петак, 28. фебруар 2014.

Crna Gora: U prošloj godini 20 multimilionera

Crna Gora: U prošloj godini 20 multimilionera


PODGORICA - U Crnoj Gori je u 2013. godini bilo 20 multimilionera, što je za jedan manje nego godinu ranije, saopštila je singapurska kompanija "Velt-iks", koja je radila globalni izveštaj o svetskim bogatašima.

"Ukupna vrednost njihove imovine iznosila je dve milijarde dolara, što je isto koliko je iznosila kada ih je bilo 21", rekao je za crnogorske medije Fauzi Ahmad iz ove kompanije.

U izveštaju se ne navode imena bogataša, niti način na koji su stekli enormno bogatstvo.

Ukupna vrednost imovine neimenovanih crnogorskih multimilionera, konvertovana u evre, čini skoro polovinu bruto domaćeg proizvoda Crne Gore.

Prema standardima, multimilioner je onaj ko poseduje imovinu vredniju od 30 miliona dolara ili 22 miliona evra.

Na zvaničnu listu najbogatijih Evropljana u ovogodišnjem izveštaju singapurske kompanije uvrštene su samo zemlje u kojima ima 100 i više multimilionera, tako da Crna Gora nije rangirana.

ŠTA BANKA RADI SA VAŠIM MENICAMA KADA OTPLATITE KREDIT

ŠTA BANKA RADI SA VAŠIM MENICAMA KADA OTPLATITE KREDIT


Ovaj vrednosni papir banke čuvaju „kao oči u glavi“, jer u slučaju neplaćanja obaveza, ovo je najčešće sredstvo obezbeđenja kod većine vrste kreditnih proizvoda, koje se prilikom tužbe uz Ugovore i izvode iz poslovnih knjiga banke koje dokazuju dugovanje, podnosi na prinudnu naplatu.

Najčešće, menice se čuvaju u registratratorima, uz dokument o izdavaocu menica, odnosno osnovu po kom je menica primljena (ime i prezime korisnika, podaci o ugovoru o kreditu, kartici, prekoračenju, broj partije kredita itd...). Ovi registratori obično se skladište gde i sami predmeti (predmet ugovora o kreditu, kreditnoj kartici itd...), kako bi kompletna dokumnetacija bila na jednom mestu.

Šta se dešava kada otplatimo obaveze po kojoj smo predali menice kao sredstva obezbeđenja?

Kada otplatimo kredit, kreditnu karticu ili prestajemo da koristimo dozvoljeni minus, banka je dužna da nam vrati sva sredstva obezbeđenja koja smo joj dostavili prilikom sklapanja ugovora, uključujući i menice.

Vraćanje menice podrazumeva poništenje menice (poništenje menice se najčešće radi fizičkim oštećivanjem menice) i predaju menice i ovlašćenja (ukoliko su postojala).
Iako se često dešava da se procedura vraćanja sredstava obezbeđenja oduži, to ne znači da nemamo pravo da od banke zahtevamo da nam u najkraćem roku vrati sva sredstva uključujući i menice.

Naime, u situaciji kada npr. otplatimo kredit, pored potvrde kojom banka potvrđuje da je kredit u potpunosti isplaćen i da ne postoje nikakva potraživanja po osnovu kredita, od banke treba zahtevati da nam vrati i menice.

Neretko se dešava da se ovo ne ispoštuje odmah, zbog centralizovanog arhiviranja predmeta i prateće dokumentacije na nekoj drugoj lokaciji.

Naravno, u ovakvom slučaju treba ostaviti razuman rok (npr. 15 dana) kako bi nam banka vratila poništene menice, ali u slučaju da se ta procedura znatno produži, banci se treba obratiti pismenim putem u vidu prigovora sa zahtevom za hitno vraćanje menica i ostalih sredstava obezbeđenja.

Iako je realno skoro pa nemoguće da menice iz banke nađu put do pogrešnih ruku i budu zloupotrebljene, zbog sopstvene sigurnosti, ali i sigurnosti žiranata (ukoliko su postojali), uvek od banke zahtevajte da vam po izmirenju svih obaveza vrati poništene menice.

Pravna lica i preduzetnici

Pretprošle godine NBS je donela Odluku o vođenju Registra menica i meničnih ovlašćenja pravnih lica i fizičkih lica koje obavljaju privrednu delatnost, koji je dostupan online na sajtu NBS.

Naime, po ovoj odluci u Registru se evidentiraju menice po kojima su dužnici pravna lica i fizička lica koja obavljaju delatnost i koje su izdate u skladu sa zakonom kojim se uređuje menica, odnosno evidentiraju se ovlašćenja izdata u skladu sa odlukom kojom se propisuju opšta pravila za obavljanje direktnih zaduženja po osnovu ovlašćenja. Registracija menica se vrši elektronskim putem i to u skladu sa Odlukom.

Pretragu izdatih menica pravna lica i fizička lica koja vrše delatnost, mogu vršiti po matičnom broju, PIB-u ili serijskom broju menice, te na ovaj način uvek mogu imati uvid u podatke koliko su menica izdali, po kom osnovu, kao i da li je neka menica puštena na prinudnu naplatu.

Ukrajina: Naoružani ljudi preuzeli aerodrom u Simferopolu

Ukrajina: Naoružani ljudi preuzeli aerodrom u Simferopolu


KIJEV - Nepoznati naoružani ljudi zaposjeli su u noći s četvrtka na petak zračnu luku u Simferopolu, prijestolnici ukrajinske autonomne republike Krima, javila je ruska novinska agencija Interfax.

Pedesetak naoružanih ljudi u neidentificiranim vojnim odorama došlo je tijekom noći na aerodrom, pred kojim se odmah okupilo mnoštvo noseći zastave ruske Crnomorske flote, prenosi agencija Interfax iz Ukrajine.

Naoružana skupina pristigla je u zračnu luku na trima kamionima bez registracijskih tablica, kazali su svjedoci na koje se poziva agencija Interfax, a prema riječima svjedoka koji je to potvrdio novinaru agencije France Presse, ta skupina kontrolira aerodrom.

U četvrtak ujutro proruske snage zaposjele su lokalni parlament i vladu u Simferopolu i izvjesile rusku zastavu. Nešto kasnije tijekom dana parlament je izglasovao da se 25. svibnja održi referendum za dobivanje veće autonomije.

Krim, na jugu Ukrajine, baza je ruske Crnomorske flote i poprište separatističkih tenzija posljednjih dana. S većinskim proruskim stanovništvom Krim je jedina ukrajinska regija koja se suprotstavlja novim vlastima u Kijevu nakon pada ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izrazio je u četvrtak zabrinutost razvojem događaja na Krimu pozivajući Rusiju da izbjegne svaku akciju koja bi mogla dovesti do eskalacije u ukrajinskoj krizi.

Američki državni tajnik John Kerry potvrdio je da će Rusija "poštovati teritorijalni integritet Ukrajine" nakon razgovora koje je u četvrtak vodio s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim.

Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov upozorio je policiju i specijalne snage sigurnosti na to da se izbjegne "krvoproliće među civilnim stanovništvom" i "razvoj situacije u oružani sukob".

Ukrajinski privremeni predsjednik Oleksander Turčinov upozorio je u četvrtak da će svaki pokret ruske vojske izvan granica baze Crnomorske flote u Sevastopolju smatrati činom agresije, nedugo pošto je stigla vijest da su zauzete zgrade krimske regionalne vlade i parlamenta.

Nakon upozorenja Kijeva da se ne pribjegava bilo kakvoj intervenciji ruske vlasti istaknule su kako poštuju sporazum potpisan s Ukrajinom kada je riječ o Crnomorskoj floti. Zamjenik ruskog ministra obrane Anatolij Antonov izjavio je kako sve postrojbe provode svoje svakodnevne aktivnosti, uključujući i one koje su vezane uz borbenu spremnost, što međutim, po njegovim riječima, ne predstavlja nikakvu prijetnju i ne podliježe bilo kakvom pravno utemeljenom ograničenju.

Niže kamate na minus, slede kartice

Niže kamate na minus, slede kartice


Unikredit banka je odlučila da obori svoju kamatu na dozvoljeni minus sa 32,22 odsto na 24,9 odsto. Sada ova italijanska i domaća AIK banka sa 24,37 odsto imaju najniže kamate od svih ostalih velikih banaka u Srbiji.

Pozajmica po tekućem računu se pod povoljnijim kamatama može uzeti i u Alfa banci, gde iznosi 26,47 odsto, Hipo-Alpe-Adrija banci po 26,27 odsto i Vojvođanskoj banci koja nudi 27,24 odsto na godišnjem nivou.

Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković najavila je sinoć da će bankama preporučiti da snize kamate i na kreditne kartice. Kamate za ove usluge sada dostižu i 34 odsto godišnje.

Posle objavljivanja spiska banaka sa iznosima kamata koje zaračunavaju na dozvoljeni minus, na sajtu Narodne banke Srbije sada građani mogu bolje da procene u kojoj banci će se zadužiti. Do sada su kamate u proseku bile od 28 do 45 odsto godišnje. Poređenja radi, u Evropskoj uniji ova kamata je 7,9 odsto, u Hrvatskoj 11,39 odsto, a u Makedoniji 11,2 odsto.

Za bankare, kod nas pozajmica po tekućem računu je odličan izvor zarade. U Srbiji 4,6 miliona građana ima 6,8 miliona tekućih računa, a iznos dozvoljenog minusa je 47,5 milijardi dinara. Neke banke odobravaju dozvoljeni minus u visini jedne plate, dok ima onih koji nude i do tri zarade.

S obzirom na to da referentna stopa NBS ima silazni trend i na nivou je od 9,5 odsto, kao i da je inflacija na niskom nivou, stekli su se uslovi da banakari koriguju svoje marže. S druge strane centralna banka im je omogućila da bez dodatnih troškova i potpisivanja aneksa ugovora obave smanjenje.

Prema podacima koje je NBS objavila ove nedelje, najveću kamatu na dozvoljeno prekoračenje po tekućem računu na godišnjem nivou imaju Eurobanka od 38,25 odsto, zatim Poštanska štedionica od 36,75 odsto i Banka Inteza od 36,3 odsto.

Najmanju kamatu na dozvoljena prekoračenja imaju JUBMES banka od 16,84 odsto, zatim Dunav banka od 20,55 i KBC banka od 23,72 odsto.

Britanska špijunska agencija prikupila slike Yahoovih chatova

Britanska špijunska agencija prikupila slike Yahoovih chatova


LONDON - Britanska špijunska agencija GCHQ pratila je chatove milijuna korisnika Yahooa diljem svijeta putem kamera te arhivirala slike mnogih od njih, uključujući i eksplicitne snimke seksa, piše u četvrtak britanski The Guardian.

Operaciju pod nazivom Optički živac GCHQ je provodio u suradnji s američkom Agencijom za nacionalnu sigurnost (NSA), a njegova uprava tvrdi da su sve poduzete akcije bile u skladu sa zakonom. Arhivirane slike nastale su u razdoblju između 2008. i 2010. Tijekom šest mjeseci u 2008. prikupljene su fotografije 1,8 milijuna korisnika, a iz Yahooa negiraju da su bili upoznati s navodnim programom, prenosi The Guardian.

Među prikupljenim i arhiviranim snimkama bilo je i eksplicitnih snimaka seksa korisnika koje ondje nisu završile s namjerom. U sklopu programa prikupljane su snimke s web kamera milijuna ljudi te su spremane u bazu podataka agencije bez obzira na to jesu li pojedini korisnici bili mete interesa ili nisu.

"Naša je politika ne komentirati pitanja vezana uz obavještajni rad", rekao je predstavnik GCHQ.

Operacija je otkrivena zahvaljujući dokumentaciji koju je Guardianu predao bivši suradnik NSA-a Edward Snowden. Program nije prikupljao čitave video chatove, već po jednu fotografiju svakih pet minuta, djelomično da bi sve bilo u skladu s pravilima o zaštiti ljudskih prava, no i da bi se izbjeglo preopterećenje poslužitelja.

Sustav je bio zamišljen kao pomoć u istraživanjima koja se bave računalnim metodama prepoznavanja lica.

Od danas nova novčanica od 50 dinara sa potpisom guvernerke

Od danas nova novčanica od 50 dinara sa potpisom guvernerke


Na licu novčanice od 50 dinara nema izmena obeležja, a na naličju je izmenjena godina izdanja ("2014") i potpis guvernera (Jorgovanka Tabaković). Novčanica od 50 dinara biće paralelno u opticaju sa prethodnim izdanjima ove novčanice iz 2005. i 2011. godine.

Dodatna izrada novčanice apoena od 50 dinara sa delimično izmenjenim obeležjima predviđena je u okviru redovnog godišnjeg programa izrade i izdavanja novčanica, kovanog novca, prigodnog kovanog novca i meničnih blanketa za potrebe Narodne banke Srbije u 2014. godini.

Dinar šesti dan "ne mrda", kurs 115,94

Dinar šesti dan "ne mrda", kurs 115,94


Dinar će danas nastaviti šestodnevnu seriju stagnacije kursa prema evru, tako da će zvanični srednji kurs iznositi 115,94 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Srpska nacionalna valuta biće slabija 0,1 odsto nego pre mesec dana i 3,8 odsto nego godinu dana ranije.

Indikativni kurs dinara prema dolaru je stagnirao i iznosi 84,71.

Dinar prema američkoj valuti isti je kao pre mesec dana i 0,2 odsto je viši na godišnjem nivou.

NBS je od početka godine prodala ukupno 600 miliona evra, da bi sprečila prekomerne dnevne oscilacije kursa.

Najniža vrednost kursa dinara prema evru ove godine bila je 7. februara, kada je srednja vrednost iznosila 116,12 dinara za jedan evro, a najviša 1. januara, kada je bila 114,64 dinar za jedan evro.

понедељак, 17. фебруар 2014.

Kaufland planira širenje u Srbiju

Kaufland planira širenje u Srbiju


Trgovinski lanac "Kaufland", prema pisanju nemačkih medija, planira da proširi svoje poslovanje na tržište Srbije.

