четвртак, 20. март 2014.

Danas plata u kešu, sutra bez penzije

Danas plata u kešu, sutra bez penzije


Uplaćivanje samo minimalca na račun, a ostatka u gotovini i dalje je veoma veliki problem u Srbiji, upozoravaju sindikati

Kada se dvadesetšestogodišnja E. M. javila na oglas za posao u prodavnici cipela u Kruševcu, bez razmišljanja je pristala na „nepristojnu” ponudu poslodavca – plata će biti oko 20.000 dinara. Pola u kešu, a ostatak na račun.

– U tom trenutku sam pomislila da je bolje i to nego da ne radim. I zato sam pristala – poverava nam se ona. Ne pada joj na pamet da prijavi gazdu, jer se boji da će u tom slučaju ostati bez posla.

– Javna je tajna da mnogi ovako rade već godinama – kaže nam.

O tome koliko ljudi u Srbiji deli njenu sudbinu nema zvaničnih podataka. Procene poslodavaca su da je sigurno reč o desetinama hiljada zaposlenih. Sindikati strahuju da ih ima i stotinak hiljada. A osim toga što se deo njihove zarade ne knjiži i porez se ne uplaćuje u državnu kasu, problem je utoliko veći što mnogi tako rade već godinama, pa čak i deceniju. Za njih ostaje pitanje kolika će im jednog dana biti penzija? Do tada, malo koja banka će im dati kredit ili kreditnu karticu.

Ko je odgovoran za takvu situaciju? Sindikati upiru prstom u poslodavce, jer na ovaj način „zakidaju” zaposlene i uskraćuju im mnoga prava i pogodnosti koje nosi stalni radni odnos. Ipak, ne može se pobeći i od odgovornosti države koja neredovno kontroliše rad na crno. Poslodavci, sa druge strane, uzrok vide u visokim nametima na rad. Kako tvrde, na 100 dinara plate radniku, državi uplaćuju oko 63 dinara.

Država i Inspektorat za rad nemaju konkretne podatke i informacije o ovoj pojavi, ali Ranka Savić, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata, kaže za „Politiku” da je problem isplate dela zarade na ruke ogroman.

– Sa time se susrećemo svakodnevno i problem je što radnici koji to trpe ne žele da mi bilo šta pokrenemo, jer se boje. Prema našim podacima oko 400.000 ljudi u Srbiji je prijavljeno na minimalac i jedan deo njih je među onima koji deo zarade dobijaju na ruke – kaže ona.

Prema njenim rečima, za ovakvu situaciju delom je kriva država koja to toleriše i ne primenjuje zakone.

– Ali, ja ipak vidim i veliku odgovornost poslodavaca. Ponuda poslova je mala, privatnici imaju mogućnost ucene i mnogi od njih to koriste – zaključuje Ranka Savić.

U Privrednoj komori malih i srednjih preduzeća kažu da postoje dve vrste privatnika koji na ovaj način isplaćuju radnike.

– Imate one koji su prinuđeni da prijave radnike na minimalac u situaciji kada je kupovna moć mala, a dažbine velike. Sa druge strane, naravno da postoje i oni koji to rade iz želje za što većom zaradom. Ali, mislim da je više onih koji su na to primorani, jer je rad u Srbiji zaista skup – kaže Milan Knežević, predsednik ove komore.

Na našu opasku da je ipak reč o kršenju propisa i izbegavanju zakonskih obaveza koje poslodavac ima, Knežević odgovara:

– To jeste nezakonit rad i ja zagovaram tezu da porez državi mora da se plati. Ali znate li da je 62.000 firmi u Srbiji u blokadi. Pa nisu svi ti ljudi kriminalci, već mnogi ne uspevaju da izmire sve obaveze koje im država nameće – kaže on.

Shodno tome, rešenje vidi u smanjenju poreza i doprinosa, što je bila i ideja koju nije uspeo da progura Saša Radulović, bivši ministar privrede.

– Tek nakon toga bi trebalo da uslede rigorozne kontrole. Ali, u celoj ovoj priči delom krivim i zaposlene koji svesno pristaju na to da će im osnovica za penziju jednog dana biti minimalna – zaključuje Knežević.

U Uniji poslodavaca Srbije smatraju da će sve ostati isto dok se ne smanje opterećenja na rad i ne sprovede sveobuhvatna kontrola sive ekonomije.

– Toga najviše ima u trgovini i u sektoru usluga uopšte, ali i u građevini. I češće se dešava u malim preduzećima koja imaju do desetak zaposlenih, jer je velikim firmama teže da to proguraju u knjigama – objašnjava Rajić.

Na naše pitanje da li i preduzetnici koji su članovi Unije poslodavaca možda rade isto, Rajić odgovara da je to veoma teško utvrditi.

– Ako neko to i radi, onda on o tome ne priča. Ali, verovatno se dešava – kaže Rajić.

On poziciju poslodavca brani i time da je trenutno u blokadi ili stečaju četiri odsto malih firmi koje su članovi Unije poslodavaca.

– Do sada smo mislili da je 2009. godina bila najgora, kada je dva odsto istih preduzeća bilo u blokadi. Likvidnost je veliki problem, pa i to primorava poslodavce da deo zarade isplaćuju na ruke kako bi izbegli poreze – objašnjava Rajić.

Banke ne iznose zaradu iz Srbije

Banke ne iznose zaradu iz Srbije


Generalni sekretar Udruženja banaka Srbije Veroljub Dugalić rekao je u četvrtak da su neosnovane tvrdnje da banke iznose profit Srbije i da pljačkaju gradjane.

"Svih 29 banaka u Srbiji završilo je 2013. uz dobit od 14 milijardi dinara, odnosno oko 120 miliona evra, pre plaćanja poreza. To je prinos na kapital od oko dva procenta, tako da sami možete da zaključte da li se tu može govoriti o iznošenju profita", rekao je Dugalić na konferenciji za novinare.

Kako je rekao, svih 29 poslovnih banka zajedno je u 2013. imalo manju dobit od pojedinacne dobiti Naftne idustrije Srbije, Telekoma ili Elektroprivrede Srbije.

"Godinama imamo sličnu sutuaciju, samo što se godinama prozivaju banke zbog enornih profita i niko ne spominje te kompanije. Svi kažu da je izvanredno kada kompanija ostvari 16 milijardi dinara, što je za pohvalu, ali kad 29 banaka ostvari dobit, iako manju od te, svi govore o tome kako banke pljačkaju narod", rekao je on.

Počinje sezona nautičkiog turizma u Beogradu

Počinje sezona nautičkiog turizma u Beogradu


Uplovljavanjem putničkog broda "Viking Aegir" u Medjunarodno putničko pristanište na Savi pod Kalemegdanom, u četvrtak u podne zvanično počinje ovogodišnja sezona nautičkiog turizma, saopštila je Turistička organizacija Beograda (TOB).

Oko 180 turista iz SAD, Velike Britanije i Kanade u okviru sedmodnevne ture "Vrata Istočne Evrope" koju organizuje evropski turoperator "Viking river kruzis" (Viking River Cruises), već u četvrtak će razgledati glavni grad Srbije.

To desetodnevno krstarenje Dunavom kroz četiri zemlje, košta 2.235 dolara (1.617 evra) po osobi, a u kabini s balkonom je za trećinu skuplje.

TOB očekuje da će tokom ovogodišnje sezone Beograd posetiti 580 brodova sa više od 70.000 turista. Prošlogodišnja sezona nautičkog turizma bila je najunosnija do sada sa 510 brodova i 64.000 stranih turista što je bilo 15 odsto više nego 2012. godine.

Većina porodičnih firmi posluje manje od 20 godina

Većina porodičnih firmi posluje manje od 20 godina


U Srbiji oko 60 odsto porodičnih firmi posluje manje od 20 godina i mlađe generacije retko se odlučuju da nastave posao svojih roditelja, pokazuje istraživanje koje su sproveli VIP mobile, PR agencija "Chapter4" i Centar za edukaciju Pro educa, uz podršku Privredne komore Srbije (PKS).

Generalni direktor "Chaper4" Tamara Bekčić rekla je, na današnjoj prezentaciji rezultata istraživanja u Pres centru UNS-a, da ostale firme traju od 20 do 49 godina. Trenutni vlasnici su osnovali 84,5 odsto ukupnog broja firmi, dok je samo 11,9 odsto nasleđeno, a 3,6 odsto je kupljeno.

Ona je istakla da podaci ukazuju da u 67,9 odsto firmi rukovodi prvi vlasnik, dok u 29,2 odsto firmi upravlja druga generacija, a samo u 2,4 odsto preduzeća rukovodi treća generacija, što ukazuje da mali broj njih prelazi na podmladak i postavlja se pitanje njihove budućnosti.

Bekčićeva je istakla da porodične firme u svetu čine 70 odsto svih preduzeća i zapošljavaju 80 odsto radne snage, dok je taj procenat u Srbiji i okolnim zemljama mnogo manji.

Pri donošenju odluka, vlasnici porodičnih firmi najviše poverenja imaju u članove svoje porodice sa kojima se konsultuju u 44,6 odsto slučajeva, dok 23,2 odsto samostalno odlučuje, a 32,1 odsto se savetuje sa drugim stručnjacima.

Vlasnici samo u 25 odsto slučajeva zapošljavaju menadžere sa strane, dok su radnici gotovo isključivo članovi familije. Posledice ekonomske krize osetilo je 81 odsto firmi, kod 39 odsto su zbog toga smanjeni prihodi, ali je isti procenat kompanija uspeo i da poveća prihode.

Kao najveće poslovne izazove, vlasnici su naveli pronalaženje kvalitetnih radnika, visoke obaveze prema državi, administrativne i teškoće pri dobijanju kredita, jaku konkurenciju...

Samo jedna četvrtina tih firmi je izvozno orijentisana, a svoje strateške planove u poslednjih šest meseci revidiralo je 48,8 preduzeća, dok svako deseto preduzeće nema strateški poslovni plan. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 170 uspešnih firmi.

Direktor marketinga kompanije VIP mobile, Vojislav Lalić istakao je da porodične firme predstavljaju veliki potencijal za razvoj srpske ekonomije i najavio da će 9. aprila biti održan veliki VIP forum o porodičnim firmama.

Na tom skupu će predavači iz čitavog regiona držati radionice za predstavnike porodičnih firmi iz cele Srbije, kako bi se vlasnici lakše snašli pred poslovnim izazovima i lakše mogli da donose važne poslovne odluke vezane za razvoj njihovog biznisa.

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara

Banke u 2013. ostvarile dobit od 14 milijardi dinara


Bankarski sektor u Srbiji je prošle godine prema preliminarnim podacima knjizio dobit od 14 milijardi dinara, rekao je danas Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije.

Dugalić je upozorio da je kreditna aktivnost banaka i dalje u blagom padu, kao i da raste broj onih koji ne mogu na vreme da izmire svoje kreditne obaveze.

Kada je reč o nenaplativim kreditima na kraju februara kod pravnih lica ona su izniosila 29,1 odsto, preduzetnika 21,5 odsto, a kod građana 8,8 odsto.

OPREZNO SA HIPOTEKOM ŠTA SVE TREBA DA ZNATE

OPREZNO SA HIPOTEKOM: ŠTA SVE TREBA DA ZNATE


Banke sve češće nude kredite sa dugim rokovima otplate, većim iznosima kredita i maksimalnim sredstvima obezbeđenja. Naime ukoliko želimo da uzmemo više novca, da ga otplaćujemo čak 10 godina a da nas niko ne pita šta ćemo sa njim, banke kao sredstva obezbeđenja traže sredstva kojima se maksimalno smanjuje rizik kreditiranja - hipoteku.

Iako smo navikli da hipoteku vezujemo za stambene kredite, u poslednje vreme hipoteka je obezbeđenje koje se pojavljuje i u ostalim kategorijama kredita. Potpuno je logično dati hipoteku za stambeni kredit, jer sredstva obezbeđenja za kredit koji ćemo otplaćivati u proseku 20 godina moraju biti dovoljno kvalitetna da i posle 10 ili 15 godina otplate kredita, mogu servisirati naplatu ukoliko dođe do problema u otplati.

Ali, da li za gotovinski kredit od 1.000.000 dinara treba dati hipoteku banci?

Iako se to možda čini kao najlakše rešenje, jer nećemo tražiti žirante, nikoga nećemo opterećivati našim kreditnim zaduženjima, ne treba zaboraviti činjenicu da upravo davanje hipoteke za male iznose kredita može da nas košta mnogo više, upravo onoga što nam je primat u životu - krov nad glavom.

Šta je hipoteka?

Hipoteka je založno pravo na nepokretnosti, koje ovlašćuje poverioca da, ako dužnik ne isplati dug o dospelosti ili ako dođe do povrede druge obaveze koja aktivira hipoteku, zahteva naplatu potraživanja obezbeđenog hipotekom iz vrednosti nepokretnosti, pre običnih poverilaca i pre docnijih hipotekarnih poverilaca, bez obzira u čijoj svojini se nepokretnost nalazi.

Da pojasnimo, od uvođenja novog Zakona o hipoteci u decembru 2005. godine, kojim se uređuje hipoteka kao obezbeđenje potraživanja i osnivanje centralne evidencija hipoteka, samo uspostavljanje hipoteke je maksimalno pojednostavljeno, ali isto tako je maksimalno pojednostavljena i naplata putem aktivirane hipoteka.

Upis hipoteke

Hipoteka se prema važećem zakonu najćešće kada su u pitanju krediti, uspostavlja na osnovu založne izjave. Založna izjava je isprava sačinjena od strane vlasnika (u ovom slučaju pravnici banke u ime vlasnika sačinjavaju založnu izjavu), kojom se on jednostrano obavezuje, da ukoliko dug ne bude isplaćen o dospelosti, poverilac naplati svoje obezbeđeno potraživanje iz vrednosti te nepokretnosti, na način propisan zakonom.

Po formi i sadržini, založna izjava odgovora Ugovoru o hipoteci, koji se ređe koristi kada je u pitanju uspostavljanje hipoteke kao obezbeđenje po kreditu.

