среда, 2. април 2014.

Unakrsna utaja poreza

Unakrsna utaja poreza


Poreznici utvrdili da od 450 kontrolisanih građana s imovinom vrednijom od 35 miliona dinara čak 417 nije prijavilo imovinu

Ustavni sud Francuske odbacio je u decembru prošle godine predlog Fransoa Olanda, aktuelnog predsednika, o oporezivanju građana s prihodima većim od milion evra godišnje i to po stopi od 75 odsto. Ali isti taj sud usvojio je predlog da kompanije, čiji zaposleni godišnje zarađuju više od milion evra, na sume iznad te granice plate porez od 75 odsto. I time se danas puni državna kasa Francuske.

U Srbiji, Ustavni sud nema razloga da reaguje na ovakve stvari, jer građani s imovinom vrednijom od 35 miliona dinara ne da ne traže zaštitu suda, već se ne prijavljuju ni poreznicima, a morali su da prijave stečenu imovinu i zarade do juna prošle godine. Nakon toga poreznici su trebali da ukrste njihove podatke i utvrde da li je imovina stečena legalno ili ne.

Poreznici su za deset meseci utvrdili da od 450 kontrolisanih 417 nije ni prijavilo imovinu, zbog čega će protiv njih biti podnete prekršajne prijave.

Za neprijavljenu imovinu, prema zakonu, predviđena je kazna od tri odsto na sumu koja prevazilazi 35 miliona dinara ili oko 105.000 dinara. To znači da bogatima u Srbiji ni kazna od 900 evra nije motiv da podnesu poresku prijavu i dokažu poreklo para i imovine, a što opet govori da je ta kazna samo kap u moru njihovog bogatstva.

Za one za koje se, međutim, dokaže da poseduju imovinu vredniju od 35 miliona dinara, ali da nisu imali tolike prihode, predviđeno je plaćanje poreza na razliku od 20 odsto. Interesantno je, međutim, da ni posle devet meseci od isteka roka za prijavu imovine i prihoda, niko od ovih „prestupnika” nije kažnjen.

Vrednost neprijavljene imovine, koju su poreznici do sada otkrili, iznosi oko 950 miliona dinara, a odnosi se na nekretnine, motorna vozila, deviznu i dinarsku štednju, udele u preduzećima.

Poreznici ne kriju da će unakrsna kontrola preostalih 600 bogatih, za koje se pretpostavlja da poseduju imovinu vredniju od 35 miliona, ali se nisu prijavili, potrajati, jer je reč o dugotrajnom poslu. To se poklapa s upozorenjima bivšeg direktor Poreske uprave Ivana Simiča da je ovo veliki i vrlo osetljiv posao i da su se pojedini slični postupci u Sloveniji vodili po godinu i više dana.

Da li je poreznicima kratko vreme zaista pravi razlog zašto je unakrsna kontrola podbacila ili je u pitanju nešto drugo?

Aleksandar Stevanović, ekonomista, kaže za naš list, da je glavni razlog ovakvog podbačaja izostanak političke volje da se promeni sistem kontrole.

– Nije poenta ove unakrsne kontrole da se dođe samo do onih koji imaju imovinu vrednu od 20.000, odnosno 30.000 ili 50.000 evra, nego da se privole da imovinu i zarade Poreskoj upravi prijave svi oni koji su zaradili milione evra.

Bez političke volje, međutim, dodaje, cela stvar će se prebacivati na neefikasnost Poreske uprave, iako je i to jedan od razloga loših rezultata, ali ne presudan, jer su poreznici samo izvršioci tog posla.

– Poenta ove unakrsne procene treba da bude utvrđivanje porekla para. Dakle, koje su to radnje koje su dovele do enormnog bogaćenja pojedinaca, najčešće na način koji nijedna druga zemlja, osim Srbije ne bi tolerisala. Oni koji to ne mogu da dokažu treba da budu debelo oporezovani ili da im se ta imovina oduzme, kategoričan je Stevanović.

Upitan da li se ovakva nonšalantnost bogatih u Srbiji može objasniti i činjenicom da su kazne za njih više nego simbolične, bar kada je reč o neprijavljivanju imovine, Stevanović kaže, da je mnogo važnije od toga da se osim naplaćene kazne nastavi sa utvrđivanjem porekla imovine utajivača poreza.

Нема коментара:

Постави коментар