Trgovinski lanac "Kaufland", koji je kao i "Lidl" deo nemačke Schwarz Gruppe, je od početka januara u potrazi za nacionalnim zastupnicima u Srbiji, piše magazin "Lebensmitel cajtung" (Lebensmittel Zeitung), a prenosi portal Instore.rs.

Srbija će tako postati "Kauflandovo" osmo tržište, navodi nemački magazin.

Prvo "Kauflandovo" inostrano tržište je Češka Republika, gde posluje od 1998. godine, a poslednje na koje se trgovac proširio je Bugarska, 2006. godine.

Kompanija takođe posluje u Hrvatskoj.

Povećanje poljoprivrednog budžeta

Povećanje poljoprivrednog budžeta


Treba obezbediti bespovratna sredstva za investicije poljoprivrednicima, kako bi mogli da kupuju savremenu mehanizaciju, plastenike i sisteme za navodnjavanje, kaže lider URS-a Mlađan Dinkić.

Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić založio se danas za povećanje poljoprivrednog budžeta za 25 odsto, napominjući da treba štedeti na birokratiji, a ne na poljoprivredi.

Dinkić je u Iđošu rekao da poljoprivrednicima treba obezbediti bespovratna sredstva za investicije, kako bi mogli da kupuju savremenu mehanizaciju, plastenike i sisteme za navodnjavanje, navodi se u saopštenju.

U Kikindi i okolnim mestima URS je promovisao Platformu za razvoj poljoprivrede, koja pored povećanja budžeta i većih ulaganja, podrazumeva direktnu finansijsku pomoć od 60.000 dinara po članu za staračka domaćinstva i veće subvencije za gazdinstva manja od pet hektara i komercijalna gazdinstva koje vode muškarci do 40 godina ili žene.

OD 1. JULA DOMAĆINSTVA BIRAJU ISPORUČIOCA STRUJE

OD 1. JULA DOMAĆINSTVA BIRAJU ISPORUČIOCA STRUJE


Mihajlovićeva je rekla i da je čitavo poglavlje Nacrta zakona posvećeno snabdevanju krajnjih kupaca strujom, kao i da su propisane obaveze snabdevača da obavesti kupca o uslovima prodaje električne energije.

"Doneta su i pravila o promeni snabdevača koja je besplatna. Otvaranje tržišta pruža mogućnost izbora snabdevača i uslova prodaje, a samim tim izbor cene i bolje komercijalne usluge", dodala je Mihajlovićeva.

Ona je rekla i da će, s obzirom na to da će kupcu biti dostupne sve informacije o snabdevačima i uslovima prodaje električne energije, on imati pravo da na osnovu prikupljenih informacija sam donese odluku o izboru snabdevača i preuzme rizik svojim izborom, kao i da je Zakonom o energetici uređena i zaštita kupaca.

Na pitanje šta konkretno novi zakon o energetici donosi domaćinstvima i privredi, Mihajlovićeva je odgovorila da je dobit od otvaranja tržišta realna cena energije i mogućnost investiranja u nove proizvodne kapacitete, što će obezbediti dugoročnu sigurnost snabdevanja.

"Domaćinstva mogu da biraju snabdevača koji nudi najpovoljnije uslove prodaje električne energije. Od licencnih 75 snabdevača, koji se uglavnom bave veleprodajom, za sada je šest iskazalo interes za snabdevanje krajnjih kupaca", dodala je ona, u intervjuu za "Politiku" .

Mihajlovićeva je naglasila i da je, zbog mogućnosti tržišne utakmice, važno za EPS da bude konkurentan u pogledu uslova i cene.

Ona je objasnila i da treći energetski paket direktiva EU, kada je u pitanju električna energija, nameće obavezu razdvajanja operatora prenosnog sistema, koje se ogleda u tome da isti vlasnik ne može da upravlja operatorom prenosnog sistema, proizvodnjom i snabdevanjem električnom energijom.

"Što se tiče oblasti gasa i gasovoda "Južni tok", konkretna rešenja će tek biti doneta, u skladu sa onim što budu dogovorili Rusija i članice EU koji u projektu učestvuju", rekla je Mihajlovićeva.

Ona je naglasila da energetski sektor Srbije predstavlja neodvojivi deo energetskog prostora Evrope i podsetila da je Srbija još 2006. potpisala Ugovor o osnivanju energetske zajednice i samim tim se obavezala na postepeno usklađivanje s pravnim tekovinama EU u oblasti energetike.

"Dakle, taj proces je započet odavno i pregovori sa EU, koji nam predstoje, biće samo završni korak procesa koji smo započeli 2006. godine", podsetila je Mihajlovićeva.

Na pitanje da li misli da će novi zakon i otvaranje tržišta za domaćinstva onemogućiti da cena struje bude socijalna kategorija, Mihajlovićeva je odgovorila da cena električne energije već sada to nije i da cilj otvaranja tržišta jeste da se postigne tržišna cena električne energije.

Ona je dodala da ovaj zakon "poznaje i energetski zaštićenog kupca, o čemu je već doneta Uredba, a kojom se štite ugrožene kategorije kupaca".

Mihajlovićeva je naglasila da cilj novog zakona nije samo ispunjavanje zahteva EU niti samo preuzimanje direktiva, već otklanjanje ograničenja i nedostataka uočenih kroz primenu postojećeg Zakona o energetici.

"Otvaranje tržišta ima za cilja povećanje konkurentnosti, a samim tim izbora snabdevača, uslova isporuke i niže cene električne energije. Tržište će omogućiti da EPS prodaje električnu energiju po tržišnim cenama, a snabdevači ne mogu da diktiraju cene EPS-u. Ako postoje viškovi energije, pretpostavka je da će i cene električne energije u Srbiji biti niže, po opštim pravilima tržišta i konkurencije", objasnila je Mihajlovićeva.

Mihajlovićeva je za "Politiku" rekla i da su u EPS-u i Elektromreži Srbije u toku pripreme za promenu pravne forme javnog preduzeća, uz podršku Ministarstva i da će one u najskorije vreme biti realizovane.

Amerikanci kupili budvansku marinu

Amerikanci kupili budvansku marinu


Emilfarb je jedan od glavnih investitora na rezidencijalnom kompleksu vila "Dukljanski vrtovi" na Zavali.

"Stratex grupa", kako prenose podgorički mediji, preuzeće budvansku marinu za iznos od oko tri miliona evra, a novi zakupac obećao je da će u razvoj uložiti još 45 miliona evra.

"Stratex grupa" je najveći američki investitor u Crnoj Gori, a pored ulaganja na Zavali, investirala je u brojne projekte u Kotoru i Kolašinu.

Bajatović: Ako i ne budem u vladi, biću u Srbijagasu

Bajatović: Ako i ne budem u vladi, biću u Srbijagasu


Vodićemo pozitivnu kampanju, ali, naravno, odgovorićemo i na sve napade. Verujem da će koalicija SPS-PUPS-JS ostvariti najbolji izborni rezultat od 2000. godine, rekao je potpredsednik SPS

Potpredsednik Socijalističke partije Srbije i direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović izjavio je danas da će o restruktuiranju "Srbijagasa" odlučivati nova republička vlada, a da će on, i ukoliko ne bude u toj vladi biti u "Srbijagasu".

Bajatović je u Novom Sadu, pred predizbornu konvenciju koalicije okupljene oko SPS-a, na pitanje novinara šta će biti sa restrukturiranjem "Srbijagasa", rekao da je to dobro pitanje i da će o tome raspravljati nova vlada. Na pitanje šta će se desiti ukoliko on ne bude u toj novoj vladi, Bajatoviće je odgovorio: "Biću u "Srbijagasu".

Osvrćući se na situaciju u Skupštini autonomne pokrajine Vojvodine, Bajatović je rekao da je siguran da će "krajem septembra ili u oktobru biti raspisani vanredni pokrajinski izbori".

Govoreći o aktuelnoj predizbornoj kampanji, Bajatović je kazao da će koalicija na čijem čelu je SPS, voditi pozitivnu kampanju, propagirajući "sve one vrednosti po kojima je ta koalicija prepoznatljiva".

"Vodićemo pozitivnu kampanju, ali, naravno, odgovorićemo i na sve napade", istakao je Bajatović, naglasivši da veruje da će koalicija SPS-PUPS-JS ostvariti najbolji izborni rezultat od 2000. godine naovamo.

Blago Šumadiji kad ima Fijat

Blago Šumadiji kad ima Fijat


Privreda Šumadije i Pomoravlja ostvarila je u 2013. godini spoljnotrgovinsku razmenu vrednu 5,2 milijarde američkih dolara.

Uz to, taj region Srbije povećao je obim industrijske proizvodnje za 47,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Potpredsednik regionalne privredne komore Kragujevac Predrag Lučić ocenio je da je reč o rekordnom iznosu, do sada nezabeleženom u istoriji šumadijsko-pomoravske privrede.

Pored FAS-a koji je i neto izvoznik, tu su i "Jura" iz Rače, "Panasonik" iz Svilajnca, "Peštan" iz Arandjelovca i "Zastava oružje" iz Kragujevca. Među najvećim uvoznicima su FAS, "Džonson kontrols Automotive", PMC Automotiv", "Jura" i "Agromarket" iz Kragujevca.

"Ukupan obim spoljnotrgovinske razmene Šumadije i Pomoravlja iznosi 5,2 milijarde američkih dolara, od čega je vrednost izvoza 2,7 milijardi a uvoza 2,6 milijarde američkih dolara", rekao je Lučić.

On je ukazao da je ukupna spoljnotrgovinska razmena ta dva okruga četiri puta povećana u prošloj u odnosu na 2012. godinu, a samo Šumadijskog za četiri i po puta.

"Učešće privrede Kragujevca čini 81 odsto u ukupnom izvozu šumadijsko-pomoravskog regiona, a najznačajniji izvoz je ostvarila fabrika Fiat automobili Srbija (FAS)", naveo je i dodao da vrednost izvoza FAS u prošloj godini iznosi oko dve milijarde američkih dolara.

"Preduzeća Šumadije i Pomoravlja najviše izvoze u Evropsku Uniju odakle i najviše uvoze", rekao je Lučić i dodao da je u zemlje EU plasirano 89 odsto proizvoda od ostvarenog ukupnog izvoza, a 90 odsto je vrednost uvoza iz EU u ukupnom uvozu.

Prema njegovim rečima, najviše se izvozilo u Italiju, Slovačku i Nemačku, i te tri zemlje učestvuju sa čak 92 procenata u ukupnom izvozu, ali i u Rusku federaciju, Sloveniju, BiH, Poljsku, Crnu Goru, Rumuniju i Francusku.

Priveda Šumadije i Pomoravlja uvozila je iz Italije, Rumunije, Poljske, Nemačke, Cceške Austrije, Slovačke, Bugarske, Slovenije i Madjarske, i tih deset zemalja čini 84 odsto od ukupnog uvoza.

Rusija dobra za biznis, za džavu ne

Rusija dobra za biznis, za džavu ne


Rusija mora da se opredeli za novu ekonomsku politiku uz rast državnih ulaganja, tvrdi direktor za ekonomske prognoze Ruske akademije nauka Viktor Ivanter.

To joj je, kako navodi, neophodno ako želi da dodatno uveća standard širokih slojeva stanovništva i smanji veliki tehnološki zaostatak za najrazvijenijim zemljama.

On smatra da proklamovani vladin cilj, koji predviđa rast ruske ekonomije u ovoj godini od približno 2,5 odsto, pod uslovom da cene nafte ostanu na sadašnjem visokom nivou, nije u skladu sa "objektivnim potrebama društva" i predlaže da se privredna ekspanzija znatno uveća, pre svega snažnim investicijama države u razne perspektivne infrastrukturne projekte.

"Mi smo smanjili obim (državnih) investicija i zbog toga su se prihodi smanjili, a to će za posledicu imati i pad budućih prihoda", ističe Ivanter, uz ironičnu primedbu da sadašnja situacija u ekonomskoj politici ruske vlade podseća na "večnu svađu" muža i žene, u kojoj on uvek govori da treba manje trošiti, a ona da treba više zarađivati. Žena je, kao uvek, u pravu, kaže Ivanter, uz opasku da kada prihodi na državnom nivou padaju treba obavezno povećavati investicije, a ne smanjivati ih. On ukazuje, osim toga, da ruska država sada može osigurati "ozbiljan rast ulaganja", a da to ne dovede do pada primanja stanovništva.

Ivanter navodi da je dosadašnja faza razvoja ruske privrede, zasnovana na liberano - monetarnim principima, dala "određene pozitivne efekte", ali da više ne može osigurati potreban nivo ekonomske aktivnosti i visoke stope rasta.

Kao nesumnjiv uspeh ekonomskog modela, koji više nije primeren, Ivanter navodi to što je nivo ruskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), meren po glavi stanovnika i na osnovu pariteta kupovne moći, tokom minulih 13 godina uvećan u odnosu na isti pokazatelj u SAD sa 18 na više od 40 odsto.

To pokazuje da je i taj liberalni ekonomski model imao pozitivan uticaj na rusku privredu, ali se u uslovima globalne krize više ne može efikasno primenjivati, tvrdi Ivanter, a prenosi elektronsko izdanje moskovskog dnevnika "Rosiskaja gazeta".

Prema rečima eksperta RAN, osnovna greška u ekonomskoj politici ruske vlade lani je bio pad državnih investicija, a NEP bi trebalo "da ispravi sve greške koje je zvanična ekonomska politika učinila u nekoliko prethodnih godina".

Kao osnovni pravac u kome treba da se kreću investicije ruske države on navodi ulaganja u već zastareli sistem dalekovoda za prenos elektroenergije, mrežu najsavremenijih puteva za auto i železnički saobraćaj, objekte gasne infrastrukture, vodoprivrede i niz drugih perspektivnih grana.

Izostanak novih investicija koštao je rusku elektroenergetiku nekoliko "kolosalnih havarija u proteklim godinama", upozorava Ivanter, uz napomenu da su lani privatne investicije u Rusiji uvećane solidnih deset odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok su direktna strana ulaganja porasla za visokih 50 procenata.