Overom Založne izjave u Sudu i izjave Saglasnosti supružnika (Izjava saglasnosti je obavezna ukoliko je vlasnik nepokretnosti u braku), vlasnik nepokretnosti sam može podneti zahtev za upis hipoteke.

Zahtev za upis hipoteke se podnosi Republičkom geodetskom zavodu (koji vodi centralnu evidenciju hipoteka), odnosno Zemljišnim knjigama ili nadležnom Sudu. Uz zahtev za upis hipoteke se podnosi overena Založna izjava, Ugovor o kreditu, izjava Saglasnosti supružnika, vlasnički list nepokretnosti, odnosno druga dokumentacija kojom se dokazuje vlasništvo nad nepokretnpsti (u slučaju ako nepokretnost npr. nije izgrađena ili uknjižena, potrebna je građevinska dozvola, Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti).

Ovim smo završili ono što je bio naš deo posla, i upisali hipoteku na nepokretnost. Rešenje o upisu hipoteke stiže naknadno (u zavisnosti od institucije i konkretnog slučaja obično nakon 5 do 30 dana od dana podnošenja zahteva) i to na adresu vlasnika i hipotekarnog poverioca.

I ovde vrlo često prestaje naše razmišljanje o tome a šta će biti sutra, jer uzeli smo novac koji nam je bio potreban, dali banci hipoteku, a sve posle toga lako ćemo.

Kriza, izbori, porezi, mikro i makroekonomska situacija, uticaj svetskih finansijskih (ne)prilika, sve to dovodi do nesigurnosti radnih mesta, kašnjenja plata, odnosno otkaza.

Čak i kad sačuvate radno mesto, dovoljno je da vam firma ne plati tri plate zaredom i u problemu ste. I to velikom! Jer nivo tolerancije za kašnjenja u otplati kod kredita koji su obezbeđeni hipotekom nije tako velika, pogotovo što je naplata putem hipoteke definisana zakonom. A to je ono što većina nas ne zna i ne razmišlja o tome.

Ma koliko god nam je besmisleno da bi neko aktivirao hipoteku za manji dug verujte da će banke to uraditi, jer ne žele da izgube svoju investiciju.

U SRBIJI SE OSIGURAVA SAMO ONO ŠTO JE OBAVEZNO

U SRBIJI SE OSIGURAVA SAMO ONO ŠTO JE OBAVEZNO


Svesni smo da je ekonomska situacija u Srbiji dovela i do toga da se uglavnom osigurava samo ono što je obavezno - kaže u razgovoru za portal Kamatica Bojana Svilar, izvršna direktorka AS neživotnog osiguranja, i dodaje da premija za osiguranje stana koja je približna izdatku za boks cigareta može pokriti štetu od nekoliko desetina hiljada eura.

Kakva su makroekonomska očekivanja za tekuću godinu kada je Srbija u pitanju? Očekujete li da izbori uspore ili zaustave realizaciju makroekonomskih planova?

Po predviđanjima se očekuje da će 2014. godina biti godina skromnog privrednog rasta od jedan odsto, a izbori će svakako usporiti realizaciju makroekonomskih planova.

Kako ocenjujete razvoj tržišta osiguranja u Srbiji i položaj tog sektora u odnosu na druge zemlje regiona i Evrope?

Premija osiguranja na tržištu Srbije već par godina stagnira na nivou od oko 500 miliona evra iako ima potencijala da bude dvostruko veća. Međutim, ekonomska situacija u Srbiji uslovljava i razvoj tržišta osiguranja u Srbiji.

Sa stanovišta razvoja osiguranja najvažniji su niska stopa inflacije, stabilan kurs dinara, razvoj privrednih aktivnosti, povećanje bruto društvenog proizvoda i povećanje standarda građana.

Prema pokazateljima razvijenosti (udeo ukupne premije u BDP) sektor osiguranja u Srbiji se nalazi znatno ispod proseka zemalja članica Evropske unije. Međutim. u poređenju sa zemljama regiona centralne i istočne Evrope, kao i sa drugim zemljama u razvoju, nalazi se na solidnoj poziciji.

Treba li i kako menjati postojeću zakonsku regulativu za sektor osiguranja kako bi čitav sektor imao više prostora za razvoj? Koliko bi poreske olakšice mogle da imaju pozitivan efekat na sektor osiguranja?

Svakako da treba, osiguravači očekuju razvoj zakonodavstva iz oblasti osiguranja u pravcu prilagođavanja EU - donošenje novog Zakona o osiguranju, Zakona o bezbednosti u saobraćaju, a određene poreske olakšice bi svakako stimulisale i građane i poslodavce na ulaganja u osiguranje.

Kako objašnjavate činjenicu da se u bankarskom sektoru u Srbiji dešavaju krupne promene – neke banke se povlače sa srpskog tržišta, druge dolaze, neke su banke propale – dok u sektoru osiguranja situacija deluje mnogo mirnija?

Kada poredite sektor bankarstva i osiguranja – nadzor nad oba sektora vrši Narodna banka Srbije; u periodu od 2001. i dalje za bankarski, odnosno 2003. i dalje za sektor osiguranja su se dešavale značajne promene – 2001. likvidacija četiri velike domaće banke, od 2003. preuzimanje domaćih banaka i brzi rast bankarstva, da bi od 2009. i dalje došlo do usporavanja u periodu krize.

U osiguranju 2004. donošenjem novog Zakona o osiguranju je započeta reforma sektora osiguranja u Srbiji, oduzete su dozvole za rad određenim društvima za osiguranje (u vreme donošenja zakona 2004. na tržištu Srbije je postojalo 38 društava za osiguranje), došlo je do osnivanja novih društava za osiguranje koja su u većinskom stranom vlasništvu, da bi se stanje stabilizovalo i sada u Srbiji posluje 28 društava za osiguranje, od kojih je 21 u većinskom stranom vlasništvu, a 7 u većinskom domaćem vlasništvu.

Sektor osiguranja je pod konstantnim monitoringom NBS, neposrednom i posrednom kontrolom poslovanja društava za osiguranje.

Možete li nam reći nešto više o planovima vaše osiguravajuće kuće za 2014? Na šta će biti usmeren fokus poslovanja i za koje proizvode očekujete da će biti najinteresantniji vašim klijentima?

AS Neživotno osiguranje ado i u 2014. unapređuje svoje poslovanje i konstantno podiže kvalitet usluga. Fokus je na intenziviranju prodaje postojećih grana osiguranja, imovine, nezgode, auto kasko osiguranja i asistentskim proizvodima, kao i dalji razvoj internet prodaje sa ponudom novih proizvoda. Jačanje poslovanja u osiguranju autoodgovornosti nije u prvom planu zbog nedovoljno razjašnjene regulative.

Pošto je Kamatica vodeći finansijski internet medij u Srbiji, možete li nam reći nešto više o planovima za online prisustvo vaše kompanije u 2014? Koliko je internet bitan za sektor osiguranja i vašu kompaniju?

AS Neživotno osiguranje ado Beograd je uz pomoć matičnog društva Adriatic Slovenica d.d. 2013. godine osnovalo AS Direct kao posebnu diviziju za prodaju on-line osiguranja sa ciljem da usluge osiguranja podigne na viši nivo kvaliteta.

AS Direct predstavlja potpuno nov i inovativan pristup u on-line prodaji osiguranja. Prilagođen je potrebama savremenog čoveka i odlikuju ga jednostavna upotreba, brzina i komfor u ugovaranju osiguranja.

Činjenično stanje je da je danas internet dostupan svima i da treba iskoristiti prednosti interneta kako u pružanju informacija u svrhu podizanja svesti stanovništva o značaju i prednostima osiguranja (što se uglavnom dešava kada dođe do štetnog događaja) tako i u svrhu poboljšanja poslovanja što AS Neživotno osiguranje ado već čini uspostavljanjem i razvijanjem AS Direct-a.

Na kraju, s obzirom da je sektor osiguranja još uvek nedovoljno razvijen u Srbiji, kako biste građanima Srbije objasnili da osiguranje ne treba da bude najmanje bitna stavka u kućnom budžetu?

Svesni smo da je ekonomska situacija u Srbiji dovela i do toga da se uglavnom osigurava samo ono što je obavezno, da su dobrovoljne vrste osiguranja jedna od stavki koje se građani prvo odreknu kada redukuju svoje izdatke, da imate i građane koji se uopšte ne osiguravaju (gde često nije u pitanju materijalni momenat).

Možda je najplastičniji primer za „bitnost osiguranja“ činjenica da godišnja premija za osiguranje stana koja je približna izdatku za jedan boks boljih cigareta može pokriti eventualnu štetu od nekoliko desetina hiljada eura.

Napred izneta konstatacija važi i za pravna lica uz komentar da je AS neživotno osiguranje u 2013. isplatilo klijentu kada mu je izgoreo poslovni objekat iznos od 500.000 eura na ime štete, gde je klijent imao zaključenu godišnju premiju u iznosu od 5.000 eura.

Novi Mini Cooper S već prodat

Novi Mini Cooper S već prodat


Na ovogodišnjem beogradskom sajmu automobila, koji se održava u periodu od 14. do 23. marta, "Delta Motors" već može da se pohvali prvim prodatim modelom Mini Cooper S.

Svi posetioci BG Car Showa mogu premijerno da vide ovaj dugo najavljivani model novog minija, koji poput svog prethodnika ostaje lider premijum segmenta malih vozila u svim oblastima vezanim za zabavu u vožnji, kvalitet i individualizaciju, piše Automagazin.rs.

Prvi prodati mini na tržištu Srbije je prisutan je sa potpuno novim četvorocilindričnim Cooper S agregatom i novom "Volcanic Orange" bojom. Između ostalog, opremljen je LED svjetlima sa proširenim sardžajem, kamerom za rikverc, "Chili" paketom opreme koji podrazumeva i "Mini driving modes" režime vožnje, automatskim klima uređajem sa dve zone i paketom unutrašnjeg LED osvetljenja, a pored toga sadrži i navigacioni sistem "Professional" i MINI Connected XL opciju.

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova

Toyota plaća 1,2 milijardi dolara zbog kvarova


Japanska "Toyota" platiće 1,2 milijardi dolara u okviru dogovora o zatvaranju krivične istrage povodom prigovora potrošača na bezbjednost njenih automobila, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.

"Toyota" je priznala da je obmanula američke potrošače prikrivanjem informacija u svojim saopštenjima u vezi sa dva bezbednosna problema, koji su izazivali nekontrolisano ubrzavanje automobila.

Ovim dogovorom zatvorena je četvorogodišnja istraga koju su vodile američke vlasti.

Protiv "Toyote" je podignuto nekoliko stotina tužbi zbog problema sa ubrzavnjem automobila, posle pogibije jednog člana saobraćajne patrole na autoputu u Kaliforniji i tri člana njegove porodice.

Oni su nastradali u modelu kompanije "Lexus", koja posluje u sastavu "Toyote".

"Toyota" je zbog ovog tehničkog problema povukla sa tržišta nekoliko miliona vozila od 2009. godine.

Povratak Piraeus banke na tržišta

Povratak Piraeus banke na tržišta


Piraeus banka je saopštila da je 18. marta uspešno formirala cenu i plasirala na međunarodna tržišta dužničkog kapitala trogodišnju prioritetnu obveznicu.

Obveznica je u vrednosti od 500 miliona evra sa godišnjom fiksnom stopom od pet odsto.

Putem te emisije, Piraeus banka se vratila na međunarodna tržišta dužničkog kapitala posle skoro pet godina, i time je diversifikovala svoja sredstva finansiranja i opravdala izglede banke i grčke privrede, kao i poverenje u njih.

Interesovanje za obveznicu je bilo znatno veće od očekivanog, budući da je potražnja investitora premašila nivo od tri milijarde evra za samo nekoliko sati prijave.

U toj transakciji je učestvovalo više od 240 institucionalnih investitora iz 25 država, što je potvrda da je kreditni aranžman Piraeus banke privlačan međunarodnoj investicionoj zajednici, navodi se u saopštenju banke.

Tehnička roba na kredit bez kamate

Tehnička roba na kredit bez kamate


GRAĐANI mogu da kupuju televizore, kompjutere i belu tehniku na kredit do godinu dana bez kamate. Potrebno je samo učešće od 10 ili 20 odsto, zavisno od prodavnice u kojoj se kupuje roba. Kamatu od dva do 2,5 odsto mesečno na sebe su preuzele trgovine, tako da građani tehničku robu praktično dobijaju na rate bez ikakvih troškova, kao da ispisuju čekove.

Postupak je jednostavan. U prodavnici se odabere roba i dogovori rok otplate. Bankar dolazi u samu trgovinu, sprovede proceduru za odobravanje zajma i u roku od 24 sata odabrani predmet može da se nosi. Za robu u vrednosti do 60.000 dinara, neke banke od dokumenata zahtevaju samo ličnu kartu. Za veće iznose potrebne su potvrde o zaposlenju i visini primanja.

Tako, na primer, za televizor od 60.000 dinara, građanin uplaćuje deset odsto učešća, odnosno 6.000 dinara, a ostatak se otplaćuje u 12 jednakih rata, odnosno po 4.500 dinara svakog meseca. Za banku je važno da ima samo uredan dosije u Kreditnom birou, odnosno da nema kašnjenja u otplati drugih kredita. Građanin svakog meseca, određenog dana uplaćuje ratu, a kamatu trgovina koja ima ugovor sa bankom.

Inače, banke imaju svoje posebne, takozvane brze kredite na prodajnom mestu, sa rokom otplate od šest do 48 meseci. Ali u ovom slučaju kamatne stope su od 38 do 48 odsto na godišnjem nivou, jer, kako kažu bankari, imaju vrlo malo obezbeđenje. I ovi zajmovi mogu da se uzmu samo sa ličnom kartom do 60.000 dinara, a za ostale iznose potrebna je potvrda o zaposlenju. Građani se vrlo retko odlučuju za ovu vrstu pozajmice, bez obzira na to što je lako dostupna, jer je preskupa.

