivih nedostataka saopsti prodavcu odmah. Kada roba ima skriveni nedostatak kupac je duzan da o tome nedostatku obavesti prodavca bez odlaganja.

Prava kupca u slucaju da roba ima nedostatak kvaliteta su sledeca: pravo da zahteva od prodavca da ukloni manu robe, pravo da zahteva dam u se isporuci roba bez mane, pravo da zahteva snizenje cene cime se kupac naknadno saglasava da primi robu sa Manama ali usled toga zahteva da I ekvivalentno u novcu bude srazmerno nizi, pravo na raskid ugovora. U prva tri slucaja kupac ima I ravo na naknadu stete zbog zadocnjenja, a u poslednjem slucaju ima pravo na naknadu stete zbog neispunjenja ugovorne obaveze.

Ako je prodavac isporucio kupcu robu boljeg kvaliteta kupac nije duzan da je primi osim ako ima interes da primi robu bas odredjenog kvaliteta pri tome kupac nije u obavezi da plati visu cenu. Ukoliko je prodavac robe dao kupcu vecu kolicinu od ugovorene, a kupac u razumnom roku ne izjavi da visak odbija, smatra se da je primio I taj visak, kojeg ce biti duzan platiti po istoj ceni. Kupac koji odbije da primi visak isporucene robe ima prava da trazi od prodavca naknadu za pretrpljenu stetu. Prodavac odgovara kupcu ukoliko roba ima pravini nedostatak on kupcu pruza zastitu od evikcije.

Prodavac garantuje kupcu za pravilno funkcionisanje robe, savremeni promet je doveo novi vid odgovornosti po osnovu garancije za ispravno funkcionisanje stvari. Ona postoji nezavisno od odgovornosti za materijalne nedostatke I paralelno sa njima. Nastaje po osnovu garantnog listakoji izdaje proizvodjac a pri tome obuhvata I proizvodjaca I prodavca. Prava kupca prema proizvodjacu po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine pocev od dana kada je od njega trazio popravku ili zamenu.

петак, 17. април 2009.

Obaveze isporuke robe

Isporuka se sastoji iz jedne ili vise radnji koje je prodavac duzan da preduzme prema ugovoru, ili uobicajenim pravilima ponasanja, kako bi se kupcu omogucila drzavina robe. Nacin isporuke robe zavisi od toga da li je stvar pokretna ili nepokretna, bestelesna ili telesna, otuda isporuka moze biti fizicka kao fakticka ili simbolicka, ali I fiktivna. Vreme isporuke se moze ugovoriti, stranke to mugu uciniti preciziranjem datuma, odredjivanjam roka od zakljucivanja ugovora ili vezivanjem vremena isporuke za neki dogadjaj. Ako je rok odredjen okvirno a nije ugovorom predvidjen ko ce ga precizirati, to pravo pripada prodavcu. Izuzetak je ako iz okolnosti slucaja proizilazi da to pravo pripada kupcu.

Mesto isporuke robe odredjuju stranke ugovorom, ako to nije ucinjeno a nemoze se odrediti na osnovu prirode, svrhe I drrugih okolnosti posla, prodavac je duzan da robu isporuci u mestu u kojem je imao svoje sediste u vreme zakljucivanja ugovora. Ako je vreme zakljucivanja ugovora strankama bilo poznato gde se roba nalazi odnosno gde treba da bude izradjena isporuka se vrsi u tom mestu.

Kupac moze raskinuti ugovor samo ako je prodavcu ostavio naknadni rok za ispunjenje isporuke, a prodavac ni u tom roku nije isporuku izvrsio. Ako je iz prodavcevog drzanja vidno da ni u naknadnom roku nece svoju obavezu kupac moze raskinuti ugovor I bez ostavljanja tog primerenog roka za ispunjenje, isto vazi kod fiksne kupoprodaje ako je rok isporuke bitan element ugovora.