Istovremeno su, međutim, državna izdvajanja u nove projekte oštro opala, pa se dolazi do paradoksalnog zaključka da je poslovna klima za biznismene i strance lani bila dobra a za rusku državu loša.

Vučić: Za razvoj ekonomije 21 zakon

Vučić: Za razvoj ekonomije 21 zakon


Predsednik SNS Aleksandar Vučić izjavio je da nije zadovoljan onim što je učinjeno na stvaranju dobrog poslovnog ambijenta u Srbiji i predstavio deo plana koji je SNS pripremila kako bi popravila investicioni ambijent i Srbija krenula u ekonomski razvoj.

Vučić je  precizirao da je reč o 21 zakonu, koji treba doneti u periodu od 15. aprila do 30 juna.

Prema njegovim rečima, radi se o zakonima o radu, stečaju, državnim službenicima, bržem izdavanju dozvola...

"Plan podrazumeva da radimo teško u naredne dve godine i podrazumeva formiranje nacionalnog prioritetnog plana", rekao je Vučić.

On je objasnio da se planira značajnije ulaganje u četiri oblasti, a da je prva - automobilska industrija, koja je, kako je rekao, puni zamah doživela u 2013. i 2014. godini.

On je naveo da su u tim prioritetima i IT Sektor, u koji će se uložiti veliki novac i to je pre svega namenjeno mladim ljudima, zatim poljoprivreda, za koju ima više planova, i razvoj privatnog preduzetništva.

"Nama je za mlade ljude važno da možemo da im kažemo da tražimo način i da počnu biznis i ne razmišljaju da se zaposle samo u državnom organu, već da ideje i spobnosti razviju u privatnom biznisu", rekao je lider naprednjaka i naveo poreske olakšice za mlade koji počinju sopstveni biznis, rekao je on.

Lider SNS je u prioritete uvrstio i velike razvojne infrastrukturne projekte, koji treba da razviju celu Srbiju.

Uvek smo spremni da razgovaramo sa svakim, kao i danas u Smederevu sa radnicima Žečvoza, da čujemo muku radnika i pomognemo, ali i oni moraju da budu spremni da pomognu svojoj državi, naveo je Vučić.

On je poručio da je privatni sektor kičma koja vuče zemlju napred, da taj sektor izdržava javni sektor "i tu ne treba da bude nedoumica".

"Neću da se dodvoravam građanima, da ih lažem, sledi nam težak period i mnogo rada, ali već krajem ove godine videćemo svetlo na kraju tunela", rekao je Vučić.

"Beograd na vodi" gotov do 2019. godine

Vučić je izjavio da će prvi radovi na realizaciji projekta Beograd na vodi početi maju, i da će čitav posao biti završen do 2019. godine.

Vučić je pokazao plan Beograda na vodi, i precizirao da će toranj, koji će biti "novi lend mark" Beograda, biti završen do marta 2017. godine.

Vučić je naveo da kao što mnogi sada ne veruju u realnost tog projekta, tako nisu verovali ni u uspešnu borbu protiv korupcije i kirminala, ili - da će Srbija otvoriti pregovore sa EU.

Govoreći o investitorima iz UAE Vucicć je kazao da će u projekat uložiti tri milijarde dolara, a kasnije će se deliti dobit od prodaje nekretnina na tom prostoru.

On je rekao da će se izgraditi toranj od 50 spratova koja će biti najviši u ovom delu Evrope, da će tamo gde je sada pruga biti "beogradski Šanzelize", da će biti šoping molova, apartmana koje će kupovati najbogatiji ljudi na svetu, jer su i navikli da kupuju kada tako velika kompanija gradi.

Prema njegovim rečima, brzo će početi i reklame na svetskim televizijama u koje će investitori uloziti desetine miliona dolara, jer je i njihova želja da zarade novac na ovom projektu.

"Beograd na vodi je investicija za celu Srbiju", rekao je Vučić i dodao da će to pokrenuti sve oblasti i povećati prihode u svim sektorima, a posebno u grdajevinskoj industriji.

Srpski med curi u Nemačku i Italiju

Srpski med curi u Nemačku i Italiju


Srbija ima dobre pčelara, koji se po kvalitetu meda mogu nositi sa evropskim i svetskim, što pokazuje izvoz u Nemačku i Italiju, a oko 90 odsto propisa je usklađeno sa propisima Evropske unije (EU), izjavio je danas Tanjugu Zoran Marinković iz Uprave za veterinu Ministarstva poljoprivrede.

Stanje pčelarstava u Srbiji je zadovoljavajuće. U proteklu godinu dana preduzeli smo mere da se pčelari registruju da ih imamo u evidenciji, da znamo sa čime računamo i na koji način možemo da sprovedemo mere koje su potrebne da dobro funkcionise ova grana poljoprivrede, dodao je Marinković.

"S obzirom da izvozimo med, pre svega u Nemčku i Italiju, regsitar pčelinjaka je veoma bitan jer kroz određene postupke možemo da garantujemo da je med, koji ide na područje drugih zemalja zdarvastveno bezbedn", rekao je Marinković.

Sada ćemo, naravno da donosimo nove propise koji će te stvari još više urediti, ali i obazbediti da ljudi koji se bave pčelarstvom imaju siguran posao i da znaju kakve su njihove obaveze i da na jedan relaksiran način mogu da se bave svojom proizvodnjom i da planiraju sledeće godine i narednih godina proizvodnju, dodao je on.

Marinković, koji je pristovao Skupštini pčelara Pomoravlja u Jagodini, je istako da se moraju sprovesti sve mere koje Eu predviđa, s obzirom da smo na putu prema EU, da propise koji tamo vže uskladimo sa našim.

"Ima ljudi, kada je evidentiranje u pitanju, koji iz raznih razloga pružaju otpor, ali se polako shvaća da je evidanecija i način da se ostvare subnvencije i druge prinadležnosti koje država daje ali samo ako su registrovani", rekao je Marinković.

Što se tiče falsifikovanog meda na srpskom tržistu, "to su male količinje, ali se trudimo da i to sprečimo, Srbija nema potreba da uvozi med, imamo naše proizvođače koji to veoma klavlitetno rade. Sam podatak da izvozimo u Nemačku i Italiju, govori da je naš med kvalitetan", dodao je Marinković.

Marinković je ponovio da pčelari moraju biti registrovani i zbog subvencija države koje su prošle godine bile 500 dinara po košnici.

"Verujem da će se subvencije produžiti i na ovu godinu posle izbora i formiranja nove vlade, a ja lično očekujem da budu i veće nego prošle godine", zaključio je Marinković.

Dio Crnogoraca protiv davanja u zakup Mamule

Dio Crnogoraca protiv davanja u zakup Mamule


Napušteni otok Lastavica, s utvrdom Mamula, na ulasku u Bokokotorski zaljev, uskoro bi mogao dobiti novog vlasnika, nakon što je crnogorska Vlada raspisala natječaj za dugoročni zakup i gradnju elitnog hotela na tom otoku.

Međutim, tome se protivi skupina građana, nevladine udruge, ali i dio vlasti općine Herceg-Novi, koji smatraju da će gradnja narušiti povijesni, kulturni i turistički značaj otoka.

Mamula je napušteni otok i idiličan ambijent, smješten između Prevlake i Luštice te utvrda Oštro i Arza, i predstavlja dio kontrolne linije ulaska u Boku.

Galebove, agave i narcise, koji dominiraju tvrđavom, prema planu crnogorske Vlade, zamijenit će hotel sa pet zvjezdica. Dio građana Herceg-Novog to ne želi.

"Zalažemo se za to da to ne bude samo hotel dostupan eliti, već da bude dostupan svim građanima, da mogu da izvuku beneficiju i uživaju u kulturnom dobru i naslijeđu", kaže Mirko Lazarević iz Grupe građana za očuvanje Mamule.

Zloglasni zatvor i logor

Riječ je o nekadašnjem zloglasnom zatvoru, koji je, kako podsjeća Al Jazeerina reporterka Milica Marinović, kao utvrdu još polovicom 19. stoljeća izgradila Austro-Ugarska. Potom su je talijanske okupacijske snage, tijekom Drugog svjetskog rata, pretvorile u koncentracijski logor, kroz koji je prošlo nekoliko tisuća zatočenika.

Mamula je već desetljećima napuštena, ali je unatoč tomu omiljeno turističko izletište. U međuvremenu je najmanje 1000 građana potpisalo peticiju da se natječaj za zakup Mamule poništi.

"Ne radi se samo o Mamuli. Mislim da smo propustili mnogo prilika da reagujemo i da je posljednji čas da se reaguje u tom smislu da se zaštiti ono što su nam naši preci ostavili", navodi stanovnica Herceg-Novog Snežana, dok njen sugrađanin Eduardo upozorava kako će "doći samo elita, napraviti pristaništa, dovesti jahte i drugi neće moći da dođu".

Dugogodišnji zakup

Prema Vladinom planu, otok se daje u zakup na 30 do 90 godina za gradnju hotela otvorenog tipa. Tvrde kako se neće narušiti gabariti utvrde.

"Obavezujući kriterijum za ponuđače bio je da mora imati ekspertski tim sa referencama u rekonstrukciji sličnih kulturnih dobara u turističke svrhe", ukazuje Predrag Jelušić iz crnogorskog Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Međutim, nevladin sektor tomu ne vjeruje te objašnjavaju kako je Mamula memorijalni spomenik i "bafer zona" Kotora, grada pod zaštitom UNESCO-a. Kao takva, tvrde, ne može trpjeti promjene planirane gradnjom heliodroma.

"Sama studija je dosta kontradiktorna, jer se navodi očuvanje gabarita i pejzaža. Uvođenje heliodroma nije mala intervencija, i to je nešto što će sigurno uticati na pejzaž ostrva", upozorava Aleksandra Kapetanović iz nevladine udruge Expeditio.

Na izvanrednoj sjednici o svemu će raspravljati Skupština grada, jer i dio delegata traži da se natječaj poništi i utvrda vrati na korištenje općini.

"U tom slučaju bi lokalna samouprava, u saradnji sa nevladinim sektorom, obavila više javnih rasprava u kojima bi se na najbolji način definisalo kako u budućnosti koristiti ovo ostrvo", navodi Danijela Đurović, predsjednica Skupštine opštine Herceg-Novi.

Mještani strahuju da će Mamula završiti kao susjedno utvrđenje Arza, koje je 2005. godine, zajedno s okolnom zemljom, prodato ruskom vlasniku i od tada, tvrde, zatvoreno za posjetitelje.

Bankarski i finansijski sistem Srbije je stabilan

Bankarski i finansijski sistem Srbije je stabilan


Guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je danas da ne očekuje da će u skorije vreme bilo kojoj banci u Srbiji biti oduzeta dozvola za rad, kao što je to bio slučaj sa Univerzal bankom.

Ona je naglasila da je bankarski i finansijski sistem u Srbiji stabilan.

NBS je spremna da poverenje građana u bankarski i finanskijski sistem opravda, rekla je Tabaković gostujući na TV Pink.

Univerzal banka je zapala u problem likvidnosti i nije mogla da izdvoji ni obavezene rezerve, rekla je Tabaković i istakla da je ona zajedno sa izvršnim odborom NBS-a postupila po zakonu, kada je oduzela licencu za rad Univerzal banci jer bi svaki sledeći dan njenog rada naneo još veću štetu državi.

"Neka javna preduzeća su nasledila držanje depozita u Univerzal banci i sada je to posao onih koji treba da utvrde u narednom periodu da li je neko namerno ulazio u rizik ili nije znao da čita bilanse", rekla je Tabaković i poručila da će svi depoziti do 50.000 evra biti isplaćeni preko Poštanske štedionice bez ikakvih problema, a sve preko tog iznosa će se isplaćivati iz stečajne mase i stečaj zato mora da bude brz.

Tabaković je ukazala da je Univerzal banka odobravala kredite bez procene da li oni zaista mogu da budu vraćeni i bez dovoljno instrumenata obezbeđenja.Kada je Unvierzal banka ušla u zonu nelikvidnosti NBS je morala da joj oduzme dozvolu za rad jer nisu smele da budu dovedene u pitanje sve ostale banke zbog jedne koja ne izmiruje svoje obaveze.

Ona je poručila da NBS stoji na usluzi tužilaštvu i pravosuđu i da će im dostaviti svu neophodnu dokumentaciju Univerzal banke.

Govoreći o stabilnosti dinara Tabaković je ukazala da nacionalna valuta svoj ugled može da obezbedi jedino poverenjem u bankarski, pravosudni i ekonomski sistem zemlje.

Zahtev za legalizaciju, izbegavanje bagera

Zahtev za legalizaciju, izbegavanje bagera


Konačan broj nelegalnih objekata u Srbiji znaće se za mesec dana. Do tada opštine imaju rok od sedam dana da resornom ministarstvu dostave podatke o broju zahteva, kolika su umanjenja za plaćanje i na koliko godina će građani otplaćivati nelegalne kvadrate.

Za sve koji nisu podneli zahtev za legalizaciju do isteka roka predviđeno je rušenje. Opštine će utvrđivati da li će građanima koji su bili sprečeni da podnesu zahtev u zakonskom roku odobriti legalizaciju, kažu za RTS u Ministarstvu građevine.

Pre 27 godina Milan Stevanović iz "Železnik Beograda" predao je zahtev za legalizaciju svoje kuće, ali te godine je bila nacionalizacija i teško su se dobijali planovi i odobrenja za gradnju. Na legalizaciju se još čeka.

"Od kako sam predao zahtev za legalizaciju jednom ili dva puta je izlazila jedna komisija, napravila mi je neki zapisnik viđenog stanja, izvedenog stanja", kaže Stevanović. U međuvremenu, kaže, stalno mu je tražen neki papir. "Obično je izlazio vlasnički list tako da sam dopunjavao tu dokumentaciju redovno", priča Stevanović.

Za dug proces legalizovanja nadležni sekretarijati okrivljuju građane koji su, tvrde, uglavnom podnosili nepotpunu dokumentaciju, ali i državu koja nije bila dovoljno efikasna u donošenju planova.