U prodavnicama „Neptuna“ širom Srbije, pored kreditnih kartica, robu prodaju i kreditima Eurobanke od tri do 12 rata bez kamate, Rajfajzen banke do šest meseci bez kamate na celokupan asortiman, a na 10 rata bez kamate sa 30 odsto učešća, kao i komercijalnim kreditima od tri do 48 rata sa pripadajućom kamatom.

KO IMA KORIST

OD beskamatne prodaje koristi imaju samo krajnji potrošači. Prodavci bele tehnike ističu da oni pokrivaju kamate, i da ih to veoma mnogo košta. Plaćanje troškova kreditiranja beskamatnih kredita bankama dodatni udar na ionako nisku profitabilnost trgovaca. Sa druge strane, niska platežna moć potrošača i ekonomska kriza utiče na to da se, prilikom definisanja poslovne politike, moraju rukovoditi i tim aspektom.

- U našim objektima maloprodajna cena za potrošača je ista bez obzira na to da li se traženi proizvod plaća odmah ili na odloženo - kaže za „Novosti“ Zdravko Đuranović, brend menadžer „Neptun elektroniksa“. - Učešće raznih vidova odloženih beskamatnih plaćanja u ukupnoj prodaji je između 40 i 50 odsto, što predstavlja visok iznos, s obzirom na činjenicu da trgovac pokriva banci troškove finansiranja. Od uvođenja beskamatnih vidova finansiranja učešće potrošačkih kredita gde troškove kamate snosi kupac je drastično opalo.

Tržišni uslovi u Srbiji kada su u pitanju aparati za domaćinstvo su takvi da postoji veliki broj prodajnih objekata, pa je samim tim i konkurencija vrlo razvijena, što utiče na konstantno smanjivanje trgovačkih marži u proteklih nekoliko godina.

- Dodatni problem predstavljaju uslovi na bankarskom tržištu, slaba konkurencija među bankama, velika fluktuacija dinara u odnosu na evro, što utiče na troškove finansiranja, koji su daleko veći nego u zemljama regiona sa stabilnijom valutom i inflacijom - kažu u „Neptunu“.

I KARTICE “NA RATE“

OSIM kredita, sve više banaka ima potpisane ugovore sa prodavnicama za prodaju, na rate bez kamate, kreditnim karticama. Rokovi otplate su od tri do 12 meseci. Neke banke za ovu vrstu usluga ne zaračunavaju nikakve troškove, dok ima i onih koji zavisno od izbora roka za otplatu naplaćuju jednokratno od 500 do 1.500 dinara.

Јефтинији паркинг у Београду

Јефтинији паркинг у Београду


ЈКП „Паркинг сервис“ увела је бизнис тарифу у гаражама „Масарикова“, „Зелени венац“ и „Пионирски парк“ која снижава цену паркирања до 50 одсто, и до 40 одсто је појефтинила месечну претплату у гаражи „Обилићев венац“ и паркиралишту „Цветкова пијаца“.

Бизнис тарифа је, како наводе у „Паркинг сервису“, намењена запосленима који раде у центру града и паркирају се радним данима и суботом од 6.30 до 17.30 сати.

- У ове три гараже за бизнис тарифу биће намењено 200 паркинг места, али број се може повећати. Уместо да плаћају од 10.000 до 12.000 динара месечно, новом претплатом омогућавамо им да се паркирају по цени која је до 50 одсто нижа – каже Андрија Чупковић, в. д. директора „Паркинг сервиса“.

Он истиче да је због атрактивности локације у гаражи „Обилићев венац“ потражња за паркинг-местима велика и нема капацитета да се уведе бизнис тарифа, све док се надоградњом не повећа број места.

- Потрудили смо се да и овде изађемо у сусрет грађанима који живе и раде у центру и снизили смо месечну претплату за 30 до 40 одсто. Претплата ће 24 сата бити око 30 одсто нижа за физичка и до 40 одсто за правна лица – каже Чупковић.

Заинтересовани за бизнис тарифу могу да поднесу захтев лично у улицама Краљице Марије 7 и Милешевској 51. Приликом потписивања уговора потребно је доставити потврду о радном односу, фотокопију саобраћајне дозволе и личну карту на увид.

Proizvodnja šljive gotovo duplirana u 2013. godini

Proizvodnja šljive gotovo duplirana u 2013. godini


Ostvarena proizvodnja značajnijih biljnih kultura u 2013. godini imala je znatno viši nivo od proizvodnje u prethodnoj godini, pa je tako proizvodnja pšenice bila veća za 40,2 odsto, a kukuruza za 67,2 odsto.

Prema zvaničnim statističkim podacima, u Srbiji je lani proizvedeno više suncokreta za 40,6 odsto, soje za 38,5 odsto, šećerne repe za 27,8 odsto, šljive za 88,9 odsto i grožđa za 28,8 odsto.

Pad proizvodnje zabeležen je kod uljane repice - za 55 odsto, duvana - za 18,3 odsto i krompira - za 35,2 odsto.

U odnosu na desetogodišnji prosek (2003 -2012) veća je proizvodnja kukuruza za 3,3 odsto, šećerne repe za 7,8 odsto, suncokreta za 34,4 odsto, soje za 7,8 odsto, a manja je bila i proizvodnja krompira za 8,9 odsto.

Postignuti rezultati će obezbediti bilansne potrebe zemlje u hrani, relativno dobru uposlenost prerađivačke industrije, kao i mogućnost izvoza tržnih viškova tradicionalnih izvoznih roba, ukazali su u Privrednoj komori Srbije.

Relativno dobri proizvodni rezultati u ratarskoj proizvodnji u 2013. godini, uz značajno niže cene pojedinih kultura, uticali su na nešto bolje finansijske rezultate, istakli su u PKS, uz napomenu da poređenje proizvodnje ratarskih kultura u poslednje dve godine nije pravi odraz, jer je 2012. bila veoma sušna i sa niskim prinosima.

Prema ovim finansijskim rezultatima, kod pšenice, kukuruza i šećerne repe su postignuti pozitivni finansijski efekti, što je i uticalo na ukupan pozitivan rezultat, odnosno na rast vrednosti proizvodnje osnovnih ratarskih kultura, u odnosu na 2012, od četiri odsto.

Apsolutni rekord predstavlja podatak da je u periodu januar-decembar 2013. izvezeno 1,19 miliona tona pšenice i 195.000 tona brašna.

Imajući u vidu rastuće troškove proizvodnje u poljoprivredi (pre svega veliki rast cena inputa), kao i smanjenje prodaje agrarnih proizvoda zbog niske kupovne moći stanovništva, može se zaključiti da je situacija u poljoprivredi na početku 2014. relativno nepovoljna, kakva je bila i na početku 2013, što će u velikoj meri uticati na strukturu i obim predstojeće prolećne setve, naveli su u Odboru za agrar PKS.

Japan donira 850.000 evra

Japan donira 850.000 evra


Ugovori o 10 donacija japanske vlade, ukupno vrednih više od 850.000 evra, biće potpisani danas u zgradi Vlade Srbije, najavljeno je iz ambasade Japana u Beogradu. Ta sredstva će, kako se navodi, biti utrošena kroz 10 projekta za unapređenje zdravstvene zaštite, unapređenje uslova obrazovanja i zaštitu životne sredine u Srbiji.

Vlada Japana doniraće 155.202 evra domovima zdravlja u Žagubici i Svilajncu, kao podršku unapređenju zdravstvenih usluga. Za rekonstrukciju četiri osnovne škole, na ime podrške unapređenju uslova odbrazovanja u Lešnici, Babušnici, Pirotu i Surdulici biće odnirano 359.262 evra. Vlada Japana doniraće 323.610 evra za tri javna-komunalna preduzeća iz Pančeva, Nove Varoši i Knića kao i opštini Trgovište, kao podršku unapređenju zaštite životne sredine, dodaje se u saopštenju.

Papreni računi za zajedničku struju

Papreni računi za zajedničku struju


I pored opsežnih provera još se ne zna ko je kriv za drastično uvećane februarskog računa objedinjene naplate u pojedinim delovima Beograda – EDB ili Infostan.

Svi korisnici koji sumnjaju da su im poslednji računi za Infostan uvećani zbog pogrešnog obračuna zajedničke struje mogu da ulože reklamacije, poslednja je informacija saopštena iz ovog preduzeća koje šalje uplatnice objedinjene naplate.

Pojedini potrošači žale se poslednjih dana da im je za stavku „zajednička struja” obračunat i pet puta veći iznos nego ranijih meseci iako se ništa nije promenilo u njihovoj potrošnji. Takvih primera bilo je na Čukarici, Vračaru, Rakovici u novobeogradskom naselju Belvil…

Platiti ili ne?

Najveća dilema za potrošače koje su uložili žalbe je da li da, bez obzira na to, izmire račun u roku ili, ipak, sačekaju sa plaćanjem „Infostanu” dok ne dobiju odgovor, mada u tom slučaju gube pravo na popust. U „Infostanu” kažu da građani koji žele da ostvare umanjenje računa treba da ga izmire u predviđenom roku, a ukoliko EDB bude prihvatio reklamaciju, korisnicima će taj iznos biti vraćen kroz obračun narednih računa za zajedničku struju.

Međutim, ni ovoga puta, kao i u aferi sa drastično uvećanim računima za struju krajem prošle godine, još nije jasno kako je došlo do greške u računu za zajedničku električnu energiju u zgradam u nekim delovima Beograda. I ko je kriv za šetanju građanaod šaltera do šaltera za reklamacije kao što se dešavalo nekim našim čitaocima – Infostan ili EDB?

Kako tvrde u oba preduzeća, nema sistemske greške već je reč o pojedinačnim slučajevima koje treba ispitati. U JKP „Infostan” uveravaju da će u koordinaciji sa „Elektrodistribucijom Beograd” odgovoriti na sve reklamacije korisnika, piše Politika.

"Pritužbe građana prosledićemo davaocima usluga koji očitavaju brojila, šo je u slučaju zajedničke struje – Elektrodistribucija Beograd . Infostan će sa EDB-om odgovoriti na sve reklamacije korisnika. Ako EDB utvrdi da su opravdane, mi ćemo obavestiti korisnike i korigovati račune", ističu u „Infostanu”.

Problem utvrđivanja nadležnosti ovoga puta je to što „Infostan” ne očitava brojila već obračunava i dostavlja račune na osnovi izveštaja ( naloga) o potrošnji koje im dostavljaju EDB i druga komunalna preduzeća. Kažu da se isključivo na osnovu tih naloga raspodeljuje zajednička potrošene struje ( ili vode) i da se to radi na osnovu dva modela– ili po kvadraturi stana ili po broju članova domaćinstva.

Na koji način će se raspodeliti zajednički utrošeni kilovati ( recimo zajedničko osvetljenje, rad podstanica, pumpi za vodu, lifta, struje u skloništima, zajedničkim prostorijama…) odlučuju skupštine stanara koja je takođe dužna da svaku promenu broja žitelja prijavi „Infostanu”. Ukoliko zgrada nema organe upravljanja potrošnja se obračunava po broju kvadrata stana.

U EDB-u tvrde da su, posle pritužbi na februarske račune za zajedničku struju prekontrolisali sva ta brojila i da nisu ustanovljene greške u očitavanju, a takođe i demantuju nagađanja da su februarski računi veći jer EDB nije nekoliko meseci očitravao potrošnju.

"Dodatno ćemo proveriti sve pritužbe, ne prebacujemo loptu ni na koga i ne bežimo od toga da uvek postoji mogućnost ljudske greške, sve će se znati do kraja nedelje", rekla je portparol EDB-a Sandra Alagić i istakla da reklamacije overene pečatom mogu da podnesu isključivo predsednici skupština stanara.

Kako kaže, tokom provere računa i potrošnje ustanovljene su i neke nepravilnosti na terenu. Recimo, da rad podstanice koja služi za grejanje pet zgrada plaćaju samo stanari jedne višespratnice. Ili da je 2.000 kvadrata poslovnog prostora prijavljeno na zajedničku struju. Postavlja se ponovo pitanje šta su sve investitori prijavljivali na zajedničku električnu energiju u Beogradu,rekla je Alagić, najavljujući da će do kraja nedelje ova dva preduzeća izdati zajedničko saopštenje povodom novonastalog problema.

Britanija nezaustavljivo raste

Britanija nezaustavljivo raste


Bruto domaći proizvod (BDP) Britanije će ove godine porasti više od očekivanog, jer ekonomski oporavak zemlje dobija na zamahu.

To je najavio britanski ministar finansija Džordž Ozborn, tokom predstavljanja godišnjeg budžeta.

Prema najnovijim procenama, BDP Britanije će porasti 2,7 odsto u ovoj godini, što je više u odnosu na prethodnu prognozu rasta od 2,4 odsto, preneo je Frans pres.

Ozborn je, takođe, poručio da će privreda Britanije naredne godine porasti za 2,3 odsto, što je više u odnosu na raniju procenu rasta od 2,2 odsto.

"Ekonomija nastavlja da se oporavlja i taj oporavak je brži od prognoziranog", rekao je Ozborn u obraćanju parlamentu.

Privreda Britanije je prošle godine porasla 1,8 odsto, najbržim tempom od izbijanja globalne finansijske krize.

Bosansko proleće će se isplatiti

Bosansko proleće će se isplatiti


Savet ministara BiH doneo je set pravilnika radi ušteda od oko 1.350.000 evra godišnje u nabavci i korišćenju službenih vozila, telefona i na reprezentaciji.

Primenom ovog pravilnika vozni park će biti smanjen za oko 100 službenih vozila koja se koriste u institucijama BiH, čime će se uštedeti oko 450.000 evra, dok će uštede u korišćenju službenih telefona iznositi oko 350.000 evra.

Pravilnik predviđa i značajno smanjuje broja državnih službenika koji će imati pravo na te privilegije, objavili su mediji u BiH.

Za reprezentaciju je planirano oko pola miliona evra manje na godišnjem nivou za sve institucije, što se ne odnosi samo na Parlamentarnu skupštinu BiH.

Međutim, s obzirom da je za sprovođenje ovih pravilnika neophodno doneti i posebne akte unutar institucija, njihova primena će početi tek 1. januara naredne godine.