Samo postojanje krivice prodavca kao duznika u pogledu isporuke robe ne utice na postojanje docnje ali utice na obavezu prodavca da kupcu naknadi stetu. Naknada stete za slucaj neispunjenja moze se ispoljiti u vidu apstraktne I konkretne stete. Apstraktna steta se sastoji u razlici izmedju ugovorene I trzisne cene robe na dan raskida ugovora, kupac nemora dokazivati da ju je pretrpeo. Konkretnu stetu kupac dokazuje I ostvaruje kao naknadu za nju u vidu stvarne stete I izmakle koristi, odnosno u vidu kupovine radi pokrica, ukoliko je usled toga sto mu prodavac nije isporucio robu na vreme, nabavio robu na drugom mestu po vecoj ceni.

Bitni elementi ugovora o prodaji

Kod ugovora o prodaji bitan element oko koga se ugovorne strane moraju sporazumeti da bi ovaj ugovor zakljucen kao ugovor robnog prometa bio vazeci jeste roba, cena nije bitan element ugovora, ako ona nije odredjena niti odredljiva, kupac je duzan da plati cenu koju je prodavac redovno naplacivao u vreme zakljucivanja ugovora, a u nedostatku ove razumnu cenu. Roba kao predmet ugovora o prodaji mora biti u prometu, ako je rec o stvarima koje su u ogranicenom pravnom prometu, one mogu biti predmetom ugovora o prodaji, ukoliko su ispunjeni zakonom propisani uslovi. U skladu sa nasim zakonom ugovor o prodaji moze da se odnosi na buducu stvar pod kojom se podrazumeva stvarkoja u trenutku zakljucenja ugovora nepostoji vec ce tek nastati.

U pogledu odredjivanja robe kao predmeta ugovora potrebno je da se ugovorne strane dogovore o njenoj vlasti a da kolicinu ukoliko je nomogu odrediti ucine odredivom, kod individualno odredjenih stvari potreba je po pravilu njihov detaljan opis. Cena se kao novcana naknada koju kupac duguje prodavcu za ustupljenu robu sastoji u novcu, ukoliko se kao ekvivalent za primljenu robu uz novac daju I neke stvari da bi bilo reci o ugovoru o prodaji neophodno je da vrednost novca bude veca ili bar jednaka vrednosti stvari.

Cena se cesto ugovara, obicno se utvrdjuje u jednom novcanom iznosu ali se mogu sporazumno odrediti I elementi na osnovu kojih ce se cene opredeliti, tada kazemo da je cena odrediva, cena moze biti I propisana, ukoliko je ugovorena veca cena od propisane kupac duguje samo iznos propisane cene.

Pojam, poreklo I pravna svojina

“Ugovor o prodaji je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (prodavac) obavezuje da robu koju prodaje preda drugoj ugovornoj strain (kupcu), tako da ovaj stekne pravo raspolaganja, pravo svojine, a kupac se obavezuje da prodavcu plati cenu.”

Putem ugovora o prodaju vrsi se razmena robe za novac, u zakonu o obligacionim odmosima iz 1978. pravi se razlika izmedju prava raspolaganja I prava svojine, drustvena pravna lica u pravnom prometu drustvenim sredstvima imaju pravo raspolaganja a pojedinci I gradjansko pravna lica u pravnom prometu imaju pravo svojine. Ugovor o prodaji, ili kupoprodaja, void poreklo od trampe a kao takva javlja se sa pojavom novca koji preuzima ulogu opsteg ekvivalenta. Kupoprodaja je imenovan, neformalan, to jest kosensualan ugovor robnog prometa sto znaci da je za njegovu punovaznost dovoljno da seugovorne strane sporazumeju o svim bitnim elementima ugovora. Izuzetno ugovor o prodaji nepokretnosti mora biti sastavljan u pismenom formatu, a potpisi ugovornih strana moraju biti overeni od strane suda. Takodje ugovor o prodaju nepokretnosi stvari koja drustveno pravna lica stavljaju u pravni promet u okviru svog redovnog poslovanja mora biti zakljucen u pismenom formatu.

Ugovor o prodaju je dvostranoobavezan I teretan ugovor, on je po pravilu komutativan ugovor, jer je u trenutku njegovor zakljucenja poznata visina I uzajamni odnos prestacija, ali moze biti zakljuce I kao aleatoran ugovor ako to nedvosmisleno proizilazi iz volje ugovornih strana.