"Postupali smo kako je zakon predviđao da se preda samo zahtev, a ostali dokumenti kasnije", kaže Blagoje Radojičić iz užičkog Odeljenja za legalizaciju. "Tu smo imali problema, nerešeni imovinsko-pravni odnosi, nezainteresovanost ljudi, a bogami i nemanje para za plaćanje nadoknade za uređenje građevinskog zemljišta", kaže Radojičić.

"Samo je pet zahteva primljeno kompletno, ostali zahtevi su bili nepotpuni", rekla je Bojana Divac, sekretar za urbanizam u Kragujevcu. "Sekretarijat po zakonu o legalizaciji ima obavezu da u roku od godinu dana raspiše i dopuni dopunu za dostavljanje legalizacije", rekla je Bojana Divac.

MINISTARSTVO: IMA NOVCA ZA RUŠENjE

Za investitore i građane koji nisu podneli zahtev do isteka roka, 29. januara, sankcije su - rušenje. To predviđa Zakon o legalizaciji, ali ipak svi koji su svoju kuću prijavili u katastru izbeći će bager u svom dvorištu.

Rušenje jedne kuće od 100 kvadrata, lokalnu vlast koštaće oko tri hiljade evra. Iz resornog ministarstva saopštavaju da novca za rušenje ima.

"Svaka jedinica lokalne samouprave ima obavezu da u svom budžetu predvidi i sredstva za rušenje objekata", kaže Aleksandra Damnjanović iz Ministarstva građevine.

"U situaciji da opština ne raspolaže novčanim sredstvima za rušenje postoji način da se ono ipak sprovede o trošku izvršenika, a da se opština u daljem postupku regresira za taj iznos", rekla je Damnjanovićeva.

Procenjuje se da je ukupno u Srbiju u produženom roku podneto 100.000 novih zahteva za legalizaciju, što je ukupno oko 800 hiljada. Rušenjem bi nestalo oko 30 odsto objekata.

Prema podacima Ministarstva građevine, u zaštićenim zonama i nacionalnim parkovima rešenja za rušenje su ispisana za 155 objekata.

Najviše ih je na Tari, gde je, kako kažu, divlja gradnja uzela velikog maha.

Đuričin: Održive reforme umesto zaduživanja

Đuričin: Održive reforme umesto zaduživanja


Održavanje finansijske stabilnosti biće prvi zadatak nove vlade, ali ne kroz novo zaduživanje, već putem održivih reformi, najavljuje profesor Ekonomskog fakulteta i član Nacionalnog saveta za privredni oporavak, Dragan Đuričin.

"Nova vlada koja dolazi, nasleđuje preko pet odsto budžetskog deficita i oko 1,5 odsto trgovinskog deficita, sa naraslim dugom koji je prevazišao 60 odsto bruto domaćeg proizvoda i novim obavezama servisiranja duga", rekao je Đuričin u intervjuu Tanjugu.

Prema njegovom mišljenju, perspektiva permanentnog zaduživanja, kome su pribegavale prethodne vlade, neodrživa je i politički neprihvatljiva.

Neprihvatljivo je, kako kaže, i da "jedna generacija troši perspektivu generacije koja sledi, zadužujući se zbog svojih neadekvatnih politika".

Takođe, nije logično, primećuje Đuričin, da u okviru iste generacije oni koji štede kroz inflaciju gube svoju štednju, a da dobijaju oni koji troše, i to praktično nezarađeno.

"U tom smislu, prvi reformski korak je vezan za smanjivanje 'auto gepa', odnosno nedovoljnog nivoa ekonomske aktivnosti, koji se manifestuje rastom ekonomskog rizika, rastom nezaposlenosti i smanjenjem stepena uposlenosti onih koji su inače zaposleni", objašnjava sagovornik Tanjuga.

On smatra da država mora pronaći mere za podizanje ekonomije i to pre svega preko grana koje se nalaze u državnom vlasništvu ili onih gde država može relativno lako ući u vlasništvo.

"Na kraju, dolaze mere koje su dugoročne i koje treba da stave Srbiju na putanju održivog razvoja kroz razvoj nove industrije, odnosno uključivanje Srbije u razvoj evropskih tehnoloških platformi, onih grana koje predstavljaju perspektivu konkurentske pozicije", rekao je Đuričin.

Mihajlović: Spore promene u "Srbijagasu"

Mihajlović: Spore promene u "Srbijagasu"


EPS je krenuo u promene ali ne tako brzo kako smo mi mislili da treba, izjavila je ministarka energetike Zorana Mihajlović. Sada se događa apsurd da država daje garancije za "Srbijagas" a da se sa druge strane "ništa ne dešava", rekla je ministarka.

Ministarka energetike Zorana Mihajlović najavila je da će nova vlada da odredi do kada mora doći do reformisanja i promena u javnim preduzećima, među kojima su i "Srbijagas" i "Elektroprivreda Srbije" (EPS).

Mihajlovićeva je u Kragujevcu rekla da je EPS krenuo u promene "ali ne tako brzo kako smo mi mislili da treba".

"'Srbijagas' nije krenuo uopšte. Podsetiću da je knjigovodstveni kapital 'Srbijagasa' jednak nuli. Mi, kao država, hoćemo da sačuvamo to preduzeće u tom smislu da bude efikasnije i da državi obezbedi prihode i profite", rekla je ministarka energetike.

DUGOVI

Kragujevačkoj upravi zamerila je što ne izmiruje svoja dugovanja. Kragujevac i komunalna preduzeća za električnu energiju duguju 800 miliona dinara, pa bi takav nemaran odnos, rekla je Mihajlovićeva, morao da se promeni.

Dodala je da će naredna vlada jasno da odredi do kada mora da dođe do finansijske i organizacione konsolidacije.

"Po našem mišljenju je to sasvim sigurno do kraja 2014. godine i tada moramo da pričamo sasvim drugačije o Srbijagasu", rekla je Mihajlovićeva.

Prema njenoj oceni, sada se događa apsurd da država daje garancije za "Srbijagas" a da se sa druge strane "ništa ne dešava".

"To je dovosmerna ulica", rekla je Mihajlovićeva i zaključila da i jedni i drugi moraju da rade.

Ministarka Mihajlović razgovarala je u Kragujevcu sa građanima koji su nezadovoljni računima za struju i grejanje.

Najviše pritužbi, rekla je ministarka, Kragujevčani su imali na visinu računa za grejanje pa će sa predstavnicima "Energetike" u narednih desetak dana pokušati da reše probleme.

"Kragujevačka 'Energetika' nov sistem naplate uvela je u jeku grejne sezone, što Ministarstvo nije podržalo", naglasila je Mihajlovićeva, dodajući da će obračunavanje instalirane snage, koje je višestruko uvećalo račune Kragujevčana, biti preispitano, ali i poslovanje firme koja je prošlu godinu završila sa gubnitkom od dve i po milijarde dinara.

Mihajlovićeva je dodala da su toplane u nadležnosti lokalnih samouprava što ponegde predstavlja problem.

Kragujevačko preduzeće "Elektrošumadija" pozvalo je potrošače električne energije da danas, u direktnom razgovoru sa ministarkom energetike, razvoja i životne sredine Zoranom Mihajlović iznesu svoje probleme.


REŠITI PROBLEM DEPONIJE U USTANIČKOJ

Ministarka Zorana Mihajlović zatražila je od Privremenog organa Beograda da reši problem deponije smeća koja se nalazi u Ustaničkoj ulici ispred broja 244v.

U pismu Privremenom organu Beograda, ministarka je istakla da su joj se nedavno na prijemu u Skupštini grada obratili građani Zvezdare i upoznali je sa tim problemom.

"Sugrađani sa Zvezdare upoznali su me sa time da se u Ustaničkoj ulici, ispred broja 244 v, već dve godine nalazi deponija smeća koju niko nikada nije uklonio. Poslali su mi i pismo sa molbom da se deponija ukloni", navela je Mihajlovićeva.

Porazna je činjenica, dodala je, da se u milionskom gradu, evropskoj metropoli, niko dve godine nije bavio ovim slučajem.

Azijska tržišta: Indeksi porasli, vratio se apetit za rizikom

Azijska tržišta: Indeksi porasli, vratio se apetit za rizikom


Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer se ulagačima vratila sklonost prema rizičnijim investicijama, nakon što se situacija na tržištima u razvoju stabilizirala. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Šangaju, Singapuru i Hong Kongu porasle između 0,3 i 0,9 posto.

Stoga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,7 posto. Azijske ulagače ohrabrio je rast cijena dionica na Wall Streetu u petak, unatoč slabijim nego što se očekivalo gospodarskim podacima iz SAD-a i neuvjerljivim poslovnim rezultatima kompanija.

Pozitivno na tržište utječe i stabilizacija tržišta u razvoju, koja su bila pod snažnim pritiskom od kraja siječnja zbog smanjenja poticaja američke središnje banke.

Ulagače je jutros ohrabrio i podatak o rastu kreditiranja u Kini u siječnju više nego što se očekivalo, što budi nadu da će se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzati.

S druge strane, ulagače je na tren pokolebao podatak o rastu japanskog gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju za samo 0,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok se očekivao rast od 0,7 posto.

Ipak, raspoloženje na tržištu brzo se poboljšalo jer usporen rast gospodarstva znači da će japanska središnja banka nastaviti voditi izuzetno labavu monetarnu politiku.

A na valutnim tržištima euro jača prema dolaru, zahvaljujući dobrim gospodarskim podacima iz eurozone, a slabima iz SAD-a.

Jačanje gospodarstva eurozone moglo bi značiti da Europska središnja banka neće dodatno olabaviti monetarnu politiku, dok slabost američkog gospodarstva može navesti Fed da tijekom godine uspori tempo smanjenja poticajnih mjera.

Zbog toga je jutros u jednom trenutku tečaj eura dosegnuo 1,3723 dolara, najvišu razinu u tri tjedna, dok je u petak navečer iznosio 1,3690 dolara.

Dolar je oslabio i prema japanskoj valuti, pa mu je cijena skliznula sa 101,80 jena, koliko je iznosila u petak, na 101,55 jena.

I euro je oslabio prema 'japancu', pa mu je tečaj skliznuo na 139,25 jena, dok je u petak iznosio 139,40 jena.

Zagrebačka banka: Neto dobit potonula 47,6%

Zagrebačka banka: Neto dobit potonula 47,6%


Zagrebačka banka u prošloj je godini ostvarila neto dobit od 465 milijuna kuna, što je za 47,6 posto manje u odnosu na dobit iz 2012. godine, a ostvareni je rezultat prvenstveno pod utjecajem recesijskog okruženja, porasta troškova rezervacija za neprihodujuće kredite, malog rasta volumena kredita i posljedično nižih kamatnih prihoda, kao i novih zakonskih ograničenja i promjena regulatornog okruženja. Stoji to u danas objavljenom nerevidiranom izvješću o poslovanju Zagrebačke banke u 2013. godini, iz kojeg je razvidno i kako dobit ZABA-e od poslovanja prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2,13 milijardi kuna, što je 5,9 posto manje nego u 2012. godini.

Za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke ZABA je lani izdvojila 1,55 milijardi kuna ili 33,9 posto više nego u prethodnoj godini.

Poslovni prihodi Zagrebačke banke lani su iznosili 3,8 milijardi kuna, što je smanjenje za 3,3 posto, ponajviše zbog nižeg neto prihoda od kamata.

Neto prihod ZABA-e od kamata lani je smanjen za 5,2 posto, na nešto manje od 2,5 milijardi kuna, dok je neto prihod od provizija i naknada istodobno povećan za 0,6 posto, na 852 milijuna kuna. Ukupni troškovi poslovanja porasli su pak za 0,2 posto, na 1,66 milijardi kuna.

Imovina ZABA-e na kraju 2013. iznosila je 106,5 milijardi kuna i porasla je za 2,8 posto u odnosu na kraj 2012. godine.

Neto krediti komitentima porasli su za 2,9 posto, na 70,8 milijardi kuna, ponajviše kao rezultat povećanog volumena kredita pravnim osobama. U poslovanju sa stanovništvom i dalje je prisutna smanjena potražnja za kreditima uslijed razduživanja građana, povećanja nezaposlenosti i smanjenja raspoloživog dohotka, napominju iz Zagrebačke banke.

Depoziti komitenata iznose 62,4 milijarde kuna, što je na godišnjoj razini porast za 3 posto. Pritom iz banke napominju da su depoziti stanovništva u prošloj godini porasli za 1,47 milijardi kuna, a depoziti pravnih osoba i države za 330 milijuna kuna.

Na razini Grupe ZABA ostvarena je pak neto dobit od 771 milijun kuna, što je za 38,8 posto manje od dobiti iz prethodne godine, dok operativna dobit grupe, prije troška vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznosi 2,53 milijarde kuna i niža je za 5,5 posto nego u 2012.

Poslovni prihodi Grupe u 2013. su iznosili 5,1 milijardu kuna, što je 2,4 posto manje nego u godini prije, dok su ukupni troškovi poslovanja porasli za 0,8 posto, na 2,6 milijardi kuna.

Nove ponude za KAP još danas

Nove ponude za KAP još danas


Rok za dostavljanje ponuda na obnovljenom tenderu za kupovinu imovine Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) ističe danas u 16 sati, a javno otvaranje zakazano je za četvrtak, 20. februara.

Stečajna uprava objavila je 18. januara drugi oglas za prodaju imovine KAP-a po početnoj cijeni od 28 miliona eura, pošto nije bila zadovoljna ponudama na prvom tender raspisanom 6. decembra.

Prvi oglas za prodaju imovine nekadašnjeg najvećeg crnogorskog industrijskog giganta bio je raspisan 6. decembra, po početnoj cijeni od oko 52 miliona eura.

Ponude za kupovinu imovine KAP-a na tom tender dostavili su nikšićki Uniprom, Get Sales sa sedištem u Londonu, iza koje stoji nemački HGL, kao i Alemani Trade iz Beograda.

Uniprom je ponudio 28,5 miliona evra, zapošljavanje 300 radnika i investicije od 76 miliona evra.

Firma Get Sales je za deo imovine KAP-a nudila 5,1 hiljadu evra, ali i 700 miliona evra investicija i zapošljavanje tri hiljade radnika.