Na demonstracijama koje su 7. februara izbile širom Federacije BiH, a koje u mirnijem obliku traju i dalje, neki od socijalnih zahteva odnosili su se na ukidanje ili ograničavanje funkcionerskih privilegija.

Oštar pad indeksa zbog najave Feda

Oštar pad indeksa zbog najave Feda


Na azijskim berzama cene akcija su jutros oštro pale, dok je dolar ojačao, jer bi američka centralna banka mogla da poveća ključne kamatne stope pre nego što se očekivalo.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,4 posto, dok su cene akcija u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,4 posto, zaronivši na najniži nivo u mesec dana.

Pad cena akcija je posledica jučerašnje izjave predsednice Feda Janet Yellen da bi centralna banka mogla sasvim da ukine programe kupovine obveznica ove jeseni, a potom nakon šest meseci, u proleće iduće godine, poveća ključne kamatne stope. To je neugodno iznenadilo ulagača koji su se nadali da bi ciklus povećanja kamata, koje se na rekordno niskim nivoima kreću još od 2008. godine, mogao početi tek u drugoj polovini iduće godine.

Iako je Yellen na konferenciji za medije, nakon dvodnevne sednice čelnika Feda, pokušala da uveri tržišta da će kamate ostati niske još neko vreme, a da će se potom tek postupno povećavati, njene izjave izazvale su juče osjetan pad cena akcija na Wall Streetu.

„Krajnji je rezultat da se ulagači sada ne osećaju tako sigurno kao pre. Uprkos porukama Feda da se planovi u vezi monetarne politike nisu promenili, sada je povećan rizik da će zaoštravanje monetarne politike u SAD-u biti brže i pre nego što se očekivalo", kaže Michelle Girard, analitičarka u kompaniji RBS.

Neugodno je iznenadila i poruka Feda da svoje smernice monetarne politike više neće vezati isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto, jer je već blizu tog nivoa, već uz širi krug ekonomskih pokazatelja. Ulagači su se nadali da će Fed ili smanjiti ciljani nivo stope nezaposlenosti ili odrediti neki drugi parametar svojih smernica. U svakom slučaju, nadali su se najavi da će centralna banka još duže vreme podsticati ekonomiju, a time i rast cena akcija jeftinim novcem.

Jedina očekivana bila je odluka Feda o daljem smanjenju programa kupovine državnih i hipotekarnih obveznica za 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mesečno.

Smanjenje tih podsticajnih programa, a još više najave da bi se monetarna politika u SAD-u mogla zaoštriti pre nego što se očekivalo izazvale su na valutnim tržištima jačanje dolara.

Zbog toga se kurs evra jutros kreće oko 1,3840 dolara, dok je juče u ovo doba iznosio 1,3915 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa mu je cena porasla s jučerašnjih 101,45 na 102,25 jena.

I evro je ojačao prema 'japancu'. Jutros se njegov kurs kreće oko 141,55 jena, dok je dok je juče u ovo doba iznosio 141,25 jena.

Indeksi pali, Fed neugodno iznenadio

Indeksi pali, Fed neugodno iznenadio


Na Wall Streetu su u sredu cene akcija pale, nakon što je američka centralna banka dodatno smanjila podsticajne monetarne programe i najavila mogućnost povećanja kamata pre nego što su se ulagači nadali.

Dow Jones oslabio je 114 bodova, ili 0,70 posto, na 16.222 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,61 posto, na 1.860 bodova, a Nasdaq indeks 0,59 posto, na 4.307 bodova.

Čelnici američke centralne banke odlučili su juče, nakon dvodnevne sednice, da smanje programe kupovine državnih i hipotekarnih obveznica za još 10 milijardi dolara, na 55 milijardi mesečno.

Ta je odluka bila očekivana, s obzirom da je Fed i na prethodne dve sednice smanjio te podsticajne programe za isti iznos.

Međutim, ulagače je iznenadila predsednica Feda Janet Yellen, kazavši na konferenciji za medije da bi centralna banka, nakon što sasvim ukine programe kupovine obveznica ujesen, u roku od šest meseci mogla povećati ključne kamatne stope.

To znači da bi ciklus povećanja kamata, koje se na rekordno niskim nivoima kreću još od 2008. godine, mogao početi u proleće iduće godine, dok su se ulagači nadali da će to uslediti tek u drugoj polovini te godine.

„Mislim da niko nije očekivao takvu najavu jer se Yellen dosad pokazala zagovornicom labave monetarne politike", kaže Peter Kenney, direktor u kompaniji Clerpool Group.

No, povećanje kamata usledilo bi tek ako se ekonomska situacija nastavi stabilno da poboljšava i nakon što Fed ukine programe kupovine obveznica.

Uz to, Fed je juče poručio da svoje smernice monetarne politike više neće vezati isključivo uz pad stope nezaposlenosti na ciljanih 6,5 posto, jer je već blizu tog nivoa, već uz širi krug ekonomskih pokazatelja.

I to je neugodno iznenadilo ulagače jer su se nadali da će Fed ili smanjiti ciljani nivo stope nezaposlenosti ili odrediti neki drugi parametar svojih smernica. U svakom slučaju, nadali su se najavi da će centralna banka još duže vreme podsticati ekonomiju, a time i rast cena akcija jeftinim novcem.

Zbog toga su juče cene akcija pale, nakon dva dana znatnog rasta, a u kojem će smeru tržište krenuti idućih dana zavisiće od toga kako će se razvijati situacija u Ukrajini, hoće li novo smanjenje podsticajnih mera Feda negativno uticati na tržišta u razvoju i kakvi će biti novi makroekonomski podaci iz američke ekonomije.

Na oprez ulagača ukazuje mršav obim trgovanja. Na američkim berzama vlasnika juče promenilo oko 6 milijardi akcija, dok prosečan dnevni obim u ovom mesecu iznosi 6,7 milijardi.

I na većini evropskih berzi cene akcija su juče pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,49 posto, na 6.573 boda, a pariski CAC 0,12 posto, na 4.308 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 0,37 posto, na 9.277 bodova.

У блокади 46.962 правних лица, дуг 243,5 милијарди динара

У блокади 46.962 правних лица, дуг 243,5 милијарди динара


У Србији је последњег дана фебруара ове године било 46.962 правних лица и предузетника са блокадом рачуна, што је за 3.175 више у односу на децембар 2013. а укупан износ блокираних средстава био је око 243,5 милијарди динара, без камате, речено је данас Танјугу у Народној банци Србије (НБС).

Прослог месеца је у односу на јануар број правних лица и предузетника у блокади повећан за 957,  а у односу на децембра 2013. године већи је за 3.175.

Иначе, број правних лица и предузетника у блокади има тенденцију константног пада од 2009. када је износио 66.326. Већ 2010. број блокираних предузећа смањен је на 63.031, док је 2011. наставио да пада до 62.340, и у 2012. је забележио рекордан пад  на 45.917.

Износ блокаде правних лица и предузетника (без камате) константно расте од 2012. када је укупна сума била око 125,8 милијарди динара, у децембру 2013. та сума је достигла 227 милијарди, а крајем јануара ове године попела се на 233 милијарде динара.

Укупна средства блокираних правних лица и предузетника 2009. године износила су  рекордних 308,7 милијарди динара, у 2010. тај износ је пао на 227,4 милијарде, а годину дана касније на 172 милијарде динара, кажу у НБС.

Према подацима Агенције за привредне регистре, у Србији има 363.407 правних лица и предузетника.

NELEGALNE KUĆE NEMA KO DA RUŠI

NELEGALNE KUĆE NEMA KO DA RUŠI


Oni koji nisu podneli zahtev za legalizaciju dobiće, kako saznajemo, mogućnost da besplatno evidentiraju imovinu u katastru.

To neće biti svojinski upis u katastar, koji se plaća 100 evra, već klasična evidencija sa podacima o vlasniku i statusu nekretnine. Na bazi toga, nekretnine neće moći da se prodaju niti koriste kao garancija za kredit.

Brojna upozorenja Ministarstva građevine da će sve divlje izgrađene kuće, stanovi, vikendice biti srušeni ukoliko se ne legalizuju ignorisalo je čak oko 500.000 vlasnika.

Kako sada stoje stvari, ispostavilo se da su bili u pravu. Ministar Velimir Ilić je, nakon isteka roka, priznao da „niko nije lud da ruši pola Srbije“, i time jasno stavio do znanja da od toga praktično nema ništa.

Predviđeni popusti

S. Karlovci - Na prvih 100m2 popust je 99%

Sombor - Do 60% za sređeno građ. zemljište

Novi Sad - 60% umanjenje za objekte do 100 m2

Pančevo - Predviđeno umanjenje 50%

Čačak - Popust do 60% za objekte do 300m2

Kuće i stanovi do 100m2 popust je dodatnih 40%

Užice - Za plaćanje naknade u celosti popust je 30%

Novi Pazar - 50% popusta

Beograd - Za prvih 100m2 kuća i stanova popust 99% ako je time vlasnik rešio stambeno pitanje.

Oglasile su se i lokalne samouprave objašnjavajući da čak i ako se donesu rešenja o rušenju, one nemaju novca da to plate. Kako saznajemo, priča o nelegalnoj gradnji biće završena popisom. Katastar je dobio novac od Svetske banke da napravi kompletnu evidenciju svih postojećih objekata.

Proces obrade zahteva za legalizaciju je u toku, pojedine opštine su već izdale i prva rešenja o legalizaciji. Ministarstvu građevine su lokalne samouprave dostavile podatke o broju pristiglih zahteva, a većina je usvojila i pravilnike kojima se preciziraju uslovi legalizacije, pre svega visina naknade za građevinsko zemljište i odobreni popusti.

Pomoćnica ministra građevine Aleksandra Damnjanović za “Blic” kaže da je prema novom zakonu pristiglo oko deset odsto novih zahteva u odnosu na već podnete.

- Objekti koji su ušli u proces legalizacije čak i ako nemaju uslov da dobiju pozitivno rešenje neće se rušiti sve dok postupak ne bude završen. Ono što sa sigurnošću mogu da kažem, jeste da objekti koji su izgrađeni u prvoj zoni zaštite ne mogu da budu legalizovani i oni će biti sigurno srušeni. To nije moglo ni po starom ni po novom zakonu - kaže Damnjanović. Ona objašnjava da je građevinska inspekcija ta koja će proveravati status nekretnina. Oni donose rešenje o rušenju, dok bi sam posao trebalo da obave ovlašćene firme.

Za evro 115,86 dinara

Za evro 115,86 dinara


Dinar će danas vredeti skoro isto kao i danas i srednji kurs biće 115,8608 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije.

Domaća valuta će za 0,1 odsto biti jača nego pre mesec dana, a slabija za 1,1 odsto nego na početku ove godine i za 3,9 odsto slabija nego pre godinu dana.

Dinar je ove godine bio najjači 1. januara, kada je jedan evro koštao 114,6421 dinara, a najslabiji 7. februara, kada je jedan evro vredeo 116,1253 dinara.

Centralna banka je ove godine na Međubankarskom deviznom tržištu prodala ukupno 820 miliona evra kako bi ublažila dnevne promene kursa.

Krstić najavio skori nastavak pregovora sa MMF

Krstić najavio skori nastavak pregovora sa MMF


Ministar finansija Srbije Lazar Krstić najavio je nastavak pregovora sa Medjunarodnim monetarnim fondom (MMF) odmah nakon formiranja nove vlade, kada bi trebalo da se pregovara o potpisivanju novog trogodišnjeg aranžmana sa tom finansijskom institucijom.

"U pitanju je stend-baj aranžman iz predostrožnosti, što znači da se ne predvidja povlačenje sredstava od MMF-a", rekao je Krstić u intervjuu za novi broj nedeljnika NIN.

Krstić, kome će budući premijer Aleksandar Vučić, kako je u nekoliko navrata najavio, ponuditi da ostane na čelu Ministarstva finansija, kazao je i da će nove uštede u budžetu biti prvi zadatak nove Vlade.

On je rekao da će, s obzirom na visok nivo javnog duga u Srbiji i njegov tempo rasta u poslednjih pet godina, jedan od ciljeva nove vlade biti da dug stabilizuje i preokrene njegovu putanju.

недеља, 16. март 2014.

UNIQA i zvanicno vlasnik Basler osiguranja u Srbiji i Hrvatskoj

UNIQA i zvanicno vlasnik Basler osiguranja u Srbiji i Hrvatskoj


Nakon završetka procesa akvizicije, osiguravajuća grupacija UNIQA u potpunosti je postala vlasnik švajcarskih osiguravajućih kompanija Basler osiguranje u Srbiji i Hrvatskoj.

Ugovor je potpisan oktobra 2013. godine, a akvizicija je u potpunosti završena 11. marta 2014. Visina transakcije za obe kompanije iznosila je 75 miliona evra.

„Ova akvizicija pokazuje da UNIQA grupacija veruje u dugoročni potencijal tržišta osiguranja u regionu Jugoistočne Evrope i da je spremna da uloži dodatni kapital u širenje prodajne mreže i akviziciju novih klijenata i poslovnih partnera. Ovim smo poboljšali tržišnu poziciju UNIQA osiguranja u Srbiji, a još značajnije u Hrvatskoj. Ciljevi su jasni - profitabilan rast kompanije kroz implementaciju diversifikovanog modela distribucije i ponudu kompletnog asortimana proizvoda osiguranja, uz superiornu uslugu i maksimalnu sigurnost za naše klijente", izjavio je Zoran Višnjić, Član Upravnog odbora UNIQA International zadužen za region Jugoistočne Evrope.

„Za UNIQA osiguranje u Srbiji, ova akvizicija prvenstveno znači jačanje tržišne pozicije kroz rast tržišnog učešća. Do oktobra ove godine uslediće i formalni proces spajanja dveju kompanija u Srbiji, koje će u budućnosti poslovati pod zajedničkim brendom UNIQA osiguranja. Za klijente i poslovne partnere Baslera na ovim tržištima nema nikakvih promena - svi ugovori koji su do sada zaključeni ostaju pod nepromenjenim uslovima. Izvršenje preuzetih obaveza, sigurnost i maksimalna posvećenost servisiranju klijenata jesu i biće i u budućnosti fokus UNIQA osiguranja. Verujemo da će posle ove akvizicije klijenti i dalje imati pouzdanog partnera u još jačoj i snažnijoj kompaniji“ rekao je Franz Weiler, predsednik Izvršnog komiteta UNIQA osiguranja u Srbiji.