Kompanija Alemani Trade iz Beograda bila je zainteresovana za kupovinu 22 vagona, za koje je ponudila 178 hiljada evra.

Konačnu reč o eventualnoj prodaji KAP-a ipak daće Skupština Crne Gore, kako je i predviđeno Zakonom o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru, koji je usvojen u decembru prošle godine.

Stečaj u KAP je uveden 8. jula prošle godine, čime je dotadašnji ruski partner izgubio pravo upravljanja fabrikom, ali su aktivirane sve garancije za kredite KAP-a u iznosu od preko 230 miliona evra, koje su pale na teret budžeta Crne Gore.

Privredni sud Crne Gore proglasio je 9. oktobra bankrot KAP-a, čime je nastavljena agonije te nekada najveće crnogorske fabrike.

Potraživanja poverioca KAP-a iznose preko 360 miliona evra.

Ruska Centralno-evropske aluminijumske kompanije tužila je u međuvremenu Vladu Crne Gore zbog dešavanja u KAP-u, tražeći odštetu od 100 miliona evra.

To je druga tužba firmi u vlasništvu ruskog biznismena Olega Deripaske, pošto je ranije EN plus grupa najavila da će podneti tužbu tešku 93 miliona evra arbitražnom sudu u Frankfurtu protiv Vlade Crne Gore, zbog, kao je navedeno, neispunjenih obećanja i izgubljenog profita kompanije u poslu sa KAP-om.

Vlada Crne Gore saopštila je da su obe tužbe neosnovane, navodeći da je u čitavom poslu oštećena crnogorska, a ne ruska strana.

Deficit platnog bilansa 1,3 milijarde evra

Deficit platnog bilansa 1,3 milijarde evra


Deficit tekućih transakcija platnog bilansa za prvih 11 meseci 2013. godine dostigao je 1,3 milijarde evra, što je za oko 1,5 milijardi evra manje u odnosu na isti period 2012. godine, objavio je časopis Privredne komore Srbije "Konjunkturni trendovi"

Kao glavni faktori smanjenja deficita u periodu januar-novembar 2013. godine, izdvajaju se rast robnog izvoza za 26,1 odsto i manji deficit robne razmene za 29 odsto, dvostruko veći suficit bilansa usluga, koji je dostigao 270,6 miliona evra.

Na smanjenje deficita uticao je i posebno brži rast prihoda od usluga za 9,9 odsto, u odnosu na rast rashoda, kao i rast priliva doznaka naših iseljenika u inostranstvu, koje iznose 2,1 milijardu evra.

U novembru je zabeležen deficit tekućeg računa u vrednosti 53,5 miliona evra, koji je znatno manji od prosečno ostvarene mesečne vrednosti deficita za 11 meseci, koja je iznosila 116,5 miliona evra.

Cena nafte nastavila je umereni rast tokom azijskog trgovanja

Cena nafte nastavila je umereni rast tokom azijskog trgovanja


Cena sirove nafte je tokom prepodneva oscilovala.Cena sirove nafte je nastavila je umeren rast tokom azijskog trgovanja.

Dobri rezultati inflacije u Kini pozitivno su se odrazili na cenu nafte kako je Kina drugi po veličini potrošač nafte u svetu nakon Amerike. Sa druge strane razočaravajući podaci industrijske proizvodnje u Americi ograničili su ovaj rast cene.

Na jednočasovnom grafikonu MACD izlazi iz faze prekomerne kupovine dok RSI ima rastući trend. Cena se odbila od srednje Bolindžer trake tako da je moguć rast cene. Naša preporuka bila bi kupovna pozicija.

Primarna podrška: 97.00

Primarni otpor: 101.00

Naše viđenje: Kupovna pozicija sa ulaskom na 100.60 prvom metom na 100.80 i drugom na 101.00

Alternativni scenario: Ukoliko se cena spusti ispod 100.50 onda je moguć dalji pad na 100.00

Komentar: MACD izlazi iz faze prekomerne kupovine dok RSI ima rastući trend. Cena se odbila od srednje Bolindžer trake tako da je moguć rast cene.

Trend: Oscilovanje na kraći rok, bočno kretanje na duži rok.

Strategy Entry 1st target 2nd target
LONG 100.60 100.80 101.00

Etihad promoviše "Pearl" biznis klasu ka 26 destinacija

Etihad promoviše "Pearl" biznis klasu ka 26 destinacija


Etihad ervejz nastavlja sa promotivnim akcijama na letovima iz Srbije, a ovog puta promoviše čuvenu "Pearl" biznis klasu ka 26 destinacija, iz Beograda preko Abu Dabija.

U periodu od 7. do 21. februara moguće je kupiti karte za let u biznis klasi po veoma povoljnim cenama za takvu uslugu, a putovanja je moguće realizovati od 7. februara do 15. juna, osim u periodu od 11. do 20. aprila.

"Pearl Busineš Claš" na letovima Etihada je, prenosi "Aviokarta.net", prava poslastica za sve ljubitelje luksuza.

Ta klasa daleko nadmašuje slične klase u svetu i prema svojim karakteristikama mogla bi da stane rame uz rame sa prvom klasom kod mnogih drugih aviokompanija.

Na primer, u okviru promocije Etihada, povratne karte u "Pearl" klasi za Abu Dabi, Dubai, Al Ain koštaju 1.388 evra, Čengdu 1.442 evra, Bahrein, Kuvajt 1.460 evra, Muskat, Dohu 1.540, Šangaj 1.722, Johanesburg 1.728, Sejšele 2.428, Sidnej 3.443, Adelejd 4.175 evra...

Sva sedišta u biznis klasi su sa mini kabinom koja omogućava više ličnog prostora i intimnije putovanje. Sedišta su nezavisna i svako ima direktan pristup prolazu.

U avionima za interkontinentalni saobraćaj se mogu oboriti u pravi krevet, a nasloni imaju ugrađene masažere.

Svaki putnik ima sopstveni ravan 15-inčni ekran osetljiv na dodir i pristup veoma bogatom zabavnom programu sa filmovima, muzikom, dokumentarnim emisijama i igricama. Takođe, sedišta imaju svoje USB utičnice.

Ketering u biznis klasi je ravan usluzi u najfinijim svetskim restoranima.

Putnici mogu da biraju obroke iz veoma bogatog menija i da obeduju u bilo koje vreme, a hrana koja će im biti poslužžena je pažljivo pripremljena od strane poznatih svetskih kuvara.

Pored ugodnog leta,  putnici u "Pearl Busineš" klasi imaju i brojne pogodnosti na aerodromima. Oni mogu da koriste luksuzne salone, a na mnogim aerodromima gde leti Etihad omogućen im je i besplatan aerodromski transfer limuzinama.

Hrvati ostaju bez slobodnog pristupa tržištu rada u Švajcarskoj

Hrvati ostaju bez slobodnog pristupa tržištu rada u Švajcarskoj


Hrvati više neće imati slobodan pristup tržištu rata u Švajcarskoj, saopštilo je ministarstvo pravde u Bernu.

Naime, Švajcarska odbija da potpiše sporazum sa Zagrebom nedelju dana posle referenduma na kome su se Švacarci izjasnili za suzbijanje imigracije iz država članica Evropske unije.

Ministarka pravde Švajcarske Simoneta Somaruga pozvala je hrvatsku ministarku inostranih poslova Vesnu Pusić da je obavesti da Bern neće biti u mogućnosti da potpiše bilateralni sporazum o produženju prava na slobodan pristup Hrvata švajcarskom tržištu rada "u svom sadašnjem obliku", prenela je agencija AFP.

Portparol švajcarskog ministarstva Filip Švander je dodao da ministarka "traži rešenje" da se obezbedi da Hrvati ne budu diskriminisani.

Istovremeno, Somaruga je obavestila Brisel da bi dosadašnji sporazum trebalo da bude preispitan, pošto "Švajcarska ne može da potpiše sporazum u svom sadašnjem obliku".

Ovaj potez švacarskog ministarstva je usledio pošto su Švajcarci prošle nedelje (9. februara), na referendumu, doneli odluku da "suzbiju imigraciju iz EU" i da ponište sporazum kojim se davao isti tretman gradjanima država članica EU i Švajcarcima na lokalnom tržištu rada.

Ambasador EU u Švajcarskoj Ričard Džons upozorio je da bi Brisel, ukoliko Bern odustane od sporazuma sa Hrvatskom, mogao da "stavi na led" sporazum o obrazovanju i razmeni naučnih informacija, navela je švajcarska novinska agencija ATS.

Stanica Prokop do 2016. godine

Stanica Prokop do 2016. godine


Prva faza radova na Prokopu može biti gotova za dve godine, kaže kandidat SPS-a za gradonačelnika Beograda i ministar saobraćaja u ostavci Aleksandar Antić.

Antić je izjavio da će se u slučaju pobede na izborima zalagati da železnička stanica "Prokop" postane funkcionalna u naredne dve godine.

Antić je nakon posete železničkoj stanici na Topčiderskom brdu rekao da bi prva faza tog projekata mogla da bude završena u naredna 24 meseca.

Kandidat SPS-a za gradonačelnika ocenio je da je stanica "Prokop" postala simboličan spomenik nesposobnosti našeg društva da završi velike infrastrukturne projekte.

"Imam neki utisak da smo gradili svemirsku stanicu, da bi je brže završili nego što završavamo 'Prokop'. Želim da odgovorno obećam da su ovo poslednji izbori u kojima će 'Prokop' biti tema izborne kampanje. Kao budući gradonačelnik, zajedno sa ljudima iz Železnice i ljudima iz republike, garantujem da ovaj projekat može, u provoj fazi koja bi bila funkcionalna, da bude završen u naredna 24 meseca", rekao je Antić

On je kazao da od tog projekta zavisi razvoj celog grada, kao i izgradnja projekta "Beograd na vodi".

"Nemojte da dozvolimo da bilo ko politizuje projekte, i pravi dilemu da li nam treba 'Beograd na vodi' ili nam treba metro. Beogradu su neophodni i jedan i drugi projekat", kazao je kandidat SPS-a za gradonačelnika.

Antić je rekao da je redosled prioriteta izgradnja "Prokopa", mosta Borča-Zemun i završetak obilaznice oko Beograda.

"To je redosled prioriteta i za to imamo i sredstava i mogućnosti", rekao je Antić, dodajući da će Beograd obezbediti sredstva za svoj razvoj i da nijedan dinar, koji se danas izdvaja za socijalnu brigu i socijalnu pomć najugroženijim kategorijama stanovništva, ne može biti upotrebljen za investicije.

Socijalna briga Beograda mora da ostane, a za razvojne projekte potrebno je obezbediti druga sredstva, rekao je Antić i ukazao da politika za koju se zalaže stavlja ljude u prvi plan.

Na pitanje da li je na nivou Beograda moguća saradnja sa Demokratskom strankom nakon izbora, s obzirom da su u prethodnom periodu na mnogim velikim projektima u glavnom gradu sarađivali, Antić je rekao da je on kandidat koalicje SPS-PUPS-JS i da traži podršku građana, te da ga trenutno bilo kakve političke kalkulacije i kombinatorike ne interesuju.

Sindikalci posle države najveći vlasnici nekretnina

Sindikalci posle države najveći vlasnici nekretnina


Posle informacije da je Savez samostalnih sindikata Crne Gore u pregovorima sa tamošnjim Ministarstvom spoljnih poslova oko prodaje 714 kvadrata u beogradskom Domu sindikata, i najave USS „Sloga“ da će tužiti Savez samostalnih sindikata Srbije zbog „uzurpacije sindikalne imovine“, postavlja se pitanje šta sve sindikati imaju.

Uvidom u katastar nepokretnosti stiče se utisak da su sindikalci, posle države, vlasnici ili besplatni korisnici najvećeg broja kvadrata u Srbiji! Tačnije, Savez samostalnih sindikata i njegove podružnice, pošto sindikalna imovina nasleđena od nekadašnjeg jugoslovenskog Saveza sindikata do danas nije podeljena.

SSSS, prema katastru, ima 102 upisane nepokretnosti samo u našoj zemlji, sa najmanje 60.000 kvadrata. Naime, u katastru je zavedeno i mnoštvo nekretnina koje se vode na lokalne sindikate, a čija kvadratura uopšte nije zabeležena. Prema nekim procenama, samo u centru Beograda sindikat ima oko 13.500 kvadrata ekskluzvivnog poslovnog prostora.

Jedan broj kancelarija sindikati zaista i koriste, međutim gro toga izdaju. Koliko tačno i koliki su im mesečni prihodi - ne zna se. Sindikat je ipak deo prostora i izgubio, jer su ga tokom devedesetih preuzele lokalne samouprave i SPS. Danas se negde socijalisti čak vode kao vlasnici, na primer, u Boru, gde su radnicima od zavidnih 1.590 kvadrata ostale samo dve-tri kancelarije i hodnik.

Na vrlo malo nekretnina je SSSS uknjižen kao formalni vlasnik, uglavnom je korisnik državne ili držalac društvene imovine, pošto ona kod nas još nije zakonom prevedena u druge oblike. Prema katastru, on u vlasništvu ima 4.012 kvadrata u Domu sindikata u Beogradu i u suvlasništvu 1.662 kvadrata u Kikindi. Na trajno i besplatno korišćenje prostorije su mu dale lokalne samouprave u Smederevskoj Palanci, Leskovcu, Bačkoj Topoli, Novoj Crnji... Ali, za mnoštvo kvadrata koji se vode na sindikat, zbog krajnje neurednih katastarskih knjiga, ni do danas nije poznato ni ko je vlasnik, ni po kom osnovu se sindikat uopšte upisao u liste nepokretnosti. Negde se čak direktno navodi da su se sindikalne organizacije u određene prostorije useljavale bez pravnog osnova, kao, recimo, u Babušnici ili Topoli.

Željko Veselinović, lider USS „Sloga“, kaže da SSSS ima oko 66.000 kvadrata, od čega je više od trećine u Beogradu. I u glavnom gradu i u ostalim mestima širom Srbije njihove nekretnine nalaze se na najekskluzivnijim lokacijama:

"Jedan deo su neovlašćeno prodali, ali najveći deo rentiraju. Sporazumima im je gro toga na nezakonit način dat na upravljanje tokom devedesetih. Znamo da su neka preduzeća i društva već tužila SSSS jer neosnovano koristi državnu imovinu i dobro su prošla. Recimo, radnici „Železnica“ zbog zgrade u Ulici Miloša Pocerca, u Beogradu, ili KUD „Jedinstvo“ zbog zgrade u Cetinjskoj 3".