Basler osiguravajuća kuća je u Srbiji započela poslovanje 2007. godine, ima više od 100 zaposlenih, 35.000 klijenata, a u 2013. godini ostvarila je premiju od 500 miliona dinara. Sa tržišnim učešćem od 0,8 odsto, kompanija je zauzela 13. mesto na srpskom tržištu osiguranja na kraju 2013. godine.

U Srbiji, UNIQA posluje na polju životnog i imovinskog osiguranja od 2007. godine. U 19 poslovnica širom Srbije, pored sedišta kompanije u Beogradu, kompanija ima 590 zaposlenih, koji brinu o oko pola miliona klijenata. Sa premijom od 4, 7 milijardi dinara i učešćem od oko 7,4%, UNIQA Srbija zauzima petu poziciju na tržištu osiguranja. Zajedno sa lokalnim „Baslerom“, UNIQA će povećati tržišno učešće na preko 8 odsto u Srbiji. Već šestu godinu zaredom, to je kompanija sa najvećim rastom među osiguravajućim kućama u Srbiji. (Economy.rs, 16. mart 2014.)

Vraćanje novca od neproknjižženih uplata Univerzal banke

Vraćanje novca od neproknjižženih uplata Univerzal banke


Narodna banka Srbije saopštila je povodom napisa da uplatnice građana od 31. januara, kojima su plaćali račune na šalterima Univerzal banke, nisu proknjižene, da će taj novac građanima biti vraćen.

Trgovinski sud u Beogradu odobrio je da se sredstva uplaćena navedenog dana vrate uplatiocima.

Po osnovu izmirenja obaveza za izvršene usluge javnim i ostalim privrednim društvima, na dan 31. januara ove godine, 168 gradjana izvršilo je uplate na šalterima Univerzal banke.

Ukupan iznos sredstava koja su gradjani uplatili navedenog dana je 750.000 dinara i ta sredstva će biti vraćena uplatiocima, po dostavljanju instrukcija za povraćaj sredstava, odnosno broja tekućeg računa.

Agencija za osiguranje depozita kontaktiraće gradjane kako bi dobila informaciju na koji broj tekućeg računa da im uplati sredstva, navedeno je u saopštenju NBS.

Oštar pad indeksa zbog ukrajinske krize

Oštar pad indeksa zbog ukrajinske krize


Na svetskim berzama prošle nedelje cene akcija su oštro pale, pod pritiskom ukrajine krize i slabih makroekonomskih podataka iz Kine, koji ukazuju na usporavanje rasta druge po veličini svetske ekonomije.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle nedelje potonuo 2,35 posto, na 16.065 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 posto, na 1.841 bod, a Nasdaq indeks 2,1 posto, na 4.245 bodova. To je najveći nedeljni pad tih indeksa od kraja januara.

Oštar pad cena akcija usledeo je krajem nedelje jer su ulagači odlučili da povuku zaradu s tržišta uoči referenduma na Krimu, koji bi mogao dodatno ojačati napetosti između zapadnih zemalja i Rusije.

Uprkos traženju zapadnih zemalja da se povuče s Krima, Moskva je na to poluostrvo poslala dodatne vojne snage i naoružanje uoči referenduma u nedelju na kojem će se odlučivati da li će Krim ostati u Ukrajini ili se pripojiti Rusiji.

„Napetost između Rusije i Ukrajine najveći je proglem tržištima akcija ove nedelje. Referendum u nedelju i odgovor zapadnih zemalja i Rusije na njega mogao bi stvoriti dodatnu nesigurnost na tržištima. Deo ulagača se odlučio da se povuče s tržišta dok situacija ne bude jasnija", kaže Bucky Hellwig, potpredsednik u fondu BB&T Wealth Management.

Nesigurnost na tržišta unele su i naznake usporavanja rasta kineske ekonomije.

„Vesti o Ukrajini bile su pokretač prodaje, no ima još toga ispod površine. Budimo realni, poslednje brojke iz Kine nisu dobre", kaže Paul Mendelsohn, strateg u kompaniji Windham Financial Services.

Kineska industrijska proizvodnja porasla je u januaru i februaru za 8,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što je najniža stopa rasta od 2009. godine. U tom je razdoblju sporije nego što se očekivalo porastao i promet u trgovini na malo, 11,8 posto na godišnjem nivou, što je najsporiji rast od februara 2011. godine.

Zbog toga neki analitičari smatraju da će rast druge po veličini svetske ekonomije u ovoj godini dostići samo 7 posto, a ne 7,5 posto, koliko prognoziraju kineske vlasti.

Na nesigurnost ulagača ukazuje snažan rast VIX indeksa Čikaške berze opcija. Taj 'indeks straha' skočio je prošle nedelje više od 20 posto, na 17,8 bodova, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljeg pada cena akcija.

I na evropskim su berzama cene akcija prošle nedelje pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,8 posto, na 6.527 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1 posto, na 9.056 bodova, a pariski CAC 3,4 posto, na 4.216 bodova.

Na Tokijskoj berzi Nikkei indeks se prošle nedelje strmoglavio 6,2 posto, što je njegov najveći nedeljni pad u poslednjih devet meseci. Pritom je zaronio na 14.327 bodova, najniži nivo u mesec dana.

Oduzeti stanovi u Srbiji slabo se kupuju

Oduzeti stanovi u Srbiji slabo se kupuju


Građani koji pola godine ne otplaćuju ratu za stambeni kredit mogu vrlo lako da ostanu bez krova nad glavom. Naime, banke imaju mogućnost da posle 180 dana kašnjenja aktiviraju položenu hipoteku.

Do sada su banke za 493 odobrena stambena zajma aktivarale hipoteke, a stanovi su dati na prodaju. Ipak, kako kažu sami bankari, ovo je poslednji korak na koji se odlučuju kada iscrpe sve mogućnosti dogovora i rešenja sa klijentima. Prema nezvaničnim podacima, do sada je prodato na aukcijama sudova i banaka oko 60 stanova.

Zakon kojim je preciziran postupak prodaje nekretnine za koju građanin ne otplaćuje rate u Srbiji ne postoji. Zbog toga banke svaka ponaosob primenjuju interne propise tako da su periodi za pokretanje prodaje stana ili kuće različiti. Postoje dva načina prodaje stana za koji klijent ne može da otplaćuje uzeti zajam. Prvi je kada nadležni sud, prema predlogu banke, prodaje nekretninu. U tom slučaju 60 odsto procenjene vrednosti stana je minimalna početna cena na prvoj aukciji. Ukoliko ne dođe do prodaje, na drugoj aukciji najmanja početna cena iznosi 30 odsto od procenjene vrednosti nekretnine. Aukciju može da organizuje i sama banka. Tada cena na prvoj aukciji ne može da bude niža od 75 odsto procenjene vrednosti, a na drugoj aukciji taj iznos je 60 odsto.

Na sajtu „Doboš„ nalazi se 701 oglas za prodaju nekretnina koje su banke oduzele, od čega se 373 odnose na prodaju stanova. Takođe i same banke na svojim sajtovima oglašavaju prodaju nepokretnosti za koje su aktivirane hipoteke. Ali prodaja ide vrlo slabo, a i kad dođe do nje, obično su to znatno niže cene od tržišnih.

"Bankama nije cilj da u bilansima drže obezvređene i nenaplative kredite niti da klijente guraju u još dublje probleme, već da im pomognu da prevaziđu poteškoće u kojima su se našli", kaže Vladan Vilotijević, direktor razvoja u sektoru za stanovništvo Euro banke.

"U situacijama kada se naši klijenti suoče sa problemima u otplati zajmova, pokušavamo da pronađemo najbolje moguće rešenje za obe strane. Pre svega radimo restrukturiranje kredita ukoliko za to postoje ozbiljni razlozi, kao što su gubitak posla i smrtni slučaj. Tada, na primer, produžavamo rok otplate, uvodimo grejs-period u kojem klijent plaća samo kamatu...", dodaje on.

Prema rečima Vilotijevića, postoji jedan broj klijenata koji nakon svih alternativa koje im banka ponudi i dalje isključivo iz opravdanih razloga ne otplaćuje svoje mesečno obaveze. To je slučaj kada kredit dospeva u celokupnom iznosu na naplatu. Ukoliko dođe do dogovora između banke i klijenta radi se vansudsko poravnanje bez troškova obrade za klijente, gde se napravi dogovor o dinamici otplate kredita. Klijent je tada u obavezi da isplaćuje dogovoreni mesečni iznos.

Kakao i kafa dostigli nove cenovne rekorde

Kakao i kafa dostigli nove cenovne rekorde


Cene kafe i kakaoa dostigle su ove sedmice najviši nivou u protekle dve godine zbog straha od smanjene ponude, dok je šećer istovremeno pojeftinio.

Kafa je polovinom sedmice na Londonskoj berzi vredela 2.218 dolara po toni, što je najviše u poslednjih godinu ipo, dok je na berzi u Njujorku dostigla rekordnu vrednost u protekle dve godine od 209,75 centi po funti, preneo je AP.

Zabrinutost zbog smanjenja ponude brazilske kafe dovela je do rasta cene "arabike" za oko 80 odsto od kraja januara 2014.

Suša je od početka godine zahvatila zone pod kulturom kafe u Brazilu, najvećem proizvođaču i izvozniku kafe u svetu. Ovakva suša ne pamti se u Brazilu još od 1950. Ekstremni vremenski uslovi ugrozili su proizvodnju kafe i u Vijetnamu, najvećem svetskom izvozniku zrna kafe vrste "robusta", koja se koristi za dobijanje instant kafe.

Prema procenama Međunarodne Organizacije za kafu (ICO) svetsko tržište kafe suočiće se tokom sezone 2014/15. sa deficitom ponude od najmanje dva miliona džakova od 60 kilograma kafe.

Cena kakaoa je ove nedelje, takođe, porasla posle nekoliko nedelja stagnacije, dostižući najviši nivo u poslednje dve i po godine na londonskoj i njujorškoj berzi. Tona kakaoa na londonskoj berzi vredela je 1.888 funti a na njujorškoj 3.027 dolara.

Prošle godine na svetskom tržištu kakaoa zabeležen je deficit ponude od 174.000 tone, a ovogodišnji deficit se procenjuje na 115.000 tona. Nedovoljna ponuda kakaoa na svetskom tržištu osećaće se do sezone 2018/19. godine.

Nedostotak kakaoa posledica je neobnavljanja zasada te kulture na plantažama dva najveća svetska proizvođača - Obale Slonovače i Gane.

Cena šećera na svetskim tržištima je ove nedelje pala zbog laganog pobošanja klimatskih uslova u zonama uzgajanja šećerne kulture u Brazilu, najvećem svetskom proizvođaču i izvozniku šećera.

"Vremenske prilike su se donekle popravile u zonama uzgajanja šećerne kulture u Brazilu, ali suša je i dalje prisutna u ovom regionu", ocenjuju analitičari.

Prošle nedelje cena šećera je dostigla najviši nivou u poslednja četiri meseca zbog suše koja pogađa pojedine zone šećerne trske u Brazilu.

Evo ko će profitirati zbog situacije u Ukrajini

Evo ko će profitirati zbog situacije u Ukrajini


Kineska ekonomija će imati višestruku korist ukoliko Zapad uvede Rusiji oštre privredne sankcije zbog ukrajinske krize, piše moskovska "Nezavisimaja gazeta".

Prva opipljiva dobit za Peking bi mogla da bude snažna preorjentacija ruskog izvoza nafte i gasa u drugu po snazi svetsku privredu, ukoliko SAD i njihovi zapadni sateliti uvedu protiv Moskve embargo na import osnovnih energenata, piše list pozivajući se na najnovije procene eksperata u Pekingu.

Ruska državna kompanija "Rosnjeft" je u oktobru prošle godine sklopila sa kineskim partnerima ugovor o isporuci 100 miliona tona nafte u periodu od narednih deset godina, a vrednost tog posla procenjena je na oko 85 milijardi dolara.

Kineski ekonomisti, na čije mišljenje se poziva NG, smatraju da će njihova zemlja sigirno "popuniti vakuum" ako zapadne investicije u rusku ekonomiju presuše, a Peking bi takođe mogao da profitira od likvidacije avio-kosmičke industrije i drugih visokih tehnologija u Ukrajini, koje postoje zahvaljujući bliskoj saradnji sa partnerima iz Rusije.

Urednik privredne rubrike NG Mihail Sergejev tvrdi, pozivajući se na pisanje organa Kineske komunističke partije "Ženmin žibao", da Peking može uložiti ogromna sredstva u rusku ekonomiju.

"Jeftina kineska roba i bogate zalihe sirovina u Rusiji - to je osnova na kojoj Moskva i Peking mogu razvijati dvostranu saradnju", citira NG glasilo kineske kompartije.

Prema oceni tog kineskog lista, ekonomska saradnja Moskve i Pekinga biće, u situaciji kada se odnosi Rusije i Ukrajine brzo urušavaju, sve jača i obimnija. Rusija i Kina sada imaju trgovinsku razmenu u godišnjoj vrednosti od približno sto milijardi dolara, a predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin je proteklog meseca, posle susreta sa njegovim kineskim kolegom Sji đinpingom, ocenio da se obim ekonomske saradnje dve zemlje može udvostručiti tokom idućih pet godina.

Sergejev, inače, veruje da je zaključak o vrlo oštrim ekonomskim sankcijama Zapada protiv Rusije preuranjen, imajući u vidu i pretnju zvanične Moskve da bi u tom slučaju mogla obustaviti isplatu svojih korporativnih dugova SAD i grupi drugih najrazvijenijih zapadnih zemalja.

Agencija Rojters podseća da spoljni dug ruskih kompanija, od kojih su mnoge u većinskom vlasništvu države, sada premašuje 650 milijardi dolara i da je i ekonomski savetnik predsednika Rusije Sergej Glazjev prošle sedmice javno ukazao da Moskve može u potpunosti obustaviti servisiranje tih dugovanja američkim bankama, ako Vašington uvede oštrije ekonomske sankcije Moskvi.

Podaci investicione banke Nomura pokazuju da ruski spoljni dug sada obuhvata oko 34 odsto bruto domaćeg proizvoda zemlje, i da po visini tog duga među takozvanim brzo rastućim ekonomijama samo Singapur i Kina premašuju Rusiju.

Rojters ističe i da je vrednostnost ranog duga ruskih naftno-gasnih giganata, "Rosnjefta" i "Gasproma" trenutno oko 90 mlijardi dolara, dok dugovanja četiri vodeće državne banke Sberbanke, VTB, VEB i Roseljhoz premašuju 60 milijardi dolara i da su američke i druge zapadne banke najveći poverioci.

Zapad bi mogao, u slučaju da Rusija otkaže dalju otplatu svog korporativnog duga, da "uzapti" deo ruskih deviznih rezervi, ali zvaničnici u Moskvi ipak ne veruju da će se takav "crni" scenario dogoditi.

Rusija, inače, raspolaže trećim po vrednostima deviznim rezervama u svetu od 500 milijardi dolara, a najveći deo tih finansijskih sredstava uložen je u američke i hartije od vrednosti vodećih ekonomskih sila EU.

Kineska kompanija Alibaba izlazi na američku berzu

Kineska kompanija Alibaba izlazi na američku berzu


Kineska kompanija Alibaba, specijalizovana za trgovinu preko interneta, saopštila je danas da će ponuditi svoje akcije na jednoj američkoj berzi, u nastojanju da prikupi 15 milijardi dolara.

- Alibaba grupacija je odlučila da pokrene proces inicijalne javne ponude (IPO) u SAD. Zahvaljujući tome ćemo postati međunarodna kompanija i unapredićemo našu transparentnost - saopštila je kineska kompanija, ne navodeći ni vreme ni obim akcija, niti berzu na kojoj će ponuditi akcije, preneo je AP.

Alibaba je jedna od najvećih svetskih internet kompanija, putem čije internet platforme se godišnje razmeni roba u vrednosti većoj od 150 milijardi dolara, što je više od Amazona i Ibeja zajedno.

Prvobitni posao Alibabe bilo je povezivanje malih kineskih proizvođača sa potencijalnim kupcima u inostranstvu.

Pežo zapošljava nove radnike

Pežo zapošljava nove radnike


Zahvaljujući dobrim rezultatima marke "pežo 308", Francuski proizvodjač vozila PSA zaposliće još 600 ljudi u Pežoovom pogonu u Sošou.

Od toga će 450 radnika biti zaposleno privremeno. Pežo će angažvati nove radnike kako bi popunio noćnu smenu, počev od juna ove godine.

Nakon što je izabran za automobil 2014. godine, Pežo je na sajmu u Ženevi predstavio i verziju karavan 308, prenosi francuski Figaro.

Kompanija predvidja da će od juna 2014. dnevna proizvodnja marke "pežo sedan 308" iznositi u proseku 1.563 jedinice.

Kako navodi list, ova lepa novost dolazi posle teške godine za PSA i francusko tržiste automobila. U 2013. proizvodnja vozila u Francuskoj pala je ispod 1,8 miliona jedinica, što je smanjenje od 11,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Zlatiborcu prestižna nagrada

Zlatiborcu prestižna nagrada


Kompanija Zlatiborac dobila je na ceremoniji u Berlinu posebnu nagradu za višegodišnji vrhunski kvalitet proizvoda od Nemačkog poljoprivrednog društva.

Nemačko poljoprivredno društvo (Deutsche Landwirtschafts Gesellschaft) ovu posebnu nagradu dodeljuje proizvođačima koji su u prethodnih pet godina ostvarili natprosečan uspeh u godišnjim takmičenjima, a Zlatiborac je prva kompanija sa naših prostora koja je dobila ovo važno priznanje.

Zlatiborac je u prethodnih pet godina nagrađen sa 26 medalja za vrhunski kvalitet proizvoda na godišnjim takmičenjima "Ham and Sausage Quality Competition" na kojima učestvuje preko 30.000 prehrambenih proizvoda iz celog sveta.

Svake godine, DLG centar za testiranje ispituje prehrambene proizvode u sedamnaest kategorija, koristeći savremene naučne metode i dodeljuje ocene na osnovu postignutih rezultata na brojnim testovima.

Plaketa Nemačkog poljoprivrednog društva za višegodišnji uspeh u ocenjivanju kvaliteta Zlatiborac proizvoda
Testiranje pored laboratorijskih analiza i kontrole biohemijskog sastava podrazumeva i senzorna i organoleptička ispitivanja eminentnih stručnjaka iz celog sveta.

"Kontinualna posvećenost kvalitetu proizvoda i stalna ulaganja u tehnološki proces koji prati važne svetske standarde u prehrambenoj tehnologiji doneli su Zlatiborcu ovo svetsko priznanje koje jasno govori da su tradicionalne recepture sušenja suvomesnatih delikatesa sinonim za kvalitet i na svetskom tržištu", saopštila je kompanija.

Nemački DLG Institut je jedna od najvažnijih međunarodnih institucija za ocenjivanje kvaliteta prehrambenih proizvoda koja je osnovana od strane inženjera i autora Maksa Ejta 1885. godine.

Kako mladi da pokrenu biznis

Kako mladi da pokrenu biznis


U prostorijama Biznis inkubatora Kancelarije za mlade juče je potpisan Protokol o saradnji sa Privrednom komorom Beograda.

Protokol o pomoći mladima pri osnivanju svog prvog biznisa su potpisali Dragomir Petronijević, direktor Kancelarije za mlade i Jelena Kosorić, sekretar Suda časti Privredne komore Beograd, navodi se u saopštenju.

"Mladi u gradu Beogradu će dobiti jasno definisan sistem kako mogu da započnu svoj biznis. Naučiće kako se pravi biznis plan, kako se aplicira, dolazi do "start ap" kredita i bilo koje pomoći države. Organizovaćemo edukacije, sve vrste okruglih stolova ali im nećemo davati gotove projekte, već naučiti da to sami rade, jer se kroz praksu pokazalo da se posle godinu dana takve firme gase", rekao je Petronijević.

Kosorićeva se zahvalila se Kancelariji za mlade koja je, kako je rekla, prepoznala značaj najveće asocijacije privrednika na teritoriji grada Beograda.

Ona je naglasila važnost proces samozapošljavanja i naglasila da je od ukupnog broja nezaposlenih 52 odsto mladih, kao i da će Privredna komora Beograda različitim oblicima edukacija doprineti da mladi Beograda steknu sva potrebna znanja u započinjanju svog prvog biznisa.

Prilično interesovanje za kupovinu auta i autobusa

Prilično interesovanje za kupovinu auta i autobusa


Vikend na Sajmu automobila doneo je veću posetu i zinteresovanost za kupovinu uvoznih četvorotočkaša, ali i za Ikarbusov autobus sa Mercedesovim znakom.

Vikend je opravdao očekivanja uvoznika automobila, jer je poseta Beogradskom sajmu konačno dobra, posle iznenađujuće malog broja posetilaca prvog dana sajma, izjavio je Tanjugu predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova Miloš Petrović.

On je rekao da je intresovanje za kupovinu u toku jučerašnjeg i današnjeg dana prilično, dodajući, da koliko će od toga biti realizovano, zavisi od procene finansijskih mogućnosti kupaca, što se organizovano radi na sajmu.

Na licu mesta su banke, lizing kompanije i osiguravajuća društva, tako da banka u roku od sat vremena može da donese odluku o odobravanju kredita, ali kupci ipak vole da se posle toga još malo preračunavaju, naveo je Petrović.

On je objasnio da kupci sada nabavljaju automobile uglavnom tako, što prodaju polovni, ili menjaju stari za novi, pa dodaju ušteđevinu i na ostatak uzmu kredit, dodajući da se uvek najviše prodaju vozila, koja koštaju do 10.000 evra i koja čine od 60 do 70 odsto ukupne prodaje.

Kada je u pitanju prodaja skupih automobila koji imaju cenu oko 100.000 evra, reč je uglavnom o rezervisanim i naručenim vozilima u 85 odsto slučajeva, po koje kupci dođu na sajam, a samo u 15 odsto slučjeva, kupci se za takva vozila odlučuju na licu mesta.

Petrović kaže da uvoznici imaju za cilj da što veći broj vozila prodaju, a to su uglavnom ona sa pristupačnijom cenom, jer smatraju da za njih postoji tržište u Srbiji, što su i želeli da dokažu sa organizacijom ovog sajma.

Za Ikarbusov autobus, koji je napravljen u saradnji sa Mercedesom, jutros je interesovanje pokazala jedna privatna firma za nabavku tog autobusa, izjavio je Tanjugu tehnički direktor Ikarbusa Petar Baltić.

Prema njegovim rečima za novi model autobusa veliko interesovanje su do sada pokazala četiri domaća prevoznika, ali postoji zainteresovanost i komapanija iz okruženja, pre svega Hrvatske.

Nove investicije pirotskog Tigra

Nove investicije pirotskog Tigra


Korporacija "Tigar a.d." u Pirotu nabavila je dva najsavremenija kamiona-tegljača i dve polu-prikolice ukupne vrednosti oko 250.000 evra.

To je prva velika investicija ove kompanije u poslednjih šest godina.

"Sa ovom investicijom dobijamo puno, kako u pogledu uštede goriva, jer je reč o najsavremenijim vozilima, među prvim u Srbiji koja zadovoljavaju "EURO 6" standarde", izjavio je Tanjugu direktor Poslovnog servisa u "Tigru" Predrag Pančić.

On je dodao da će uključivanje u rad dva nova kamiona biti ostvarena ušteda na putarinama koje su jeftinije za vozila koja zadovoljavaju ove standarde.

"Ova investicija nam, takođe, otvara mnoga vrata kada je reč o dobijanju unosnijih poslova u međunarodnom transportu za potrebe partnerske kompanije 'Tigar tajers', kao i za matičnu kompaniju 'Tigar' ad. Kamioni su danas stigli iz Beograda, gde su kupljeni, u Pirot, i već su dovezli prvu turu kaučuka za kompaniju 'Tigar tajers'", izjavio je Pančić.

Direktorka sektora za komunikaciju u Poslovnom servisu "Tigra" a.d. Nataša Pop-Krstić smatra da je ova investicija još jedan od dokaza oporavka kompanije "Tigar", koja je prošlu godinu počela sa blokadom računa i obustavom proizvodnje.

Automobil na kredit i bez kamate

Automobil na kredit i bez kamate


Prodavci kažu da je prošla godina bila teška za auto-industriju, pa su zato ponudili i beskamatne kredite i znatno niže sajamske cene.

- Čekao sam sajam kako bih kupio novi auto i uštedeo do 2.000 evra, što nije malo. Auto za koji sam se odlučio košta 9.200 evra, od toga ću 6.000 dati u gotovini od novca koji sam dobio za stari automobil, a ostatak ću otplatiti na rate - kaže Ivan Radić iz Batajnice.

Jedna od atraktivnijih ponuda je novi “punto”, koji košta 9.099 evra. Učešće je 30 odsto, godišnja kamata 2,99 odsto, tako da na 72 meseca otplate rata iznosi 98 evra.

Brendovi “dačija” i “reno” ponudili su subvencionisane kredite do 5.000 evra, odnosno do 8.000 evra, za period otplate od tri godine, sa 0 odsto kamate.

- Znajući kakva je bila prošla godina, očekujemo da za sajam prodaja poraste za 10 do 15 odsto - kaže Dejan Dodić iz odeljenja prodaje ova dva brenda.

“Mercedes” je predstavio dva modela GLA po ceni od 42.700 i novu C klasu koja košta 58.140 evra.

- Za najskuplje automobile uvek ima interesovanja. Najskuplji model na sajmu, a ujedno i najprodavaniji prošle godine je ML koji košta 75.000 evra - kaže generalni direktor “Mercedesa” Rolf Jurer Zejerle.

Već na samom otvaranju, na štandu “Forda”, dva automobila su prodata. Kupce su privukle sajamske cene.

- Najbolje se prodaju jeftiniji modeli, tu je i najveća konkurencija - kaže Zoran Dikić sa štanda “Forda”.

Najskuplji 300.000 evra

Najviše znatiželjnika koji su želeli da se fotografišu pored najskupljih modela okupilo se na štandu AMSS gde su izložena dva trkačka automobila, “paskas” i “ala 50”, koji koštaju po 300.000 evra. To je cena samo za osnovni model, a u zavisnosti od opreme može dostići i 700.000.

- Automobili su stigli iz Monte Karla, “paskas” ide 310, a “ala 50” do 300 km na sat. Ovo je svetska premijera, jer je kompanija koja ih proizvodi odlučila da ih pošalje u Beograd, a ne u Ženevu - kaže Zorica Bilibajkić iz AMSS.

Investitori čekaju odluke o dividendi Atlantic Grupe i Končara

Investitori čekaju odluke o dividendi Atlantic Grupe i Končara


Zbog oštrog pada cijena dionica Petrokemije i HT-a, Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna povećali svoje gubitke od početka godine, a njihov pad ponešto je ublažio samo snažan skok cijene Ericssona Nikole Tesle nakon najave izdašne dividende.

Crobex indeks skliznuo je protekloga tjedna 1,17 posto, na 1.761 bod, najnižu razinu od 11. prosinca prošle godine, kada je na zatvaranju iznosio 1.760 bodova. Crobex10 potonuo je, pak, 1,9 posto, na 976,57 bodova, najnižu razinu još od 31. prosinca 2012. godine, kada je na zatvaranju bio 971 bod. Od početka godine oba indeksa na gubitku su 1,8 posto.Redovni promet dosegnuo je prošloga tjedna 93,7 milijuna kuna, što je otprilike 43 milijuna više nego u tjednu ranije.