Veselinović dodaje da ovaj sindikat priprema dokumentaciju na osnovu koje će i sam tužiti SSSS, a možda i državu jer im je besplatno dala na korišćenje imovinu Srbije, od koje oni sada zarađuju:

"Pozvaćemo i ostale sindikate da nam se pridruže, jer verujemo da je svima u interesu da se imovina ravnomerno podeli prema broju članova sindikata. Neko će dobiti 100, a neko 10.000 kvadrata, ali važno je da raspodela bude pravična, a ne da svi plaćamo kiriju, a SSSS ne samo da ne plaća, već zarađuje. Apsurd je da Novi sindikat zdravstva i Unija prosvetnih radnika Srbije moraju da im plaćaju nemali zakup u Domu sindikata".

Lider ASNS Ranka Savić razmišljaće o pozivu Veselinovića da se pridruži tužbi tek kada ga i formalno dobije, ali svakako smatra da mora doći do podele sindikalne imovine:

"Neprimereno je da samo jedna sindikalna organizacija koristi imovinu koju su sticali naši očevi i dedovi. Svi su podelili nekretnine među sindikatima u okruženju, samo mi nismo. ASNS u Beogradu plaća mesečno kiriju lokalnoj samoupravi 800.000 dinara, bez komunalnih troškova. U startu smo u nepovoljnijem položaju od SSSS, koje je pravo preduzeće jer 80 odsto nekretnina rentira".

Ovo pitanje mogao bi da reši zakon o sindikatima, koji bi država trebalo što pre da donese, smatraju ovi sindikalni lideri. Sa njima se, međutim, ne slaže Branislav Čanak, lider UGS „Nezavisnost“, koji kao pravnik veruje da će sud Veselinovićevu tužbu u startu odbaciti.

"Njegova najava tužbe je politički čin i predizborni spektakl. Ona će biti odbijena jer nikad zvanično nisu ni tražili podelu imovine. UGS „Nezavisnost“ je pre 15 godina tražio podelu, ali nismo uradili ništa, jer nije moglo da se utvrdi šta je čije", kaže Čanak.

Takođe, dodaje da je trenutno rešenje da svi plaćaju kiriju, a jedan sindikat izdaje prostor u zakup nepravedno, ali misli da će se to pitanje rešiti u okviru EU integracija:

"I mi i SSSS smo članovi Evropske organizacije sindikata i to će biti rešeno u skladu sa evropskim standardima. Nek se „Sloga“ i ASNS učlane u Evropsku organizaciju, pa će biti sastavni deo rešenja, verovatno nalik onome što je odavno urađeno u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj".

Čanku se naročito dopadaju rešenja iz Španije i Portugalije, gde je posle pada diktatorskih režima država sindikatima, koji su dotle bili u ilegali, sve nadoknadila, a nedostatak postojećeg prostora kompenzovala izgradnjom zgrada za sindikate.

Na sve ovo Ljubisav Orbović, lider SSSS, nije imao komentar.

U utorak blago jačanje dinara u odnosu na evro

U utorak blago jačanje dinara u odnosu na evro


Srednji kurs dinara u utorak 18. februara, posle proslave Dana državnosti, biće 115,8587 dinara za jedan evro, što znači da će nacionalna valuta vredeti pat para više nego pre praznika.

Domaća valuta je ove godine bila najjača 1. januara, kada je jedan evro koštao 114,6421 dinara, a najslabija 7. februara, kada je jedan evro vredeo 116,1253 dinara.

Narodna banka Srbije (NBS) je ove godine na Međubankarskom deviznom tržištu prodala ukupno 510 miliona evra kako bi ublažila dnevne promene kursa.

Konkurs za najbolje srpske brendove otvoren do 25. februara

Konkurs za najbolje srpske brendove otvoren do 25. februara


Sva preduzeća koja posluju u Srbiji mogu da se do 25. februara prijave za učešće u desetoj akciji ‘Najbolje iz Srbije’ u kojoj se biraju najuspešniji brendovi na srpskom tržištu, izjavio je potpredsednik Privredne komore Srbije Mihailo Vesović.

Priznanje "Najbolje iz Srbije" biće dodeljeno u 25 kategorija: proglašavaju se 23 pobednika za 2013. godinu i dva decenijska - za najbolji robni i korporativni brend u proteklih deset godina.

Vesović je podsetio da i ove godine akciju organizuju PKS, Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija i dnevni ekonomski list "Privredni pregled".

On je naglasio da je u poslednjih 10 godina za učešće u toj akciji prijavljeno više od 1.000 brendova, što je, kako je dodao, dokaz da su kompanije počele da vrednuju važnost snage njihovog kompanijskog i robnog brenda.

"Za nas je najvažnije da se znak ''najbolje iz Srbije'' koristi u marketinškim i reklamnim kampanjama, jer to znači da je i sama nagrada postala brend", rekao je Vesović.

On je ukazao da je sada, kada je Srbija na pragu ulaska u EU, a konkurencija sve veća, jako važno da domaći brendovi i kompanije sačuvaju i ojačaju svoju poziciju.

"Nemoguće je izgraditi imidž nacionalnog brenda ''made in Serbia" ukoliko pojedinačni brendovi koji ga čine nisu snažni i u stanju da izađu na tržišnu utakmicu", rekao je Vesović.

On je zaključio da su, sudeći po interesovanju za učešće u akciji, kompanije, kao i potrošači prepoznali značaj podrške domaćim proizvodima koji sa sobom nose i kvalitet i konkurentnu cenu.

Prijavljeni će biti rangirani prema kriterijumima utvrđenom metodologijom izbora "Najbolje iz Srbije 2013“ - na osnovu rezultata glasanja potrošača i stručne javnosti, tržišno - finansijskih parametara i ocena stručnog žirija.

Upitnik za prijavljivanje i detaljnije informacije o metodologiji, kriterijumima izbora, žiriju i nagradama dostupni su na sajtu www.najboljeizsrbije.rs. Učešće u akciji je besplatno.

Pobednici u akciji "Najbolje iz Srbije 2013“ biće proglašeni u aprilu, a laureati dobijaju pravo da koriste znak akcije kao simbol kvaliteta i poverenja potrošača i poslovnih partnera.

Evro 115,8 RSD posle praznika

Evro 115,8 RSD posle praznika


Po zvaničnom srednjem kursu Narodne banke Srbije, evro će koštati pet para manje nego u petak 14. februara, kada je kurs bio 115,9091 dinara za jedan evro.

Dinar će biti slabiji za 1,1 odsto nego na početku ove godine, za 0,2 odsto slabiji nego pre mesec dana, a za 4,1 odsto slabiji nego pre godinu dana.

Dinar je ove godine bio najjači 1. januara, kada je jedan evro koštao 114,6421 dinara, a najslabija 7. februara, kada je jedan evro vredeo 116,1253 dinara.

Centralna banka je ove godine na Medjubankarskom deviznom tržištu prodala ukupno 510 miliona evra a bi ublažila slabljenje dinara.

Rast globalne privrede, Srbija tek na pragu reformi

Rast globalne privrede, Srbija tek na pragu reformi


Globalna privreda, prema ekonomskim pokazateljima i prognozama Svetske banke, ulazi u fazu ubrzanja rasta u period do 2016. godine, čiji će zamajac prvi put u poslednjih pet godina biti visoko razvijene zemlje. Srbija se, sa druge strane, nalazi u procesu otežane fiskalne konsolidacije i na pragu je strukturnih reformi, ocenjuju stručnjaci časopisa Makroekonomske analize i trendovi.
Rast visoko razvijenih zemalja, koji će biti najvažniji akcelerator svetske privrede u narednim godinama, rezultat je mera fiskalne konsolidacije, ublaženih tržišnih neizvesnosti i oporavka privatnog sektora.

Posle nekoliko godina slabih ekonomskih rezultata, pojavile su se indicije samoodrživog rasta zemalja sa visokim dohotkom i očekuje se da će u odnosu na globalni rast prošle godine od 2,4 odsto, u 2014. iznositi 3,2 odsto, u 2015. 3,4 odsto i u 2016. 3,5 odsto.

Po svemu sudeći, ukupan rast evrozone za 2013. biće negativan od minus 0,4 odsto, a već u 2014. trebalo bi da bude pozitivan, 1,1 odsto u 2015, 1,4 odsto, a u 2016. 1,5 odsto.

Čak su i problematične privrede periferije pokazale znake oporavka. Irska, Portugal i Španija su izašle iz recesije zahvaljujući povećanom izvozu, dok se u druge dve rizične ekonomije, Italiji i Grčkoj, oseća da kriza polako popušta.

Okolnosti u zemljama u razvoju poboljšale su se sredinom 2013. kao rezultat ojačane tražnje u visoko razvijenim zemljama i oporavka u Kini.

Srbija, prema klasifikaciji SB spada u "zemlje u razvoju Evrope i centralne Azije", ali je daleko od opšte slike i tempa rasta - od 3,4 odsto u 2014. do 3,8 odsto u 2016, koju je izveštaj predstavio za ovu grupu zemalja. U tu grupu spadaju i velike privrede kao što su Turska, Kazahstan ili Ukrajina.

Srbija se nalazi u otežanom procesu fiskalne konsolidacije na osnovu srednjoročnih mera štednje i poboljšanja fiskalne discipline - smanjivanja sive ekonomije, a na pragu su pripreme i planiranja sveobuhvatnih dugoročnih reformi u javnom sektoru koje bi sprečile najgori scenario, a to je kada je ugrožena spoljna likvidnost, pristup spoljnim izvorima finansiranja i unutrašnja finansijska i monetarna stabilnost.

Zvanično projektovani rast u Srbiji u 2014. je jedan odsto, u 2015. 1,8 odsto i u 2016. godini dva odsto i uslovljen je fiskalnom konsolidacijom predviđenom u ove tri godine.

Rizici tog scenarija su na strani potrebnog priliva kapitala odnosno stranih direktnih investicija i finansiranja neravnoteže u javnim finansijama i naročito finansiranja dospelih otplata javnog duga.

Uslovi za održivost spoljnog javnog duga su uspeh javnih reformi na bazi strategije koja rasterećuje faktore proizvodnje, ali istovremeno osigurava osnovne socijalne funkcije države, priliv stranih direktnih investicija godišnje najmanje 1,6 milijardi evra i refinansiranje ili reprogram značajnog dela javnog duga putem zamene skupih pozajmica na finansijskom tržištu (evrobondovi) koje dospevaju u celini u periodu 2017-2020. jeftinim i dugoročnim pozajmicama kroz bilateralne aranžmane ili putem dobijanja odgovarajućeg aranžmana sa MMF-om.

Očekivano pooštravanje uslova na svetskim finansijskim tržištima u periodu 2014-2016. nema više znatnog direktnog uticaja na javne finansije Srbije, jer je 2014. poslednja godina u kojoj još jednom može da se Srbija zaduži do zvanično predviđenih pola milijarde evra.

Pri tome, postoji rizik da se bez refinansiranja starijeg duga ubrzo istope devizne rezerve i drastično uveća rizik krize spoljne likvidnosti i destabilizacije tržišta.

Indirektni uticaji mogu smanjiti šanse bilateralnog zaduživanja i refinansiranja starog javnog duga, navodi MAT.

Za godinu dana broj zaposlenih manji za 1,2 odsto

Za godinu dana broj zaposlenih manji za 1,2 odsto


Ukupan broj zaposlenih u Srbiji procenjen je na 1,7 miliona (1.703.107) krajem decembra 2013, što je za 1,2 odsto ili za 21.239 lica manje u poređenju sa istim mesecom prethodne godine.

Najveći pad zaposlenosti, prema časopisu Privredne komore Srbije "Konjunkturni trendovi", zabeležen je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu, preduzetničkoj delatnosti, stručnim, naučnim, tehničkim i inovativnim delatnostima i finansijskom sektoru.

U decembru je broj zaposlenih bio manji za 526 lica nego u oktobru.

Istovremeno, ukupan broj nezaposlenih na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje poslednjeg dana 2013. godine iznosio je 769.546 lica, što je za 1,1 odsto više u odnosu na isti mesec prethodne godine, a za 0,9 odsto više u odnosu na oktobar.

Stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosila je u decembru 28,9 odsto.

Dugoročna nezaposlenost dominira u strukturi lica koja traže zaposlenje, učestvujući sa 66,5 odsto u ukupnom broju nezaposlenih.

U poređenju sa novembrom, dugoročna nezaposlenost je u decembru porasla za 0,4 odsto a u odnosu na kraj 2012. godine za 4,2 odsto.

4 predloga kako da pokrenete biznis bez mnogo ulaganja

4 predloga kako da pokrenete biznis bez mnogo ulaganja


U Srbiji najbolje prolaze oni koji pokrenu posao uz minimalna ulaganja, a gde je moguć brz obrt novca.

Za pokretanje nekih od tih poslova, uz malo snalažljivosti, u startu je dovoljno i 2.500 evra. Ipak, poznavaoci tvrde da ne treba srljati. Dragoljub Rajić, direktor Unije poslodavaca Srbije, kaže da “brz” novac više ne može da se zaradi kao ranije.

"Tržište se promenilo, i treba biti oprezan. Mnogi su otvarali frizerske salone, kafiće, pekare, pa su brzo morali da zatvore jer nisu imali dovoljan promet. Ljudi danas imaju sve manje novca a sve je veća konkurencija", upozorava Rajić.

One hrabre, koji reše da se upuste u biznis, savetuju da u početku rade i do 12 sati dnevno, nađu sebi dobre saradnike i ne razbacuju novac na sirovine.

“Blic” je odvojio nekoliko poslova u kojima je moguć brz povraćaj novca i dobra zarada. Treba imati na umu i da svaki od ovih poslova ima svoje zamke, koje, ako se loše procene mogu da dovedu do bankrota.