- Pod pritiskom prošlotjednog pada cijene dionice HT-a na novu povijesno najnižu razinu i oštrog spuštanja cijene dionice Petrokemije, Crobex indeks prošloga se tjedna približio 1.750 bodova. Ipak, obujam trgovanja je povećan, prije svega zbog većeg prometa dionicom Ericssona Nikole Tesle - kaže Boris Mažurin, analitičar u odjelu Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Uz promet od 21 milijun kuna, cijena dionice HT-a prošloga je tjedna pala 3,6 posto, na 162,6 kuna, što je njezina nova rekordno niska razina.Najveći promet ostvaren je, pak, dionicom Ericssona Nikole Tesle, 28,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je skočila 8,5 posto, na 1.622 kune.

- Trgovanje su od sredine tjedna obilježile dvije vijesti. Ericsson Nikola Tesla predložio je isplatu dividende od 320 kuna po dionici, pri čemu se 20 kuna odnosi na redovnu, a 300 na izvanrednu. To daje visoki dividendni prinos od 21 posto. Dividenda će biti isplaćena do 26. lipnja, u ukupnom iznosu od 420 milijuna kuna - navodi Mažurin.

Tjedan je, dodaje, obilježila i vijest da na natječaj za privatizaciju Petrokemije nije pristigla niti jedna obvezujuća ponuda. Cijena te dionice potonula je 26,5 posto, na 72 kune, najnižu razinu od kolovoza 2005. godine.

- Tržište je negativno reagiralo na tu vijest, spustivši cijenu te dionice na najnižu razinu od kolovoza 2005. godine. Od početka godine cijena te dionice u minusu je za otprilike 56 posto -napominje Mažurin.

Među likvidnijim izdanjima, najveći pad cijene bilježe dionice građevinskih kompanija. Tako je dionica Hidroelektre niskogradnje potonula za 18 posto, Tehnike za 16, IGH za 13, a Viadukta za 1,5 posto.

Uz Ericsson Nikolu Tesla, među dobitnicama se, pak, ističu dionice ACI-ja, koje su poskupile 11,5 posto, Hotela Cavtat 15,2, a HUP-a Zagreb 2,9 posto.

- Idućega tjedna ne očekuju se važnije objave iz poslovnog sektora, a investitori će pratit zbivanja na inozemnim burzama, koje su pod utjecajem napete situacije u Ukrajini. Što se tiče najava o isplatama dividendi, još se čekaju vijesti iz nekolicine kompanija, poput Atlantica, Končara i još nekih - kaže Mažurin.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, pod pritiskom ukrajine krize i slabih makroekonomskih podataka iz Kine, koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 2,35 posto, dok je S&P 500 skliznuo 2, a Nasdaq indeks 2,1 posto. To je najveći tjedni pad tih indeksa od kraja siječnja.I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,8 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,1, a pariški CAC 3,4 posto.

- Napeta situacija u Ukrajini veliki je uteg na raspoloženje na inozemnim burzama. Dodatno, u četvrtak su se najvažniji indeksi našli i pod pritiskom lošijih od očekivanja makroekonomskih pokazatelja Kine, koji sugeriraju na usporavanje rasta tog drugog po veličini svjetskog gospodarstva - navodi Mažurin.I idućega tjedna investitori će pratiti zbivanja oko Ukrajine.

- Prije svega, očekuju se rezultati referenduma na Krimu. Na trgovanje će utjecaja imati i nove makroekonomske objave, kao i sjednica Feda na kojoj će se odlučivati o daljnjem smjeru američke monetarne politike - zaključuje Mažurin.

Dinar ruši sve rekorde, sutra u stagnaciji 16. dan

Dinar ruši sve rekorde, sutra u stagnaciji 16. dan


Dinar će sutra nastaviti da stagnira prema evru, 16. dan neprekidno, tako da će zvanični srednji kurs biti 115,9515 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

Srednji kurs dinara prema evru biće na istom nivou kao i pre mesec dana, a 3,6 odsto biće slabiji nego tačno pre godinu dana.

Indikativni kurs dinara prema dolaru je ojačao 0,5 odsto i iznosi 83,3164.

Srpska valuta je prema američkoj jača 1,7 odsto na mesečnom nivou, a 3,1 odsto na godišnjem nivou.

NBS je ove nedelje na deviznom tržištu prodala 80 miliona evra da bi sprečila prekomerne dnevne oscilacije kursa, a od početka godine prodala je ukupno 820 miliona evra.

Najniža vrednost kursa dinara prema evru ove godine bila je 7. februara, kada je srednja vrednost iznosila 116,1253 dinara za jedan evro, a najviša 1. januara, kada je bila 114,6421 dinar za jedan evro.

Poskupljenje komunalija iznad proseka

Poskupljenje komunalija iznad proseka


U okviru kontrolisanih cena komunalno stambenih usluga za domaćinstva, u januaru su u Srbiji cene vode i odvedene otpadne vode, porasle po 2,8 odsto, iznošenja smeća 2,4 odsto i centralnog grejanja 1,9 odsto i sve te korekcije su iznad proseka, pokazuje analiza Ministarstva spoljne i unutrašnje trgovine.
U analizi objavljenoj na sajtu Ministarstva ocenjeno je da su takva kretanja rezultat, pre svega, povećanja cena vode i odvedene otpadne vode u Sremskoj Mitrovici - po 15,1 odsto i u Kragujevcu po 7,4 odsto, odnosno cene iznošenja smeća u Nišu 10 odsto i grejanja u Leskovcu od cak 51,5 odsto.

U ostalim gradovima, u januaru, izvršene su korekcije cena svih komunalno stambenih usluga u rasponu od 1,8 do 2,2 odsto, zbog promene stope PDV-a, sa osam na 10 odsto. Jedino su snižene cene grejanja u dva grada, u Zrenjaninu neznatnih 0,7, a u Užicu čitavih 10,9 odsto, napominje se u analizi.

Tome treba dodati povećanje cene gradskog prevoza putnika od 2,3 odsto, koje je nadprosečno, kao i pretplatne mesečne karte od 1,2 odsto, koje je na nivou opšteg rasta cena u Republici.

Takva kretanja efekat su povećanja cene prevoza u Nišu od 17,1 odsto i cene prevoza i pretplatne mesečne karte u Beogradu od 1,7 i 1,8 odsto, po osnovu PDV-a. Pri tom, cene tog vida prevoza u preostalim gradovima su ostale nepromenjene.

Posmatrano po gradovima u kojima su zabeležene promene cena komunalno stambenih usluga i gradskog prevoza u januaru, uočeno je da su korekcije, koje su izvršene po osnovu PDV-a, ispod projektovanog opšteg rasta cena za celu 2014. godinu, za razliku od povećanja, koja su taj rast već premašila.

Pri tom, najveće odstupanje od projekcije zabeleženo je kod povećanja cene grejanja u Leskovcu, a najmanje kod povećanja cena vode i odvedene otpadne vode u Kragujevcu, navodi se u analizi Minsitarstva.

Znatno veća uplata poreza posle objedinjene naplate

Znatno veća uplata poreza posle objedinjene naplate


Za prvih 13 dana Poreskoj upravi je stiglo blizu 130.000 prijava, a uplaćeno je u proseku dve milijarde dinara dnevno, što je znatno više nego u istom periodu prethodne godine. Uz to 95 odsto prijava bile su ispravne, objavljeno je na sajtu Ministarstva finansija.

- Mi smo sada imali situaciju da su poreski obveznici podnošenjem prijava morali da čekaju i do tri meseca da stanja budu ažurna. Svakodnevnim ažurnostima dali smo mogućnost da korisnici putem poratala imaju uvid u svoje stanje - naveo je rukovodilac IT sektora za objedinjenu naplatu Siniša Sekulić.

Pored privrede, pogodnosti ima i za građane. "Sam građanan može u bazi podataka da proveri koliko je uplaćeno poreza i doprinosa. Građanina najviše interesuje da li su mu uplaćene obaveze po osnovu zdravstvenog osiguranja ili penzionog osiguranja kako bi mogao da ih koristi. Sada više neće morati da dolazi na šalter poreske uprave", objasnila je direktorka Poreske uprave Ljiljana Kovačević.

Od 1. marta u Srbiji se primenjuje sistem objedinjene naplate poreza. Poreski obveznici uplaćuju poreze i doprinose na jedan račun, poslodavci izmiruju obaveze elektronski i odjednom bez gomile papira.
Nema redova i gomile papira, ali ni mogućnosti da poslodavac, na primer, kao ranije, uplati plate, a ne plati poreze, navodi se u saopštenju.

петак, 14. март 2014.

Državne banke traže novog gazdu

Državne banke traže novog gazdu


Retko se dešava da vlasnik neke imovine kaže da mu nije potrebna, a to je kod nas upravo slučaj sa bankama u kojima je država većinski ili pojedinačno najveći akcionar. Jer, predstavnik svojine nad tom imovinom, a to je Lazar Krstić, ministar finansija, koliko prošle nedelje je izjavio da Srbiji nije potrebno šest ili sedam banaka u državnom vlasništvu.

Krstić je na „Kopaonik biznis forumu” rekao da se postavljaju pitanja – koja je suština postojanja tolikog broja banaka u državnom vlasništvu i šta uraditi sa njima.

Država je vlasnik ili pojedinačno najveći akcionar Komercijalne  banke, Poštanske štedionice, Čačanske banke, Jubmes, Srpske banke, Jugobanke Jug banke – Kosovska Mitrovica, a posredno i Dunav banke, „Dunav osiguranja”.

Postojanje banaka u državnom vlasništvu posebno je dovedeno u pitanje u poslednjih godinu i po kada su u stečaj otišle tri banke u njenom vlasništvu – Agrobanka, Razvojna banka Vojvodine i Privredna banka Beograd, zbog čega je država morala da pokrije njihov gubitak od bezmalo milijardu evra.

Šta državi valja činiti s ovom imovinom?

Nenad Gujaničić iz Vajzbrokera kaže da to koliko su nam potrebne banke sa dominantnim državnim vlasništvom najbolje pokazuju događaji iz bliske prošlosti u našem finansijskom sistemu. S jedne strane imali smo bankrotstvo nekolicine državnih banaka koje je koštalo građane gotovo milijardu evra, dok prosečno pravno i fizičko lice nije imalo nikakve posebne koristi. Štaviše, okoristile su se samo pojedine interesne grupe koristeći upravo ovakav vlasnički koncept i nedomaćinsko poslovanje.

– Preostale državne banke uglavnom su manje i sa problemima u poslovanju, ne računajući Komercijalnu banku. Negativni trendovi u bankarskom sektoru će se svakako nastaviti i ove godine te bi stoga svako odlaganje pokušaja privatizacije ovih banaka moglo skupo da košta. Izvesno je da će neke od njih zahtevati dokapitalizaciju pre prodaje, ali je svakako i to bolje rešenje nego prosto gomilanje loše aktive u bilansima Poštanske štedionice što je samo odlaganje problema – smatra Gujaničić.

Po njegovim rečima, prošla su vremena kada su se od prodaje banaka ostvarivali visoki privatizacioni prihodi. Sada bi prioritet morao biti konsolidacija finansijskog sistema i eliminisanje njegovih najranjivijih delova. Primera radi, trenutno Komercijalna banka vredi oko 250 miliona evra, a u privatizaciji bi se moglo računati sa izvesnom premijom na ovu cenu. Pre krize, tržišna vrednost ove banke bila je preko milijardu evra i veoma lako je mogla biti sprovedena privatizacija.

Stojan Dabić, stručnjak za bankarstvo i tržište hartija od vrednosti, kaže da je očigledno da država želi da proda te manje banke u kojima ima vlasnički udeo.

– Država za njih neće imati kupca, jer su investitori pre zainteresovani da prave novu banku. U tom slučaju ne preuzimaju opterećenja koje stara banka ima. Bilansi tih banaka nisu čisti – kaže Dabić dodajući da se one mogu reorganizovati i integrisati sa drugom bankom.

Na pitanje da li preti još neki slučaj stečaja u delu državnih banaka sagovornik kaže da se to ne sme ponoviti zato što je stečaj skup za državu. Tamo gde je država vlasnik ona mora da pokrije i sve osigurane i neosigurane depozite.

Po Dabiću, država bi mogla da zadrži optimalan broj banaka u svom vlasništvu i da ih osposobi da finansiraju razvojne poslove koji su joj od interesa. To, međutim, ne bi značilo da banka treba da ima socijalnu funkciju.

Država, za sada ne planira da izađe iz vlasništva u Komercijalnoj banci i Poštanskoj štedionici, a za ostale traži rešenje. Obe banke prave profit i likvidne su.

U javnosti se govorkalo da Srpska banka kuburi sa adekvatnošću kapitala i da bi rešenje moglo biti dokapitalizacijaili spajanje sa JUBMES-om.Ova pak banka ima skromno tržišno učešće, udeo države nije još sasvim definisan, a akcije uz domaće deoničare imaju i bivše jugoslovenske republike, osim Bosne i Hercegovina koja je prodala svoje akcije.

Dve male državne banke, Čačanska i Dunav, imaju, kako se procenjuje, probleme sa minimalnom kapitalnom osnovom od deset miliona evra. Čačanska banka je likvidna i profitabilna, a u javnosti su se pojavile informacije da je čak nekoliko stranih investitora zainteresovano da je kupi.

Dunav banka ima veoma dobru adekvatnost – gotovo 28,5 odsto. Radi s profitom, ali njen poslovni uspeh veoma zavisi od istoimene osiguravajuće kuće čija je, ustvari, i produžena ruka. Pre izvesnog vremena pojavila se informacija da „Telekom” želi da je kupi, ali je to odmah i demantovano.

Jugobanka u Kosovskoj Mitrovici, koja ima visokuadekvatnost – čak 87,3 procenta,profitabilna je, likvidna, ali fali joj bar 100.000 evra da bi dostigla minimalnih deset miliona evra. Za Srbijune predstavlja nikakav sistemski rizik, ali jeste za grad u kome radi.