Frizerski salon

Za frizerski salon potreban je lokal od oko 30 kvadrata, a iznajmljivanje tog prostora, koji i ne mora da bude u pešačkoj zoni, košta od 200 do 600 evra. Za komunalije bi mesečno trebalo izdvojiti najmanje 100 evra. Treba uračunati i repromaterijal, oko 500 evra, te platu i doprinose za jednog radnika oko 350 evra. Uz malo bolji promet, mesečni prihod može biti oko 2.000 evra, dok su rashodi od 1.200 do 1.600, dakle zarada je od 400 do 800 evra mesečno.

Agencija za usluge

Kod agencija je u startu moguće uštedeti prostor za usluge, jer se može u te svrhe adaptirati i deo stana. Jedan radnik, znači i minimalnih 350 evra. Za računar je u početku potrebno odvojiti oko 500 evra, i računati dodatnih oko 40 evra mesečno za internet konekciju i nešto skuplje komunalne usluge koje važe za firme. Ako je agencija, recimo, specijalizovana za posredovanje u iznajmljivanju nekretnina, provizija agenta se kreće od 30 do 50 odsto od vrednosti kirije izdatog stana. Ako je otvorena advokatska kancelarija, zarada može biti vrlo visoka, jer pisanje tužbe košta oko 100 evra, a toliko i svaki izlazak na ročište.

Gajenje šampinjona

Za ovaj posao potrebna je zatvorena tamna prostorija od najmanje 50 kvadrata u koju se ubacuju metalni rafovi. Za prostoriju bi trebalo odvojiti bar 300 evra, dok raf dužine tri i visine dva metra košta oko 100 evra, a potrebno je bar 10 rafova. Pečurke ne podnose promenu temperature, pa u takvoj prostoriji moraju postojati i dva klima-uređaja, što košta oko 600 evra. U jednoj turi u takvom prostoru moguće je držati do 500 džakova komposta, svaki daje do 5,5 kilograma pečuraka, a košta 215 dinara. Prihod po takvoj turi u proseku je oko 3.500 evra.

Pekara

Najskuplja stavka je oprema za koju bi trebalo odvojiti do 10.000 evra. I za malu pekaru potreban je prostor od bar 50 kvadrata, za koji je, u zavisnosti od grada i lokacije, potrebno od 500 do 1.200 evra. Za repromaterijal i režiju može da se prođe i sa 1.500 evra, a kad se podvuče crta, u proseku mesečni profit može da iznosi isto toliko. To znači da bi samo za otplatu opreme, pekar morao da radi bar godinu dana, pod uslovom da je pekara na prometnom mestu.

петак, 14. фебруар 2014.

Vagenkneht zatražila ukidanje evra

Vagenkneht zatražila ukidanje evra


Potpredsednik opozicione nemačke partije Levica Sara Vagenkneht zatražila je danas, neposredno pred evropski kongres svoje partije, ukidanje evra, tvrdeći da ta moneta "deli Evropu".

Zbog toga je naišla na kritiku, čak i u sopstvenoj stranci, nastaloj spajanjem naslednika bivših istočno-nemačkih komunista i WASG-stranke.

"..Evro ne funkcioniše, već deli Evropu..", rekla je Vagenkneht u intervjuu nedeljniku "Cajt" i, ocenjujući da je moguć novi monetarni sistem, žestoko kritikovala Evropsku uniju da "služi, pre svega, interesu velikih firmi i banaka".

Vagenkneht je naglasila da je njena partija protiv integracije koja urušava blagostanje većine u Evropi i da se političari, koji zastupaju takvu liniji, ne mogu nazivati prijateljima Evrope.

Ona je odbacila kritike da njena partija "nacionalistički razmišlja" i osporila da se levičari približavaju "Alternativi za Nemačku" (AfD), evropskeptičkoj partiji, koja se zalaže za ukidanje evra i koja na prošlim septembraskim saveznim izborima za dlaku nije uspela da uđe u Bundestag.

Nosilac izborne liste AfD Hans-Olaf Henkel je neoliberalni privredni lobista, koji se zalagao za niske zarade i razgradnju socijalnog sistema..., rekla je Vagenkneht, distancirajući se od te stranke i dodala da AfD ne želi socijalnu Evropu.

Kada je reč o nemačkim inostranim vojnim misijama, ona je rekla da vojnici Bundesvera nemaju šta da traže u inostranstvu.

"Evropske zemlje liferuju naoružanje u krizne oblasti i ''potpaljuju'' grđanske ratove. Tada dolaze ''potpaljivači'' i navodno žele da to gase. To nije pošteno", rekla je Vagenkneht, koja je u novom sazivu Bundestaga izabrana za treću po redu najlepšu poslanicu.

Rio Tinto zainteresovan za preradu litijuma

Rio Tinto zainteresovan za preradu litijuma


Rudarska kompanija Rio Tinto zainteresovana je za otvaranje tog rudnika i preradu litijuma na lokaciji nekadašnje fabrike Viskoza.

Teško je precizirati kada će rudnik biti otvoren, ali je tačno da smo zainteresovani i za prostor Viskoze, koji bi dobro došao za izgradnju prerađivačkih postrojenja, rekao je direktor Rio Tinta u Srbiji Ričard Stori.

Odgovarajući na pitanje da li to znači da neće biti samo eksploatacija rude jadarita u Srbiji, već se planira i njena prerada, Stori je odgovorio "u sustini da", jer mora da postoji neko postrojenje u kome će se iz rude izdvajati litijum, pre nego što ga ponudimo na tržiste.

"Viskoza je jedna od lokacija koja nas zanima i zato moramo prikupiti sve podatke kako bismo bili sigurni da taj lokalitet odgovara našim potrebama i budućim postrojenjima za obradu jadarita", naglasio je direktor te kompanije.

On nije mogao da precizira kada će rudnik biti otvoren, istakavši da to zavisi od internih procedura u kompaniji.

Rio Tinto je još u istraživačkoj fazi jadarita, rekao je on i izrazio očekivanje da posle te faze sledi otvaranje rudnika, ali pre toga moramo da budemo sigurni da je taj projekat održiv sa svih aspekata- da je društveno prihvatljiv, ekološki bezbedan i ekonomski isplativ.

Stori je, međutim, ukazao da se ne može očekivati da će biti otvoreno puno radnih mesta u tom rudniku, jer se radi sa visokim tehnologijama.

On je podsetio da kompanija Rio Tinto ima lokalitete širom sveta na kojima se radi po najvišim standardima i te standarde želi da primeni i u Srbiji, poštujući sva ekološka pravila.

Gradonačelnik Loznice potvrdio je da sa predstavnicima te rudarske kompanije opština ima odličnu saradnju i da ih podržava u njihovom radu, jer će od ovog značajnog projekta umnogome zavisiti i ekonomske prilike u Loznici.

"Rec je o jedinstvenoj rudi koja zahteva i poseban način prerade. Do sada je ova kompanija uložila više od 70 miliona dolara u istraživanje, a raduje nas potvrda da se nastavljaju dalje aktivnosti kako u istraživanju, tako i oblasti pripreme projektnog tima u koji su uključeni najbolji svetski stručnjaci iz ove kompanije", kazao je Petrović.

Budućnost Loznice i tog dela zapadne Srbije zavisi od tri ključna projekta: izgradnja autoputa Novi Sad-Ruma-Šabac-Loznica, zatim pruge Loznica-Valjevo, kao i nastavka aktivnosti sve do otvaranja rudnika jadarita i prerađivačkih postrojenja, naveo je Petrović.

"Ono što ohrabruje je da se na ozbiljan način analizira ceo kompleks Viskoze i da su već u tom pogledu predstavnici ove kompanije kontaktirali i lokalnu samoupravu, ali i Agenciju za privatizaciju, Agenciju za sprovođenje stečaja i u ovom momentu se tu ništa ne može prejudicirati, ali svakako da će napraviti analiza u kojoj meri bi Viskoza mogla da bude iskorišćena za potrebe ove multinacionalne kompanije," kazao je Petrović.

On je izrazio očekivanje da će u doglednoj budućnosti u jadarskom bazenu biti otvoren rudnik jadarita i sva prateća prerađivačka postrojenja.

Jadarit je jedinstven borni mineral koji u sebi sadrži litijum, a procenjeno je da na području jadarskog basena leži oko 120 miliona tona te rude.

Litijum i bor se koriste u informatičkoj, građevinskoj i poljoprivrednoj industriji, za proizvodnju litijumskih baterija i ostalih visokotehnoloških proizvoda.

Wall Street: Dow Jones opet iznad 16.000 bodova, uprkos slabim pokazateljima

Wall Street: Dow Jones opet iznad 16.000 bodova, uprkos slabim pokazateljima


NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cene akcija porasle, unatoč razočaravajućim makroekonomskim podacima, jer ulagači smatraju da su ti pokazatelji slabi zbog lošeg vremena, a ne nejakih ekonomskih temelja.

Dow Jones ojačao je 63 boda, ili 0,40 posto, na 16.027 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,58 posto, na 1.829 bodova, a Nasdaq indeks 0,94 posto, na 4.240 bodova.

Juče je objavljeno da je promet u trgovini na malo u januaru u SAD-u pao 0,4 posto, više nego što se očekivalo, dok revidirani podaci pokazuju da je u decembru prošle godine maloprodaja pala 0,1 posto, a ne porasla 0,2 posto, kako je pokazala prva procena.

Objavljeno je, takođe, da je broj prvih zahteva za pomoć nezaposlenima prošle nedelje porastao za 8.000, na 339.000, dok su analitičari očekivali pad nezaposlenosti.

Iako razočaravajući, ti podaci nisu negativni uticali na tržište jer, ponovio se scenario koji se u poslednje vreme često viđa. Slabi pokazatelji prvo malo pokolebaju ulagače, cene akcija zastanu ili blago padnu, a potom ponovo porastu jer izlika za loše podatke pronađe se u lošem vremenu.

„Iako je niz poslednjih podataka slabiji nego što se očekivalo, prerano je za zaključak da se rast ekonomije usporava. To je pre posledica loših vremenskih prilika", kaže Jim Baird, direktor u Plante Moran Financial Advisors.

Stoga su juče porasle cene akcija većine kompanija. Među gubitnicama se, međutim našla akcija Cisco Systemsa, s padom cene za 2,5 posto, jer je taj tehnološki div smanjio procjne prihoda u tekućem tromesečju za 6 do 8 posto.

Do sada su 382 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa izvestile o rezultatima u poslednjem lanjskom tromesečju, pri čemu ih je 67,5 posto nadmašilo procene analitičara po pitanju dobiti, što je više od istorijskog proseka.

Na oprez ulagača ukazuje mršav obim trgovanja. Na američkim berzama vlasnika je juče zamenilo samo oko 5,9 milijardi akcija, dok prosečan dnevni obim u ovoj godini iznosi oko 6,4 milijarde.

I na evropskim berzama juče se trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,23 posto, na 6.659 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,60 posto, na 9.596 bodova, a pariski CAC 0,17 posto, na 4.312 bodova.

Od 1. marta primena objedinjene naplate poreza po odbitku

Od 1. marta primena objedinjene naplate poreza po odbitku


BEOGRAD - Poreska uprava Srbije danas je podsetila da nakon dvomesečnog prelaznog perioda, od 1. marta počinje puna primena objedinjene naplate poreza po odbitku.

Svim obveznicima koji do kraja protekle nedelje nisu poslali ni jednu pojedinačnu poresku prijavu za porez po odbitku (PPP-PD) poslat je poziv da to učine.

Za sve isplate zarada i drugih prihoda građanima na koje se plaćaju porez i doprinosi po odbitku obavljene u januaru i februaru 2014. godine, obavezno je podnošenje PPP-PD prijave, i to najkasnije do poslednjeg dana u mesecu u kojem je isplata obavljena.

"Osim toga što nepodnošenjem PPP-PD u prelaznom periodu čine poreski prekršaj, obveznici propuštaju i priliku da provere ispravnost svog dosadašnjeg načina obračuna poreza po odbitku i blagovremeno se tehnički pripreme za nov način primene poreskih propisa u ovoj oblasti", navela je Poreska uprava.

Od 1. marta, kako je ukazala ta služba, isplata prihoda građanima na koje se plaća porez po odbitku neće biti moguća bez prethodnog podnošenja PPP-PD poreskog obrasca.

Evro na najvišem nivou u poslednje tri nedelje

Evro na najvišem nivou u poslednje tri nedelje


Evro je nastavio da raste i dostigao je najviši nivo u poslednje tri nedelje u odnosu na dolar nakon što je juče objavljeno da je maloprodaja u Americi neočekivano pala tokom prethodnog meseca.

Sa druge strane u jutarnjim časovima objavljeno je da je GDP tokom prethodnog kvartala u Nemačkoj i Francuskoj ostvario veći rast od prognoziranog što je podstaklo optimizam kada je u pitanju oporavak regionalne ekonomije. Tokom azijskog i ranog evropskog trgovanja evro je porastao 0.10% u odnosu na dolar.

Na jednočasovnom grafikonu MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI. Cena se kreće izmedju srednje i gornje Bolindžer trake tako da je moguć dalji rast cene. Naša preporuka bila bi kupovna pozicija.

Primarna podrška: 1.34580

Primarni otpor: 1.38140

Naše viđenje: Kupovna pozicija sa ulaskom na 1.36850 sa prvom metom na 1.37050 i drugom na 1.37250

Alternativni scenario: Ukoliko se cena popne spusti ispod 1.36750 onda je moguć dalji pad na 1.36450

Komentar: MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI. Cena se kreće izmedju srednje i gornje Bolindžer trake tako da je moguć dalji rast cene.

Trend: Oscilovanje na kraći rok, bočno kretanje na duži rok.

Strategy Entry 1st target 2nd target
LONG 1.36850 1.37050 1.37250

Britanska funta je usporila rast tokom jučerašnjeg dana ali se i dalje kreće u blizini najvišeg nivoa od maja 2011 godine u odnosu na dolar. Banka Engleske je povećala prognoze rasta britanske ekonomije za 2014 godinu dok je sa druge strane industrijska proizvodnja u Americi razočarala što je sve zajedno uticalo da valutni par GBP/USD nastavi da se kreće u rastućem trendu. Tokom azijskog trgovanja sterling je porastao 0.01% u odnosu na dolar.