Ovo je trenutno najskuplji grad na svetu

Ovo je trenutno najskuplji grad na svetu


Singapur je najskuplji grad za život u svetu 2014. godine, prema podacima agencije Economist Intelligence Unit.

U okviru izveštaja rangiran je 131 grad širom sveta, a Singapur je ubedljivo najskuplji grad sveta, ispred dugogodišnjeg “šampiona” Tokija (EIU navodi da je na drugom mestu samo zbog slabije vrednosti jena).

Troškovi prevoza u Singapuru su čak tri puta skuplji nego na primer u Njujorku, cene odeće su ubedljivo takođe najskuplje, dok je treći grad u svetu u oblasti komunalnih troškova.

Najskuplji gradovi sveta

1. Singapur
2. Pariz
3. Oslo
4. Cirih
5. Sidnej
6. Karakas
6. Ženeva
6. Melburn
6. Tokio
7. Kopenhagen

Najjeftiniji gradovi sveta

122. Rijad, Saudijska Arabija
123. Džeda, Saudijska Arabija
124. Panama siti, Panama
124. Bukurešt, Rumunija
126. Alžir
127. Damask, Siria
127. Katmandu, Nepal
129. Nju Delhi
130. Karači, Pakistan
131. Mumbai, India

Slab odziv u novom krugu legalizacije

Slab odziv u novom krugu legalizacije


Ukupan broj bespravno izgrađenih objekata u Srbiji još nije poznat, jer još oko petine lokalnih samouprava nije podatke o podnetim zahtevima za legalizaciju dostavilo nadležnom ministarstvu. Po svemu sudeći, veći posao za gradove i opštine predstavljaće sravnjivanje starih nerešenih zahteva nego samo evidentiranje novih, jer prema gruboj proceni Ministarstva na osnovu do sada dobijenih podataka, od 700.000 već postojećih, naknadno podneti uvećaće taj broj za oko 10 odsto.

 Ministarstvo je, međutim, očekivalo da na adrese opština stigne oko pola miliona zahteva, jer prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda na teritoriji Srbije ima ukupno 1,3 miliona bespravno sagrađenih objekata.

- Do sada je Ministarstvo dobilo podatke iz 129 opština, u kojima je podneto oko 62.000 zahteva, a od tog broja samo u Beogradu je primljeno oko 27.000. Ostalo je da podatke pošalje još oko 30 opština i gradova - kazala je za Danas Aleksandra Damnjanović, pomoćnica u Ministarstvu za građevinu i urbanizam.

Ona je dodala da je to ministarstvo ponovo upozorilo one koji nisu dostavili podatke da to učine, ali nije dat konkretan rok.

- U prvom dopisu od 4. februara lokalnim samoupravama dat je rok od sedam dana, ali on nije ispoštovan. Ne vidim razlog zašto do sada nisu dostavljeni podaci, s obzirom na to da opštine imaju dobro organizovane prijemne pisarnice, a u tom poslu im pomaže i Stalna konferencija gradova i opština - kaže Damnjanovićeva.

Dopisom ministarstva traženo je i stanje starih nerešenih zahteva, kako bi se podaci sravnili. Da bi oni bili usklađeni sa novim Zakonom, biće potrebna dopuna dokumentacije.

- Biće to veliki posao za sve opštine i gradove. S obzirom da najbolji uvid imamo u taj proces u Beogradu, gde se na tome intenzivno radi, a veliki broj zahteva za dopunu već je poslat. Pretpostavljam da je slično i u drugim gradovima. Koliko će se brzo ceo proces legalizacije okončati teško je proceniti, ali sada sve zavisi od lokalnih samouprava, jer je u najvećem broju slučajeva potrebno izvršiti kompletiranje dokumentacije, ali i donošenje upravnih akata u postupku - kaže Damnjanovićeva.

Lokalne samouprave trebalo je da izveste ministarstvo i o tome da li su donete odluke o umanjenju naknade i mogućnostima davanja na rate naknade za uređivanje građevinskog zemljišta. Od 129 opština koje su dostavile podatke 70 je to učinilo, 30 je sačinilo predloge koji čekaju da prođu skupštinsku proceduru, a preostalih 29 tek priprema predloge.

Damnjanovićeva je podsetila da i po novom zakonu neće biti legalizovani objekti ukoliko se nalaze na javnom zemljištu, u zaštićenoj zoni, na klizištu, ako su građeni od materijala koji ne garantuje bezbednost, a po novom zakonu, legalizacija se odnosi na objekte izgrađene do 1. novembra prošle godine.

On je istakla da je cilj države da se najpre evidentiraju svi objekti na teritoriji Srbije da bi se stekla jasna slika o stanju u prostoru, a zatim i da se uspostavi svojinska evidencija.

- Taj posao trenutno radi katastar, i tamo gde ima elemenata, upisuju se ili vlasnik ili držalac, i bitno je da se to što pre završi - zaključila je Damnjanovićeva.

Pojednostavljena procedura

- Od 1997. godine, svi zakoni o legalizaciji koji su dolazili su bili sve liberalniji. Ovaj zakon je sada, po odluci Ustavnog suda, legalizaciju vratio gotovo u redovni postupak. Međutim, i pored toga, zakonom je olakšana procedura, jer je uzeta u obzir specifičnost objekata, koji se sada ne grade od temelja nego već postoje. To je uslovilo i drugačiji postupak i drugačiju vrstu dokumentacije, te se ne može po svemu poistovetiti sa redovnim postupkom, kako je rečeno u odluci Ustavnog suda - objasnila je Damnjanovićeva.

Svaka treća kompanija nema nijednog zaposlenog

Svaka treća kompanija nema nijednog zaposlenog


Procenjuje se da se svaka treća kompanija koja je registrovana, a nema nijednog zaposlenog, bavi nekim nelegalnim poslom.

Savetnik USAID Milan Stefanović kaže da imati firmu koja nema radnika nije nezakonito, ali i da ima privrednika koji ih osnivaju s lošom namerom.

- Ako im je jedno preduzeće blokirano zbog dugova, drugo će im poslužiti da radi. Oštećeni će biti poverioci jer neće moći da naplate, a vrlo često i radnici - kaže Stefanović.

On dodaje ovakvi slučajevi mogu da upućuju na rast privrednih prevara, ali i na izbegavanje plaćanja poreza i ostalih dugova.

U APR ističu da nisu sva preduzeća bez zaposlenih fantomska. Neka se osnivaju da bi završila konkretan posao, a biznismeni tako smanjuju rizik poslovanja.

Oštar pad indeksa

Oštar pad indeksa


Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u mjesec dana jer je zbog ukrajinske krize i slabljenja kineskog gospodarstva splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Šangaju, Hong Kongu i Australiji pale između 0,5 i 1,3 posto.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na gubitku 1,1 posto, zaronivši na najnižu razinu od polovice veljače.

Ukrajinska kriza i niz podataka koji ukazuje na usporavanje rasta kineskog gospodarstva i dalje pritišću tržište. Od početka tjedna MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica u minusu je oko 2 posto.

Unatoč prijetnjama sankcijama iz zapadnih zemalja, jučer su ruske snage započele vojne vježbe blizu granice s Ukrajinom, što pokazuje da Moskva ne odustaje od pripajanja Krima. Ulagači se plaše daljnjeg rasta napetosti ako ishod referenduma, planiranog za nedjelju, bude pripajanje Krima Rusiji.

Zabrinjavaju i slabi podaci o industrijskoj proizvodnji i potrošnji u Kini, koji ukazuju na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

I dok slabi makroekonomski podaci iz Kine navješćuju pad potražnje za sirovinama, što bi moglo uzdrmati neke zemlje u razvoju, koje ovise o izvozu rudača, dotle solidni gospodarski podaci iz SAD-a navješćuju nastavak smanjenja poticajnih monetarnih mjera američke središnje banke.

A to bi ponovno, kao i krajem siječnja, moglo izazvati pritisak na cijene dionica i valute pojedinih zemalja u razvoju, koje je podržavalo tiskanje svježeg, jeftinog novca od strane američkog Feda.

Zbog toga su rizičnije investicije pod pritiskom, dok raste vrijednost onih koje se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Zahvaljujući tome, cijena zlata i dalje se kreće oko 1.370 dolara po unci, što je njezina najviša razina u šest mjeseci.

Oštar pad tokijskog Nikkei indeksa posljedica je, pak, jačanja jena, što izaziva pad cijena dionica japanskih izvoznika jer na taj način poskupljuju njihovi proizvodi na svjetskom tržištu.

Na valutnim je tržištima, naime, tečaj dolara jutros pao na 101,70 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,65 jena.

Cijena eura prema 'japancu' pala je, pak, s jučerašnjih 143,10 na 140,85 jena.

Euro je oslabio i prema američkoj valuti, pa je njegov tečaj skliznuo na 1,3860 dolara, nakon što je jučer dosegnuo 1,3967 dolara, najvišu razinu u dvije i pol godine.

Slabljenje eura posljedica je jučerašnje izjave Marija Draghija, predsjednika Europske središnje banke, da monetarne vlasti pripremaju nove korake za obranu od deflacije u eurozoni.

Netko je isključio komunikacijske sustave

Netko je isključio komunikacijske sustave


Pozivajući se na dva neimenovana izvora u američkoj administraciji, ABC News javlja da su dva komunikacijska sustava na nestalom Boeingu 777 isključena odvojeno.

Jedan je ugašen u 1:07 sati u noći kada je avion nestao, dok je drugi isključen 14 minuta kasnije. Jedan od neimenovanih izvora navodi da letjelica stoga nije mogla nestati s radarskih zaslona zbog nekog općeg kvara.

ABC također javlja da američki istražitelji, koji su stigli u Maleziju, vjeruju da su spomenuti komunikacijski sustavi isključeni ručno.

Stručnjak za avijaciju John Nance za ABC kaže da je, pokaže li se ova tvrdnja istinitom, sve veća vjerojatnost da je avion nestao nečijom namjerom, a ne nesretnim slučajem.

Nešto ranije, američke su vlasti objavile da imaju indicije da se avion Malaysia Airlinesa srušio negdje u Indijski ocean, zbog čega su ondje poslali i jedan vojni brod kako bi pokušao locirati olupinu. Vlasti pritom nisu pojasnile na čemu se temelje spomenute indicije, ali iz nekoliko se izvora pojavila informacija da je letjelica satima nakon što je iščeznula s radara nastavila odašiljati elektroničke impulse prema komunikacijskim satelitima.

NIS prodaje poslovni prostor i restoran

NIS prodaje poslovni prostor i restoran


"Naftna industrija Srbije" objavila je da će 21. marta organizovati otvorenu aukciju za prodaju sledećih nepokretnosti: restorana u Kikindi, poslovnog prostora u Velikoj Plani, Užicu i Nišu i lokala u Nišu i Zrenjaninu.

Aukcija će biti organizovana u Novom Sadu, u prostoru u Ulici Narodnog fronta 12. Ponude se prikupljaju pismenim putem, do 20. marta u 14 časova.

Podrška ženskom preduzetništvu

Podrška ženskom preduzetništvu


Evropska banka za obnovu i razvoj podržala je preduzetnice u Srbiji. Ovaj program pomogao je da oko 200 žena započne i razvije svoj biznis. Potrebno je dodatno osnaživanje žena jer su one manje sklone riziku, a imaju dobre ideje i potencijal, kaže menadžerka projekta Bojana Vukosavljević.

Menadžerka projekta Evropske banke za obnovu i razvoj Bojana Vukosavljević, kojim se žene u Srbiji podstiču da započnu i razviju svoj biznis, kaže da je potrebno dodatno osnaživanje žena jer su one manje sklone riziku, ali imaju dobre ideje i potencijal.

Vukosavljević je, gostujući u Dnevniku RTS-a, navela da je od oktobra 2011. godine, kada je projekat počeo, bilo veliko interesovanje za poslovnim savetima. Ipak, ističe da su finansijska sredstva još jedna prepreka za započinjanje sopstvenog biznisa.

"Bez poslovnih saveta one ne mogu da razviju ni biznis ideju i da krenu u privatni biznis, niti svoj već razvijeni biznis ukoliko stalno ne prate nove trendove i nove tehnike rada u preduzetništvu. S druge strane, bez finansija neće moći da se dalje razvijaju", kaže Vukosavljević.

Kako je istakla, kroz ovaj projekat traži se i rešenje za problem finansiranja.

Dvogodišnji projekat, koji je upravo završen, pomogao je da oko 200 žena započne i razvije svoj biznis. Program se sprovodio kroz tri aktivnosti.

Prvi set bio je direktna pomoć preduzećima, kroz program grantova za konkretne poslovne savete koji su tim preduzećima bili potrebni.

"Uglavnom su to bili projekti iz oblasti unapređenja upravljanja kvalitetom, IT sektora, strateških dokumenata, priprema biznis planova... I kroz to je prošlo 50 kompanija, a grantovi su bili u proseku negde oko 4.000 evra", objasnila je Vukosavljević.

Drugi set aktivnosti bili su treninzi za preduzetnice koje su već bile u biznisu, kao i za početnice. Treninge koji su bili najviše usmereni na tu razvijanje biznis ideje, kroz finansijske, tržišne, odnosno marketinške mehanizme, prošlo je 125 žena.

"Onda, onlajn marketing, trening za kojim je bilo toliko interesovanje da ćemo morati da ga ponovimo. E-trgovina i neki novi trendovi i alati za preduzetnice su ono za šta su preduzetnice izuzetno zainteresovane", ističe Vukosavljević.

Prema njenim rečima, evaluacijom i praćenjem parametara kao što su obrt sredstava, povećanje broja zaposlenih, osvajanje novih tržišta, ustanovljeno je da je projekat uspešno sproveden i da će stoga Evropska banka za obnovu i razvoj nastaviti da ga sprovodi.

Projekat je regionalno procesuiran, što je izuzetno značajno za njegovo uspešno sprovođenje.

"Na sve probleme i izazove sa kojim se preduzetnice suočavaju moći će da se odgovori regionalnim pristupom, gde postoji sinergija ideja i podrške", ističe Vukosavljević.