Na jednočasovnom grafikonu MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI. Cena osciluje uz gornju Bolindžer traku tako da je moguć dalji rast cene. Naša preporuka bila bi kupovna pozicija.

Primarna podrška: 1.64400

Primarni otpor: 1.67700

Naše viđenje : Kupovna pozicija sa ulaskom na 1.66650 prvom metom na 1.66950 drugom na 1.67150

Alternativni scenario: Ukoliko se cena spusti ispod 1.65550 onda je moguć dalji pad na 1.65150

Komentar: MACD je u zoni prekomerne kupovine kao i RSI. Cena osciluje uz gornju Bolindžer traku tako da je moguć dalji rast cene.

Trend: Oscilovanje na kraći rok, bočno kretanje na duži rok.

Strategy Entry 1st target 2nd target
LONG 1.66650 1.66650 1.67150

Investicioni forum za Balkan 24. februara

Investicioni forum za Balkan 24. februara


U Londonu će 24. februara u organizaciji Evrpske banke za obnovu i razvoj (EBRD) biti održan investicioni forum za zapadni Balkan.

Na forumu će učestvovati premijeri zemalja regiona, kao i evropski komesar za proširenje Štefan File.

"Ideja je da čitav ovaj region predstavimo kao investicionu destinaciju. Nadamo se da će ova konferencija, osim što će olakšati dolazak preko potrebnih stranih investicija, poslati veoma snažnu političku poruku o zrelosti i stabilnosti tog regiona", izjavio je politički savetnik predsednika EBRD-a, Oleg Levitin.

Među glavnim temama foruma biće integracija tog regiona preko putnih koridora, gasovoda, širenja prerađivačkog sektora i drugih projekata.

Kako je najavio EBRD, na forumu će učestvovati premijer Albanije Edi Rama, predsedavajući Saveta ministara BiH Vjekoslav Bevanda, premijer Hrvatske Zoran Milanović, Makedonije Nikola Gruevski, Crne Gore Milo đukanović, Srbije Ivica Dačić, kao i kosovski premijer Hašim Tači.

Na početku sastanka učesnicima će se obratiti File i predsednik EBRD Suma Čakrabarti. Planirana su četiri panela na kojima će se razgovarati o regionalnim projektima u oblasti energetike, saobraćaja, kao i mogućnostima poboljšanja investicione klime.

"Konferencija će pružiti učesnicima jedinstvenu priliku za sveobuhvatnu razmenu stavova radi prevazilaženja jaza između političkih opredeljenja i realnih regionalnih projekata", navedeno je u saopštenju EBRD.

Za EBRD, pružanje pomoći i promovisanje zemalja zapadnog Balkana je naročito važno kako bi se unapredio razvoj tog regiona putem jačanja njegovih potencijala. Ovaj prvi samit svih zemalja zapadnog Balkana u kancelarijama EBRD-a pružiće idealnu priliku poslovnim liderima i međunarodnim kompanijama da nauče više o zemljama tog regiona, i o ulozi koju EBRD ima u njima, navodi se na zvaničnom sajtu te institucije.

Ove države već imaju koristi od Zajedničkog akcionog plana (IFI), u okviru kog se EBRD obavezala da će u periodu 2013-2014. investirati preko 30 milijardi evra u zemlje centralne i jugoistočne Evrope.

KOLIKO NAS BANKA KOŠTA SVAKOG MESECA?

KOLIKO NAS BANKA KOŠTA SVAKOG MESECA?


Odavno smo se svi navikli na činjenicu da je „lakše” primati platu preko banke nego dobijati gotovinu na ruke. Naravno, kada je o novcu u banci reč, možemo ga i duplirati – jer će nam banka dati dozvoljeni minus, pa karticu na odloženo plaćanje, pa kreditnu karticu, pa će nam uštedeti odlaske u banku jer ćemo koristiti e-banking. Ali, sve ovo košta.

Prvo i osnovno pravilo u poslovanju banaka prevedeno na običan jezik jeste da bankama plaćamo to što im dajemo naš novac koji one koriste u svom poslovanju.

U zavisnosti od banke do banke i toga da li koristimo običan tekući račun ili takozvani paket račun, ovo nas mesečno košta od 100 do 600 dinara
Dakle, ako primamo platu preko tekućeg računa, mesečno banci plaćamo naknadu za takozvano održavanje tekućeg računa. U zavisnosti od banke do banke i toga da li koristimo običan tekući račun ili takozvani paket račun, ovo nas mesečno košta od 100 do 600 dinara.

Dalje, da bismo raspolagali sopstvenim novcem potrebno je da imamo debitnu platnu karticu. Po nepisanom pravilu, ove kartice nas uglavnom ne koštaju ništa, ali ima banaka koje i ovu uslugu naplaćuju mesečno od pet do 195 dinara.

Korišćenje kartica opet iziskuje neke troškove. Ako se, recimo, desi da smo ostali bez gotovine, a kafić u kojoj pijemo kafu ne prima kartice, moramo da podignemo novac sa bankomata.

Naravno, u ovakvoj situaciji nismo u prilici da tražimo bankomat banke koja je izdala karticu, nego ćemo otići do najbližeg, podići novac i pri tom platiti proviziju od dva do tri odsto ili uglavnom 100 dinara, koliko iznosi minimalna provizija.
Ukoliko podignemo novac na bankomatu druge banke, plaćamo proviziju od dva do tri odsto ili uglavnom 100 dinara, koliko iznosi minimalna provizija Većina građana spas u kućnom budžetu nalazi u dozvoljenom minusu.

Za uslugu odobravanja ove bankarske poslastice platićemo banci najčešće jedan odsto od iznosa minusa, a kamata je posebna priča. Kamate ćemo plaćati svakog meseca. U ovoj priči manje je bitna činjenica da te kamate plaćamo između 30 i 40 odsto godišnje!

Prevedeno u novac, na iskorišćeni dozvoljeni minus od 40.000 dinara prosečno ćemo mesečno za kamatu davati 1.000 dinara. Ali, posle toga ćemo i dalje banici dugovati 40.000 dinara.

A naravno, magične kreditne kartice su nam posebna poslastica. Jer sa njom možemo sve ono što inače ne bismo mogli. Naravno i ovde plaćamo kamatu, ali i ta kamata je naše „zadovoljstvo”.

Ukoliko imate dozvoljeni minus od 40.000 dinara i maksimalno ga koristite, prosečno ćete mesečno za kamatu davati 1.000 dinara Ako smo u jednom mesecu sa kreditne kartice potrošili samo 10.000 dinara, onda kamata od prosečnih 300 dinara za taj mesec nije ništa veliko. Ali, tu smo zaboravili da svako podizanje gotovine sa kreditne kartice plaćamo, i to tri odsto od iznosa, a zaboravili smo i mesečnu članarinu za karticu.

Na iznos gotovine od 5.000 dinara platićemo 150 dinara provizije i svakog meseca ćemo dati još od 85 do 500 dinara za članarinu. I u ovoj računici, kada sve saberemo, došli smo do tričavih 2.295 dinara (po jeftinim tarifama).

Ova računica naravno ne uključuje da pored osnovne kartice imamo i jednu dodatnu, što opet košta, ne uključuje provizije za naloge koje smo ispostavili preko e-bankinga, ne uključuje prenos novca sa jednog deviznog računa na drugi, za šta se opet plaća provizija, ne uključuje čak ni proviziju za neku doznaku kojom smo bratu ili sestri poslali nešto da im se nađe.

Predrag Jovanović: Sve manje nameštenih tendera

Predrag Jovanović: Sve manje nameštenih tendera


SIGURNO je bilo nameštanja tendera i kršenja zakona i prošle godine, ali smo uočili znatno odgovornije ponašanje u odnosu na raniji period. Razloge treba tražiti u znatno bolje uređenoj kontroli postupaka javnih nabavki. Ojačane su nadležnosti kontrolnih i regulatornih institucija i snažan naglasak je stavljen na prevenciju. Ovako efekte novog Zakona o javnim nabavkama, čija je primena počela u aprilu prošle godine, komentariše direktor Uprave za javne nabavke Predrag Jovanović.

- Izmenama Krivičnog zakonika predviđene su oštre kazne za delo zloupotrebe u javnim nabavkama kako za odgovorna lica kod naručioca, tako i kod ponuđača - objašnjava Jovanović. - Znatno veća transparentnost postupaka, između ostalog, i po osnovu obaveznog objavljivanja javnih nabavki male vrednosti, konkursnih dokumentacija i drugih dokumenata na Portalu javnih nabavki otežava dogovaranje i nameštanje postupaka.

Prvi čovek Uprave napominje da su, osim uštede od 220 miliona evra, koliko je manje potrošeno na tenderima lane, u odnosu na 2012. godinu smanjeni i troškovi postupka za naručioce, jer više ne plaćaju oglase, već ponude besplatno objavljuju na Portalu javnih nabavki. Smanjeni su troškovi postupka i za ponuđače, jer više ne plaćaju za otkupljivanje konkursnih dokumentacija, pošto su postale dostupne objavljivanjem na Portalu i internet-stranicama naručilaca.

Ponuđači koji se upišu u Registar ponuđača koji vodi Agencija za privredne registre ne moraju za svaki postupak javne nabavke da prikupljaju dokaze da su registrovani, da su platili porez, da nemaju zabranu obavljanja delatnosti i da nisu kažnjavani, već sva četiri dokaza treba da dostave Agenciji za privredne registre radi upisa u Registar ponuđača kojoj se naručioci posle obraćaju radi provere.

- Povećao se i broj ponuđača po tenderu. Intenzitet konkurencije se, sa 2,6 koliko je bilo 2012. u trećem kvartalu 2013. godine, povećao na prosečno 2,9 ponuda po zaključenom ugovoru - navodi Jovanović.

TRAŽE IZUZEĆE

SVAKI peti naručilac je ranije tražio dozvolu da ne raspisuje tender, ali se broj onih koji traže da budu izuzeti od ove obaveze polako smanjuje.

- Naručioci uglavnom traže da budu izuzeti pozivajući se na to da nisu osnovani za obavljanje delatnosti u opštem interesu ili da nisu korisnici budžetskih sredstava - navodi Predrag Jovanović. - Uprava za javne nabavke je restriktivno pristupila analizi statusa svakog naručioca koji se obraća sa zahtevom za izuzeće i zauzela je stav da svi korisnici javnih sredstva moraju da primenjuju Zakon.

"Fijat 500L", okosnica prodaje u Evropi

"Fijat 500L", okosnica prodaje u Evropi


Kvalitet je osnov prodaje, ali veliku ulogu igra personalzacija vozila kroz koju svaki kupac dobije željeni proizvod. Te kriterijume zadovoljava kragujevački "fijat 500L" koji će kako kažu u "Fijat Krajsler grupaciji", biti okosnica prodaje te kompanije u Evropi.

Formula uspeha u automobtilskoj industriji danas je veoma jasna. Treba naći velikog proizvođača automobila i prepustiti mu razvoj i plasman vozila, a fabrike osposobiti da tehnološki prate masovnu proizvodnju. Ovakvo poslovanje daje rezultate i kada je u pitanju proizvodnja "fijata 500L" u Kragujevcu.

Automobil nije danas dovoljno proizvesti po povoljnoj ceni kažu Italijani. Konkurencija je velika, kvalitet je osnov prodaje, ali mogućnost da svaki kupac kroz personalizaciju dobije željeno vozilo. Na nedavno održanoj prezentaciji novinarima je rečeno da će "fijat 500L" zajedno sa "fijatom 500" biti okosnica prodaje ove kompanije u Evropi. Zanimljivo je da se i jedan i drugi model proizvode van Italije, u Poljskoj i Srbiji.

Svaki treći prodati mali automobil u Evropi je "Fijatov". Očekujemo blagi oporavak tržišta u 2014 godini. Modelu 500 l koji se proizvodi u Srbiji porasla je prodaja u Italiji, Španiji, Velikoj Britaniji, Austriji. Od njega očekujemo sve bolje rezltate, kaže Đan Luka Italija iz "Fijat Krajsler grupacija"

Prema njegvoim rečima, kompanija će u Rusiji, zbog situacije na tržištu, ponuditi najopremljeniji model, a veliko je interesovanje i na Bliskom Istoku gde se čeka verzija sa pogonom na sva četiri točka.

"Fijat" je pre dve nedelje kupovinom "Krajslera" postao multinacionlna komapnija sa fabrikama u Severnoj Americi, Aziji, Brazilu i Jugoistočnoj Evropi. Tržište koje pokriva veće je od 50 miliona kupaca. Fabrika u Kragujevcu sa kapacitetom od 300.000 vozila godišnje postala je deo globalne strategije ove kompanije.

Prošle godine "Fijat" je u SAD izvezao 55.000 vozila. To je pojedinačno najveći izvoz ove fabrike iz Evrope. Dobra vest je da su svi automobili napravljeni u Kragujevcu.

Prošle godine komanija je izvezla automobile iz Srbije u vrednosti od 1,3 milijarde evra. Takav rezultat poželeli bi svi srpski susedi. Međutim, mnogi strani novinari iz inostranstva ne znaju da se "fijat 500 l" isključivo proizvodi u Srbiji.

Meni je drago a vidim da je i stranim novinarima takođe drago što se "fijat 500L" proizvodi u Srbiji. To je dobro za "Fijat" a dobro je i za nas. Posao je obostrano interesantan na duži rok, kaže specijalizovani novinar Naših novina Dragan Stanimirović.

Novi modeli "fijata 500L" prikazani u Milanu imaju i nove i štedljive motore euro 6. Za srpsko tržište najintresantniji će biti benzinski motori sa fabričkom ugradnjom gasa.

Kako kažu stručnjaci iz "Fijata" oni su posebno konstruisani i biće jeftiniji za vožnju od tri do pet puta. Ovakvi motori zbog ekoloske prihvatljivosti u Italiji uživaju posebne subevncije, a jedna od njih je da besplatno ulaze u centar Milana kao hibridna i elektro vozila.